Ime: Šifra:    Novi član?    Zaboravljena šifra?

- Fizička hemija
- anatomija
- arhitektura
- astronomija
- bakteriologija
- biohemija
- biologija
- botanika
- defektologija
- ekologija
- eksperimenti
- elektronika
- elektrotehnika
- energetika
- entomologija
- farmacija
- fizika
- fiziologija
- genetika
- geografija
- geologija
- građevinarstvo
- hemija
- industrija
- informatika
- ishrana
- matematika
- mašinstvo
- medicina
- molekularna biologija
- okeanologija
- paleontologija
- pivarstvo
- poljoprivreda
- povrtarstvo
- programi
- psihologija
- robotika
- seizmologija
- stomatologija
- svemir
- tehnologija
- termodinamika
- veterina
- voćarstvo
- vreme
- zdravlje
- zdravstvo
- zoologija
- šumarstvo













CENOVNIK
OZNAKA Cena čitanja CELOG teksta
Besplatno
1 dinar
50 dinara
100 dinara

Ukupno članova: 9112
Najnovi član: uros:dd

Najnoviji tekstovi:

slika (književnost)
slika Počeo Festival nauke u sklopu Sajma nauke i tehnike (Festival nauke)
slika Da Festivan nauke bude - BESPLATAN za djake! (Festival nauke)
slika Како заштитити малишане у кризним ситуацијама (psihologija)
slika ODLAŽE SE FESTIVAL NAUKE!!! (saopštenje)
slika Povratak Festivala nauke "Novo doba" (nauka)
slika Evropa uspešno lansirala letelicu koja će istraživati mesece Jupitera (svemir)
slika Da li su evropske zelene šume prošlost? Suše i visoke temperature ostavljaju posledicu na njihovu boju (zagađenje)
slika Festival nauke pod sloganom “NOVO DOBA” od 4. do 6. maja na Beogradskom sajmu (Festival nauke)
slika Prvi put u istoriji: Veštačka inteligencija sama napravila pivo (veštačka inteligencija)





REGISTRUJTE SE
i čitajte CELE besplatne tekstove!
Obavestite prijatelja








Pretraži magazin po:
priroda:::
30. novembar. 2018.

Koliko se znanje o arhitekturi i građevini menjalo od antike?



     
      Arhitektura predstavlja nauku i umetnost projektovanja i oblikovanja zgrada, enterijera i eksterijera. Tako je danas, ali nije uvek bilo tako. Brojne građevine kao nasleđe jedne nacije krase gradove i čine kulturu jedne države i društva.
      Iako tehnologija napreduje s godinama, arhitektura ne gubi na značaju i vekovima stare građevine dobijaju na značaju sve više i više. Neke postaju zakonom zaštićena baština, a neke narod sam štiti i čuva svojom brigom da se nikad ne zaboravi.
      Ljudi danas obilaze svet ne bi li videli najpoznatije građevine koje su napravljene pre mnogo vekova, a i dalje opstaju. Svetski poznate građevine o kojima se brine na državnom nivou se uglavnom nalaze u velikim metropolama, ali i boravak u Beogradu pruža mogućnost turistima da se upoznaju sa arhitekturom našeg društva.
     
      Antika kao kolevka savremene arhitekture
     
      Kada govorimo o antici, mi zapravo govorimo o periodu koji obuhvata preko 15 vekova. Od 1000-te godine pre nove ere do pada Zapadnog rimskog carstva 476-te godine nove ere, mnogo se napredovalo u svim oblastima života.
      Razlika između arhitekture i građevinarstva je često bila predmet kontroverzi. U antici se na arhitekturu gledalo kao na zanat, tek nešto kasnije se smatralo da je arhitektura umetnost, a građevina inženjerstvo. Danas su ljudi nešto drugačijeg mišljenja, iako postoje oni koji na arhitekturu gledaju kao na posebnu granu umetnosti, a ne puko građenje i projektovanje. U doba antike, vekovima, arhitektura je bila kolevka jedne civilizacije. Gradilo se iz različitih razloga, svaka građevina pričala je priču za sebe i bila je oličenje tog vremena. Danas se gradi iz sličnih, ne i istih razloga, ali arhitektura i dalje predstavlja koren jednog društva i države.
     
      Značaj arhitekture antičke Grčke
     
      Značaj antike za razvoj svetske istorije je neprocenljiv. U antici leže koreni razvoja zapadnog sveta. Mnogi narodi i države su poznati upravo zbog svoje arhitekture. Arhitektura antičke Grčke je izrasla iz starijih kultura i razvijale se vekovima. Rasla je ka savršenstvu i izrasla u stvarnu umetnost koja je uticala na razvoj umetnosti.
      Većina građevina tog doba bila je napravljena od drveta, gline ili blata i ništa se nije sačuvalo. Arhitekta se smatrao običnim zanatlijom, a o arhitekturi se nije mislilo kao o umetnosti.
      Tvorac svetski poznatog Partenona iz Atine bio je zapostavljen, iako bismo ga mi danas slavili. Jer ko je bio u Atini a da se nije popeo na Akropolj i divio se građevini klasičnog stila koja očarava i dočarava peti vek pre nove ere, kada je izgrađena.
     
      Nekada i sada
     
      Neminovno je da je sve što danas postoji nastalo na plećima istorije, u ovom slučaju antike. Sve građevine današnjice projektovane su po ugledu na antiku i ono što je bilo i gradilo se ranije, ali sa premisama savremenog, modernog i urbanog.
      Grčki stilovi gradnje (dorski, jonski, korintski) ostali su osnovna polazišta i težnja svakog arhitekte, sa dodatkom klasičnog i modernog stila.
      Iako se danas gradi sa drugačijim ciljevima i iz različitih razloga, kroz istoriju sačuvane građevine i dalje igraju glavnu ulogu današnje arhitekture.
      Brojne novine koje je donela industrijska revolucija, a koje su prisutne u 21-om veku utiču i na arhitekturu.
      Svetla, staklo, oštre crte, drugačiji materijal, neboderi, naseljeni gradovi nose sa sobom neku drugačiju draž, ali i dalje ne bežeći od svojih osnova.
      Brojni Univerziteti koji se osnivaju za sobom ostavljaju mnoštvo umetnika koji na genijalan način osmišljavaju i grade ostavljajući za sobom trag u istoriji jednog društva, dok se arhitektura danas smatra još jednom vrstom umetnosti.
      Na pitanje koliko se znanje o arhitekturi i građevini menjalo od antike odgovor je jednostavan - mnogo se promenilo. Napredovalo se mnogo u svakoj oblasti života, napreduje se iz dana u dan. Ali ono što je valjalo nekada i što valja i dalje ne treba menjati, već samo nadograditi i uveličati novinama koje donose godine.
     

Mateja Panović








AKTIVNI OGLASI:

PosloviNudim znanjeTražim znanje

Najnoviji blogovi:

18. 10. 2022.
Vladan
- Koji su idealni uslovi za rast svekrvinog jezika?
22. 09. 2022.
Vladan
- Šta učiniti kada vam se pred važan događaj pojavi herpes na usni?
30. 06. 2022.
Vladan
- Da li imate isti ukus kao kraljica Elizabeta pri izboru kućnih ljubimaca?
07. 06. 2022.
Vladan
- Prag - najstarija evropska prestonica posmatrana iz drugog ugla
21. 08. 2021.
Vladan
- Kako skuvati savršen pirinač na ringli šporeta?
16. 08. 2021.
Vladan
- Da li sasi voda zaista ubrzava mršavljenje?
29. 03. 2021.
Vladan
- Kako rade Internet pretraživači?
29. 12. 2020.
Vladan
- Šta radi armirač?
30. 11. 2020.
Vladan
- Kako „pasivne kuće“ doprinose energetskoj efikasnosti
23. 11. 2020.
Vladan
- Stvari koje bi trebali da znate ukoliko nameravate da započnete proizvodnju organske hrane




Vaš ID :
Prisutni na sajtu:


 


Ukupno prisutno na sajtu: 37
Prijavljeni: 0 ||| Gosti: 37




© 1999. - 2023.
Digitalna Srbija pravi
Sva prava zadržana ||| All rights reserved
-||-