<?xml version="1.0" encoding="windows-1250" ?>
<rss version="2.0">  <channel>
    <title>ZNANJE.rs</title>
    <link>http://www.znanje.rs/</link>
    <description>NAUČNE VESTI</description>
    <image>
    	<title>NAUČNI PORTAL www.znanje.rs</title>
        <url>http://www.znanje.rs/oprema/stalni.gif</url> 
        <link>http://www.znanje.rs/index.php</link> 
    </image> 
<item> 		
	<title>POČETNICA ZA PISMENE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=324</link>
	<category>knjige</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/devojcica_cita.gif" width="100" align="left" />Program <strong>POČETNICA ZA PISMENE</strong><br />koji realizuju <strong>Fabrika knjiga</strong> i <strong>Narodna biblioteka Srbije</strong><br />]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Svetlana Gavrilović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1048;&#1089;&#1090;&#1080; &#1112;&#1077;&#1079;&#1080;&#1082; &#1086;&#1076; &#1057;&#1083;&#1086;&#1074;&#1077;&#1085;&#1080;&#1112;&#1077; &#1076;&#1086; &#1052;&#1072;&#1082;&#1077;&#1076;&#1086;&#1085;&#1080;&#1112;&#1077;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=323</link>
	<category>lingvistika</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/snjezanakordic.jpg" align="left" width="120" hspace="10" />&#1057;&#1114;&#1077;&#1078;&#1072;&#1085;&#1072; &#1050;&#1086;&#1088;&#1076;&#1080;&#1115;, &#1083;&#1080;&#1085;&#1075;&#1074;&#1080;&#1089;&#1090;&#1072; &#1080;&#1079; &#1054;&#1089;&#1080;&#1112;&#1077;&#1082;&#1072;, &#1091; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1086;&#1112; &#1082;&#1114;&#1080;&#1079;&#1080; "&#1032;&#1077;&#1079;&#1080;&#1082; &#1080; &#1085;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1080;&#1079;&#1072;&#1084;" &#1087;&#1080;&#1096;&#1077; &#1086; &#1090;&#1086;&#1084;&#1077; &#1076;&#1072; &#1089;&#1077; &#1091; &#1041;&#1080;&#1061;, &#1061;&#1088;&#1074;&#1072;&#1090;&#1089;&#1082;&#1086;&#1112;, &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1080; &#1080; &#1062;&#1088;&#1085;&#1086;&#1112; &#1043;&#1086;&#1088;&#1080; &#1075;&#1086;&#1074;&#1086;&#1088;&#1080; &#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1084; &#1112;&#1077;&#1079;&#1080;&#1082;&#1086;&#1084;.<br /><br />&#1050;&#1086;&#1088;&#1076;&#1080;&#1115; &#1112;&#1077; &#1091; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1074;&#1112;&#1091;&#1091; &#1079;&#1072; "&#1057;&#1083;&#1086;&#1073;&#1086;&#1076;&#1085;&#1091; &#1041;&#1086;&#1089;&#1085;&#1091;" &#1080;&#1079;&#1112;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1072; &#1076;&#1072; &#1089;&#1077; &#1086;&#1074;&#1080; &#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1080; &#1084;&#1077;&#1106;&#1091;&#1089;&#1086;&#1073;&#1085;&#1086; &#1088;&#1072;&#1079;&#1091;&#1084;&#1080;&#1112;&#1091; &#1080; &#1076;&#1072; &#1075;&#1086;&#1074;&#1086;&#1088;&#1077; &#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1080;&#1084; &#1112;&#1077;&#1079;&#1080;&#1082;&#1086;&#1084;.<br /><br />&#1054;&#1085;&#1072; &#1085;&#1072;&#1087;&#1086;&#1084;&#1080;&#1114;&#1077; &#1082;&#1072;&#1082;&#1086; &#1112;&#1077; &#1091; &#1083;&#1080;&#1085;&#1075;&#1074;&#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1094;&#1080; &#1076;&#1077;&#1092;&#1080;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072;&#1085;&#1086; &#1076;&#1072; &#1089;&#1077; &#1088;&#1072;&#1076;&#1080; &#1086; &#1080;&#1089;&#1090;&#1086;&#1084; &#1112;&#1077;&#1079;&#1080;&#1082;&#1091; &#1072;&#1082;&#1086; &#1112;&#1077; &#1085;&#1072;&#1112;&#1084;&#1072;&#1114;&#1077; 81 &#1086;&#1076;&#1089;&#1090;&#1086; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1088;&#1077;&#1095;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1086;&#1075; &#1073;&#1083;&#1072;&#1075;&#1072; &#1079;&#1072;&#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1086;. "&#1040; &#1061;&#1088;&#1074;&#1072;&#1090;&#1080;, &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;, &#1041;&#1086;&#1096;&#1114;&#1072;&#1094;&#1080; &#1080; &#1062;&#1088;&#1085;&#1086;&#1075;&#1086;&#1088;&#1094;&#1080;, &#1082;&#1072;&#1076; &#1075;&#1086;&#1074;&#1086;&#1088;&#1077; &#1089;&#1090;&#1072;&#1085;&#1076;&#1072;&#1088;&#1076;&#1085;&#1080;&#1084; &#1112;&#1077;&#1079;&#1080;&#1082;&#1086;&#1084;, &#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091; 100 &#1086;&#1076;&#1089;&#1090;&#1086; &#1079;&#1072;&#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1086; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086; &#1088;&#1077;&#1095;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1086; &#1073;&#1083;&#1072;&#1075;&#1086;", &#1082;&#1072;&#1079;&#1072;&#1083;&#1072; &#1112;&#1077; &#1050;&#1086;&#1088;&#1076;&#1080;&#1115;.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (znanje)</author>
	</item><item> 		
	<title>BEKET I KVADRAT</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=322</link>
	<category>predavanja</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.nb.rs/img/logo.gif" align="left" hspace="5"> Predavanje <b> Branislava Jakovljevića </b> o Beketu i njegovom kvadratu - bazičnom dijagramu kojim otkrivamo presudnu važnost koncepta u njegovom stvaralaštvu.
<br>
Narodna biblioteka Srbije
ulaz iz Skerliceve 1.
<b>ponedeljak, 21. juni 2010. u 19 sati.
<br />]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Svetlana Gavrilović)</author>
	</item><item> 		
	<title>17. APRIL - EVROPSKI DAN INFORMISANJA MLADIH (EDIM)</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=321</link>
	<category>skupovi</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/eyid.jpg" align=left>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dana 17. aprila 2010. godine u saradnji sa 14 kancelarija za mlade iz opština širom Vojvodine, ONO organizacija obeležiće Evropski dan informisanja mladih. Ovaj dan obeležava se po treći put u 27 zemalja članica Evropske mreže za informisanje i savetovanje mladih (ERYICA) čiji je član i ONO organizacija. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milica Nikoletić)</author>
	</item><item> 		
	<title>"Neuhvatljivi" tumor</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=320</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/gama_noz.jpg" align=left width=200> Negativan nalaz na skeneru može da predstavlja varku u dijagnozi tumora na mozgu, jer u određenim slučajevima snimak na skeneru ne isključuje u potpunosti mogućnost da pacijent ima tumor mozga. Epileptični napadi, koji se uporno javljaju i pored redovnog uzimanja lekova, predstavljaju razlog za snimanje magnetnom rezonancom, čak i kada je nalaz na skeneru uredan.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Jasmina Vujadinović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Bezbolno kretanje – srećan čovek	  </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=319</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<b>U slučaju nedostatka fizičke kulture nema odbacivanja štetnih materija, javljaju se: kardiovaskularni poremećaji, hormonalna obolenja, šećerna bolest, impotencija, reumatoidna oboljenja, deformacija kičmenog stuba…</b><br><br>


<img src="http://www.znanje.rs/slike/hiropraktika.jpg" align=left>Problemi statike kičme, kao i sportska traumatologija, sportske povrede i opšti oporavak u sportu, kao što su hronični zamor, pretreniranost, a posebno distorzije i kontuzije, rešavaju se za tri do pet dana u Centru za intenzivnu rehabilitaciju u Skoplju, smeštenom u hotelu "Ambasador". Takođe, i hemoroidi se uspešno rešavaju samo jednom terapijom, odnosno u težim slučajevima nakon 6 terapija i to  bez gledanja hemoroida, traženjem problema na nivou medula spinalis, kao poremećaja  funkcionalne cirkulacije kičme. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Jasmina Vujadinović)</author>
	</item><item> 		
	<title>(Samo)pregledom do zdravlja</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=318</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/karcinom.jpg" align=left>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
Neslavno prvo mesto Srbije u Evropi po smrtnosti od raka grlića materice, pripisuje se neredovnim rutinskim pregledima kod ginekologa. Ono što je još više uznemiravajuće jeste da se granica oboljevanja spustila na godište između 30. i 35.godina, što je ranije bilo nezamislivo, jer su od raka grlića materice oboljevale starije žene. Direktan uzrok je humani papiloma virus, tako da se smatra da je infekcija HPV virusom direktno odgovorna za nastanak raka grlića materice. Štaviše, smatra se da je 60 do 70 odsto ženske populacije izloženo infekciji, kaže za sajt znanje.rs ginekolog-akušer <b>dr sci.med. Mima Fazlagić</b>.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Jasmina Vujadinović)</author>
	</item><item> 		
	<title>LEKOVIMA ZA PETAMA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=317</link>
	<category>farmacija</category>
	<description><![CDATA[<center><img src="http://www.znanje.rs/slike/sledljivost.jpg" width=300></center><div align=right><small>Foto: <b>Matija Koković</b></small></div><br>         
Pod koordinacijom asocijacije GS1 i njenog radnog tima za zdravstvo, uz saglasnost Ministarstva zdravlja i Agencije za lekove i medicinska sredstva, u Srbiji će u martu startovati pilot projekat "Sledljivost u lancu snabdevanja u zdravstvu" sa zadatkom da prikaže kretanje lekova od fabrika do pacijenata, na relaciji proizvođač - distributer - apoteka i da automatizuje upravljanje rokovima radi smanjenja troškova i farmaceutskog otpada.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Zorica Marković)</author>
	</item><item> 		
	<title>Mober - impotenti agresivac</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=316</link>
	<category>sociologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.digitalnasrbija.com/slike_komintenti/mobing.jpg" align=left>
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Upali su kao horda. Nas nekolicinu radnika, koje su zatekli u firmi, sabili su u sobičak, koji na sreću ima telefon. Ali, zato su nam isključili kompjuter. Jedna od mlađanih šefica, drsko se obratila našem starijem kolegi rečima: "Diži se matori", a zatim odskakutala do svojih mentora, saopštivši im da je "upravo nogirala jednog od ovih bednika". 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ovo je samo jedna od priča zaposlenih u Srbiji, koji su podvrgnuti mobingu.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Jasmina Vujadinović)</author>
	</item><item> 		
	<title>MATIČNE ĆELIJE ČUVAJU ZDRAVLJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=315</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/maticne_celije.jpg" align="left" width=150>         
Otkrićem uloge matičnih ćelija i njihovih neverovatnih potencijala u lečenju mnogih, do skora, neizlečivih bolesti, medicinska nauka je napravila revolucionarni iskorak. Prema dosadašnjim saznanjima, trenutno je tom metodom moguće lečenje oko 85 bolesti, među kojima su multipla skleroza, dijabetes tipa 1, rak testisa, leukemija, rak jetre i mnoge druge. Koliko se u svetu toj novoj  medicinskoj obolasti pridaje značaj dovoljno govori i podatak da je britanska vlada za  desetogodišnje istraživanje primene matičnih ćelija 2005. godine formirala fond vredan 2,5 biliona funti.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Zorica Marković (Primafila))</author>
	</item><item> 		
	<title>„PRAMEN NADE“ ZA DECU OBOLELU OD RAKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=314</link>
	<category>akcije</category>
	<description><![CDATA[<ul><li>Akcija obeležavanja svetskog dana dece obolele od raka</li></ul>
<br><br>
<img src="http://www.znanje.rs/slike/pramen.jpg" align="left">
<b>Beograd</b> - Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka (NURDOR) organizuje akciju masovnog šišanja podrške pod nazivom <b>„Pramen nade“</b> 13. februara tokom dana, sa centralnim dešavanjem od 13.00 do 15.00 časova, u atrijumu centra Delta City. Akcija, kojom se obeležava Svetski dan dece obolele od raka, okuplja veliki broj ličnost iz javnog života Srbije i ima za cilj da edukuje širu javnost i utiče na nivo njene svesti, poboljša uslove lečenja i rehabilitacije, moralno i materijalno pomogne deci i njihovim roditeljima.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Radinka Danilov)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1054;&#1058;&#1042;&#1054;&#1056;&#1045;&#1053; &#1045;&#1044;&#1059;&#1050;&#1040;&#1058;&#1048;&#1042;&#1053;&#1054;-&#1048;&#1053;&#1060;&#1054;&#1056;&#1052;&#1040;&#1058;&#1048;&#1042;&#1053;&#1048; &#1062;&#1045;&#1053;&#1058;&#1040;&#1056; &#1059; &#1047;&#1040;&#1042;&#1054;&#1044;&#1059; &#1047;&#1040; &#1048;&#1053;&#1058;&#1045;&#1051;&#1045;&#1050;&#1058;&#1059;&#1040;&#1051;&#1053;&#1059; &#1057;&#1042;&#1054;&#1032;&#1048;&#1053;&#1059;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=313</link>
	<category>patenti</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/zis.gif"><br>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>&#1041;&#1077;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1076;, 29. &#1112;&#1072;&#1085;&#1091;&#1072;&#1088; 2010.</b> - &#1047;&#1072;&#1074;&#1086;&#1076; &#1079;&#1072; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1083;&#1077;&#1082;&#1090;&#1091;&#1072;&#1083;&#1085;&#1091; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1080;&#1085;&#1091; &#1056;&#1077;&#1087;&#1091;&#1073;&#1083;&#1080;&#1082;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077;, &#1091; &#1089;&#1072;&#1088;&#1072;&#1076;&#1114;&#1080; &#1089;&#1072; &#1045;&#1074;&#1088;&#1086;&#1087;&#1089;&#1082;&#1086;&#1084; &#1082;&#1086;&#1084;&#1080;&#1089;&#1080;&#1112;&#1086;&#1084; &#1080; &#1045;&#1074;&#1088;&#1086;&#1087;&#1089;&#1082;&#1080;&#1084; &#1087;&#1072;&#1090;&#1077;&#1085;&#1090;&#1085;&#1080;&#1084; &#1079;&#1072;&#1074;&#1086;&#1076;&#1086;&#1084;, &#1092;&#1086;&#1088;&#1084;&#1080;&#1088;&#1072;&#1086; &#1112;&#1077; &#1045;&#1076;&#1091;&#1082;&#1072;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1086;-&#1080;&#1085;&#1092;&#1086;&#1088;&#1084;&#1072;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1080; &#1094;&#1077;&#1085;&#1090;&#1072;&#1088; (&#1045;&#1048;&#1062;) &#1082;&#1086;&#1112;&#1080; &#1115;&#1077; &#1088;&#1072;&#1076;&#1080;&#1090;&#1080; &#1085;&#1072; &#1087;&#1086;&#1076;&#1080;&#1079;&#1072;&#1114;&#1091; &#1089;&#1074;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080; &#1086; &#1076;&#1088;&#1091;&#1096;&#1090;&#1074;&#1077;&#1085;&#1086;&#1084; &#1079;&#1085;&#1072;&#1095;&#1072;&#1112;&#1091; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1083;&#1077;&#1082;&#1090;&#1091;&#1072;&#1083;&#1085;&#1077; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1080;&#1085;&#1077; &#1080; &#1082;&#1086;&#1085;&#1090;&#1080;&#1085;&#1091;&#1080;&#1088;&#1072;&#1085;&#1086; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1080;&#1112;&#1072;&#1090;&#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1092;&#1077;&#1089;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1085;&#1077; &#1089;&#1087;&#1086;&#1089;&#1086;&#1073;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1112;&#1072;&#1074;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1091; &#1087;&#1086;&#1084;&#1077;&#1085;&#1091;&#1090;&#1086;&#1112; &#1086;&#1073;&#1083;&#1072;&#1089;&#1090;&#1080; &#1080; &#1085;&#1072; &#1090;&#1072;&#1112; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085; &#1087;&#1088;&#1091;&#1078;&#1072;&#1090;&#1080; &#1087;&#1086;&#1076;&#1088;&#1096;&#1082;&#1091; &#1056;&#1077;&#1087;&#1091;&#1073;&#1083;&#1080;&#1094;&#1080; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1080; &#1091; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1091; &#1082;&#1086;&#1085;&#1082;&#1091;&#1088;&#1077;&#1085;&#1090;&#1085;&#1077; &#1080; &#1076;&#1080;&#1085;&#1072;&#1084;&#1080;&#1095;&#1085;&#1077; &#1087;&#1088;&#1080;&#1074;&#1088;&#1077;&#1076;&#1077; &#1079;&#1072;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1072;&#1085;&#1077; &#1085;&#1072; &#1079;&#1085;&#1072;&#1114;&#1091;. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1053;&#1080;&#1082;&#1086;&#1083;&#1072; &#1056;&#1072;&#1076;&#1086;&#1074;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Promena servera</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=312</link>
	<category>obaveštenje</category>
	<description><![CDATA[Sajt <b>www.<font color="e00000">ZNANjE</font>.rs</b> premešten je na novi server koji bi trebalo da obezbedi brže otvaranje i bolji pristup sadržaju.<br><br>
Moguće je da je prilikom transfera baze i fajlova došlo do odredjenih grešaka, pa Vas molimo da u slučaju da imate poteškoća sa logovanjem ili preuzimanjem fajlova pošaljete poruku uredniku i opišete problem kako bismo Vam omogućili pristup. <br>
<br>
Unapred HVALA!!!]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Redakcija)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1059;&#1055;&#1059;&#1058;&#1057;&#1058;&#1042;&#1054;  &#1047;&#1040; &#1060;&#1054;&#1056;&#1052;&#1048;&#1056;&#1040;&#1034;&#1045; &#1055;&#1054;&#1053;&#1059;&#1044;&#1040; &#1056;&#1040;&#1044;&#1048; &#1059;&#1063;&#1045;&#1064;&#1035;&#1040; &#1053;&#1040; &#1054;&#1043;&#1051;&#1040;&#1057;&#1059; &#1047;&#1040; &#1055;&#1059;&#1058;&#1054;&#1042;&#1040;&#1034;&#1045; &#1059;&#1063;&#1045;&#1053;&#1048;&#1050;&#1040;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=311</link>
	<category>obrazovanje</category>
	<description><![CDATA[<p>&#1053;&#1072; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1091; &#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1086; &#1080;&#1079;&#1084;&#1077;&#1085;&#1080; &#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1086; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1086;&#1084; &#1087;&#1083;&#1072;&#1085;&#1091; &#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1091; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1086;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; &#1080; &#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1114;&#1072; (&#1057;&#1083;.&#1043;&#1083;.&#1056;&#1057;- &#1055;&#1088;&#1086;&#1089;&#1074;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080; &#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1085;&#1080;&#1082;, &#1073;&#1088;.1/09) &#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1072; &#1091; &#1090;&#1077;&#1082;&#1089;&#1090;&#1091; &#1086;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1072; &#1085;&#1072;&#1074;&#1086;&#1076;&#1080; &#1075;&#1076;&#1077; &#1080; &#1076;&#1086; &#1082;&#1086;&#1075; &#1088;&#1086;&#1082;&#1072; &#1090;&#1091;&#1088;&#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1095;&#1082;&#1077; &#1072;&#1075;&#1077;&#1085;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077; &#1084;&#1086;&#1075;&#1091; &#1087;&#1088;&#1077;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1080; &#1091;&#1087;&#1091;&#1090;&#1089;&#1090;&#1074;&#1086; &#1079;&#1072; &#1092;&#1086;&#1088;&#1084;&#1080;&#1088;&#1072;&#1114;&#1077; &#1087;&#1086;&#1085;&#1091;&#1076;&#1077;, &#1088;&#1072;&#1076;&#1080; &#1091;&#1095;&#1077;&#1096;&#1115;&#1072; &#1085;&#1072; &#1086;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1091;.</p>
  <p>· &#1056;&#1086;&#1082; &#1079;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1091;&#1079;&#1080;&#1084;&#1072;&#1114;&#1077; &#1091;&#1087;&#1091;&#1090;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072; &#1085;&#1077; &#1084;&#1086;&#1078;&#1077; &#1073;&#1080;&#1090;&#1080; &#1076;&#1091;&#1078;&#1080; &#1086;&#1076; 10 &#1085;&#1080; &#1082;&#1088;&#1072;&#1115;&#1080; &#1086;&#1076; &#1087;&#1077;&#1090; &#1076;&#1072;&#1085;&#1072; &#1086;&#1076; &#1076;&#1072;&#1085;&#1072; &#1086;&#1073;&#1112;&#1072;&#1074;&#1113;&#1080;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; &#1086;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1072;. </p>
  <p>· &#1055;&#1086;&#1085;&#1091;&#1076;&#1072; &#1089;&#1077; &#1087;&#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1089;&#1080; &#1091; &#1088;&#1086;&#1082;&#1091; &#1086;&#1076; &#1076;&#1077;&#1089;&#1077;&#1090; &#1076;&#1072;&#1085;&#1072; &#1086;&#1076; &#1076;&#1072;&#1085;&#1072; &#1080;&#1089;&#1090;&#1077;&#1082;&#1072; &#1088;&#1086;&#1082;&#1072; &#1079;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1091;&#1079;&#1080;&#1084;&#1072;&#1114;&#1077; &#1091;&#1087;&#1091;&#1090;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072;, &#1072; &#1086;&#1076;&#1083;&#1091;&#1082;&#1072; &#1086; &#1080;&#1079;&#1073;&#1086;&#1088;&#1091; &#1090;&#1091;&#1088;&#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1095;&#1082;&#1077; &#1072;&#1075;&#1077;&#1085;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077; &#1076;&#1086;&#1085;&#1086;&#1089;&#1080; &#1089;&#1077; &#1085;&#1072;&#1112;&#1082;&#1072;&#1089;&#1085;&#1080;&#1112;&#1077; 10 &#1076;&#1072;&#1085;&#1072; &#1086;&#1076; &#1076;&#1072;&#1085;&#1072; &#1080;&#1089;&#1090;&#1077;&#1082;&#1072; &#1088;&#1086;&#1082;&#1072; &#1079;&#1072; &#1087;&#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1096;&#1077;&#1114;&#1077; &#1087;&#1086;&#1085;&#1091;&#1076;&#1072;. </p>
  <p>· &#1055;&#1086;&#1085;&#1091;&#1106;&#1072;&#1095;&#1080; &#1089;&#1072;&#1095;&#1080;&#1114;&#1072;&#1074;&#1072;&#1112;&#1091; &#1087;&#1086;&#1085;&#1091;&#1076;&#1091; &#1085;&#1072; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1091; &#1091;&#1087;&#1091;&#1090;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072;.</p>
  <p>&#1044;&#1072;&#1112;&#1077;&#1084;&#1086; &#1084;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083; &#1059;&#1087;&#1091;&#1090;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072; &#1079;&#1072; &#1092;&#1086;&#1088;&#1084;&#1080;&#1088;&#1072;&#1114;&#1077; &#1087;&#1086;&#1085;&#1091;&#1076;&#1077; &#1088;&#1072;&#1076;&#1080; &#1091;&#1095;&#1077;&#1096;&#1115;&#1072; &#1085;&#1072; &#1086;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1091; &#1079;&#1072; &#1087;&#1091;&#1090;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072;</p>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1054;&#1083;&#1075;&#1080;&#1094;&#1072; &#1050;&#1088;&#1089;&#1084;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1054;&#1043;&#1051;&#1040;&#1057; &#1047;&#1040; &#1055;&#1059;&#1058;&#1054;&#1042;&#1040;&#1034;&#1045; &#1059;&#1063;&#1045;&#1053;&#1048;&#1050;&#1040;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=310</link>
	<category>školsko zakonodavstvo</category>
	<description><![CDATA[<p>&#1053;&#1072; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1091; &#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1086; &#1080;&#1079;&#1084;&#1077;&#1085;&#1080; &#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1086; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1086;&#1084; &#1087;&#1083;&#1072;&#1085;&#1091; &#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1091; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1086;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; &#1080; &#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1114;&#1072; (&#1057;&#1083;.&#1043;&#1083;.&#1056;&#1057;- &#1055;&#1088;&#1086;&#1089;&#1074;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080; &#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1085;&#1080;&#1082;, &#1073;&#1088;.1/09) &#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1072; &#1112;&#1077; &#1076;&#1091;&#1078;&#1085;&#1072; &#1076;&#1072;: </p>
  <ul>
    <li>&#1086;&#1073;&#1112;&#1072;&#1074;&#1080; &#1086;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089; &#1091; &#1085;&#1072;&#1112;&#1084;&#1072;&#1114;&#1077; &#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1080;&#1084; &#1076;&#1085;&#1077;&#1074;&#1085;&#1080;&#1084; &#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1085;&#1072;&#1084;&#1072; &#1082;&#1086;&#1112;&#1077; &#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091; &#1090;&#1080;&#1088;&#1072;&#1078; &#1085;&#1072; &#1090;&#1077;&#1088;&#1080;&#1090;&#1086;&#1088;&#1080;&#1112;&#1080; &#1094;&#1077;&#1083;&#1077; &#1056;&#1077;&#1087;&#1091;&#1073;&#1083;&#1080;&#1082;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077;. </li>
    <li>o&#1075;&#1083;&#1072;&#1089; &#1089;&#1072;&#1076;&#1088;&#1078;&#1080; &#1089;&#1074;&#1077; &#1087;&#1091;&#1090;&#1085;&#1077; &#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1094;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1074;&#1080;&#1106;&#1077;&#1085;&#1077; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1086;&#1084;, &#1079;&#1072; &#1089;&#1074;&#1072;&#1082;&#1080; &#1088;&#1072;&#1079;&#1088;&#1077;&#1076; &#1087;&#1086;&#1089;&#1077;&#1073;&#1085;&#1086;. </li>
    <li>&#1091; &#1086;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1091; &#1089;&#1077; &#1085;&#1072;&#1074;&#1086;&#1076;&#1077; &#1089;&#1074;&#1080; &#1089;&#1072;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1112;&#1080; &#1082;&#1086;&#1112;&#1080; &#1073;&#1080; &#1090;&#1088;&#1077;&#1073;&#1072;&#1083;&#1086; &#1076;&#1072; &#1073;&#1091;&#1076;&#1091; &#1086;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1077;&#1085;&#1080; &#1079;&#1072; &#1074;&#1088;&#1077;&#1084;&#1077; &#1087;&#1091;&#1090;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072;. </li>
  </ul>
  <p>&#1044;&#1072;&#1112;&#1077;&#1084;&#1086; &#1084;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083; &#1086;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1072; &#1091;&#1088;&#1072;&#1106;&#1077;&#1085;&#1086;&#1075; &#1085;&#1072; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1091; &#1091;&#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1077;&#1085;&#1086;&#1075; &#1055;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1072; &#1077;&#1082;&#1089;&#1082;&#1091;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1072; &#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1077; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1077; &#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1077;.  </p>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1054;&#1083;&#1075;&#1080;&#1094;&#1072; &#1050;&#1088;&#1089;&#1084;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1055;&#1056;&#1054;&#1043;&#1056;&#1040;&#1052; &#1045;&#1050;&#1057;&#1050;&#1059;&#1056;&#1047;&#1048;&#1032;&#1045;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=309</link>
	<category>školsko zakonodavstvo</category>
	<description><![CDATA[    <p>&#1059; &#1086;&#1074;&#1086;&#1084; &#1090;&#1077;&#1082;&#1089;&#1090;&#1091; &#1076;&#1072;&#1112;&#1077;&#1084;&#1086; &#1084;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083; &#1055;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1072; &#1077;&#1082;&#1089;&#1082;&#1091;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1077; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1077; &#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1077; &#1091;&#1088;&#1072;&#1106;&#1077;&#1085;&#1086;&#1075; &#1085;&#1072; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1091; &#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1086; &#1080;&#1079;&#1084;&#1077;&#1085;&#1080; &#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1086; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1086;&#1084; &#1087;&#1083;&#1072;&#1085;&#1091; &#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1091; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1086;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; &#1080; &#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1114;&#1072; (&#1057;&#1083;.&#1043;&#1083;.&#1056;&#1057;- &#1055;&#1088;&#1086;&#1089;&#1074;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080; &#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1085;&#1080;&#1082;, &#1073;&#1088;.1/09) &#1082;&#1086;&#1112;&#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1087;&#1080;&#1089;&#1091;&#1112;&#1077; &#1076;&#1072;:</p>
    <ul type="disc">
      <li>&#1054;&#1076;&#1077;&#1113;&#1077;&#1085;&#1089;&#1082;&#1072; &#1080; &#1089;&#1090;&#1088;&#1091;&#1095;&#1085;&#1072; &#1074;&#1077;&#1115;&#1072; &#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1083;&#1072;&#1078;&#1091; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084; &#1077;&#1082;&#1089;&#1082;&#1091;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1077;, &#1082;&#1086;&#1112;&#1080; &#1076;&#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1113;&#1072;&#1112;&#1091; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1086;&#1084; &#1074;&#1077;&#1115;&#1091; &#1088;&#1072;&#1076;&#1080; &#1088;&#1072;&#1079;&#1084;&#1072;&#1090;&#1088;&#1072;&#1114;&#1072; &#1080; &#1076;&#1086;&#1085;&#1086;&#1096;&#1077;&#1114;&#1072;.</li>
      <li>&#1045;&#1082;&#1089;&#1082;&#1091;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1072; &#1084;&#1086;&#1078;&#1077; &#1076;&#1072; &#1089;&#1077; &#1080;&#1079;&#1074;&#1077;&#1076;&#1077; &#1072;&#1082;&#1086; &#1112;&#1077; &#1089;&#1072;&#1074;&#1077;&#1090; &#1088;&#1086;&#1076;&#1080;&#1090;&#1077;&#1113;&#1072; &#1076;&#1072;&#1086; &#1089;&#1072;&#1075;&#1083;&#1072;&#1089;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090; &#1085;&#1072; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084; &#1080; &#1094;&#1077;&#1085;&#1091; &#1077;&#1082;&#1089;&#1082;&#1091;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1077; &#1080; &#1080;&#1079;&#1073;&#1086;&#1088; &#1072;&#1075;&#1077;&#1085;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077;.</li>
      <li>&#1055;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084; &#1077;&#1082;&#1089;&#1082;&#1091;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1077; &#1089;&#1072;&#1076;&#1088;&#1078;&#1080;: &#1086;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086;-&#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1085;&#1077; &#1094;&#1080;&#1113;&#1077;&#1074;&#1077; &#1080; &#1079;&#1072;&#1076;&#1072;&#1090;&#1082;&#1077;; &#1089;&#1072;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1112;&#1077; &#1082;&#1086;&#1112;&#1080;&#1084;&#1072; &#1089;&#1077; &#1087;&#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1113;&#1077;&#1085;&#1080; &#1094;&#1080;&#1113;&#1077;&#1074;&#1080; &#1086;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1091;&#1112;&#1091;; &#1087;&#1083;&#1072;&#1085;&#1080;&#1088;&#1072;&#1085;&#1080; &#1086;&#1073;&#1091;&#1093;&#1074;&#1072;&#1090; &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072;; &#1085;&#1086;&#1089;&#1080;&#1086;&#1094;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1074;&#1080;&#1106;&#1077;&#1085;&#1080;&#1093; &#1089;&#1072;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1112;&#1072; &#1080; &#1072;&#1082;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;; &#1090;&#1088;&#1072;&#1112;&#1072;&#1114;&#1077;; &#1087;&#1091;&#1090;&#1085;&#1077; &#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1094;&#1077;; &#1090;&#1077;&#1093;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1091; &#1086;&#1088;&#1075;&#1072;&#1085;&#1080;&#1079;&#1072;&#1094;&#1080;&#1112;&#1091; &#1080; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085; &#1092;&#1080;&#1085;&#1072;&#1085;&#1089;&#1080;&#1088;&#1072;&#1114;&#1072;.</li>
      <li>&#1055;&#1083;&#1072;&#1085; &#1076;&#1077;&#1078;&#1091;&#1088;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072; &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1080; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1079;&#1072; &#1074;&#1088;&#1077;&#1084;&#1077; &#1087;&#1091;&#1090;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; &#1089;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1080; &#1112;&#1077; &#1076;&#1077;&#1086; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1072; &#1077;&#1082;&#1089;&#1082;&#1091;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1077;.</li>
    </ul>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1054;&#1083;&#1075;&#1080;&#1094;&#1072; &#1050;&#1088;&#1089;&#1084;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>SEPTEMBAR DONOSI VEĆI RIZIK OD H1N1</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=308</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/n1h1.jpg" align="left"> Povratak dece u školske klupe i zaposlenih na radna mesta nakon letnjeg raspusta i godišnjih odmora donosi veću opasnost od obolevanja od novog gripa.
<br>
Epidemiolozi procenjuju da će na jesen i zimu između 25 i 35 odsto stanovništva zbog bolesti morati da odsustvuje sa posla i zato preporučuju da se eventualna pandemija dočeka spremno i organizovano.
<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B92)</author>
	</item><item> 		
	<title>MERENJE KVALITETA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=307</link>
	<category>kontrola kvaliteta</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/kontrola_kvaliteta.jpg" align=left> Dobar model za registrovanje indikatora kvaliteta su tabele za prikaz škarta na mesečnom nivou. Iz tako formirane baze podataka vrši se prepoznavanje najuticajnijih proizvoda-pozicija, u smislu ostvarenog procenta nekvalitetnih komada. Nakon toga, vrši se kvantitativna i kvalitativna analiza uzroka nekvaliteta, koja treba da stvori   bazu za Pareto metodu, koja ima za cilj da izdvoji 20 % uzroka koji uslovljavaju 80% problema, usled čega se kao rezultat javlja škart proizvod, kao i da procese koji stvaraju takve izlaze  što pre stavi u dozvoljene granice.
<br><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Predrag Šaković)</author>
	</item><item> 		
	<title>SUDOKU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=306</link>
	<category>igrice</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/sudoku/cela.jpg"><br>
Kompletnu verziju Sudoku igrice, sa više milijardi varijacija i mogućnošću štampe, možete da preuzmete po ceni od 200 dinara sa stranice <a href="http://www.znanje.rs/sudoku">SUDOKU</a>, gde možete dobiti i više informacija o ovoj predivnoj igri.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Dobitnici u Letnjem kvizu 2009</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=305</link>
	<category>kviz</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/letnjikviz2009.jpg" align=left>
<b>Prvu nagradu</b> u Letnjem kvizu 2009 - Besplatno letovanje na Krfu u organizaciji Turističke organizacije „Jupiter international“ d.o.o. iz Beograda  dobio je <br><br>
<b>Bojan Hajduković</b> iz Beograda (hajduk82)<br><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.rs)</author>
	</item><item> 		
	<title>LETNJI KVIZ 2009</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=304</link>
	<category>kviz 4</category>
	<description><![CDATA[<img src="oprema/krf.gif" align=left> Prvu i drugu nagradu za ovogodišnji Letnji kviz obezbedila je turistička agencija <b>"Jupiter international"</b> iz Beograda koja će prvonagradjenom dobitniku podariti <br>
<br><b>
<font color="#e00000">
BESPLATNO LETOVANJE NA KRFU
</font>
</b>
<br><br>
 u trajanju od devet dana sa polaskom 25. jula, a drugonagradjenom će za isti aranžman odobriti popust od <b>50 odsto</b>.
<br><br>
Letovanje obuhvata putovanje autobusom do Venecije uz usputni obilazak i zabavu u Ljubljani, a zatim krstarenje brodom od Venecije do Krfa, sedmodnevni boravak na Krfu i povratak istom trasom.
<br><br>
Vrednost nagrade iznosi <b>360 evra</b>.
<br><br>
Više o Turističkoj agenciji "<b>Jupiter international</b>" i letovanju na Krfu možete naći <a href="http://www.digitalnasrbija.com/adresar/index.php?sta=prikaz&no=16" target="_blank"> OVDE </a>!
<br><br>
Redakcija Naučnog portala "<b>www.ZNANjE.rs</b>" obezbedila je i pet utešnih nagrada - knjige "<b>Šumadijski čaj u pola pet</b>", novinara i publiciste <b>Dragovana Laze Lazarevića</b>.
<br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.rs)</author>
	</item><item> 		
	<title>EMOTIVNO ZLOSTAVLJANJE DECE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=303</link>
	<category>sociologija</category>
	<description><![CDATA[<center>- seminarski rad - </center><br>

<img src="http://www.znanje.rs/slike/tuga.jpg" align=left>Zlostavljanje dece nije samo individualni ili porodični problem. Ova pojava utiče i na šire društvo na mnoge načine. Deca koja prežive zlostavljanje kasnije u životu imaju negativne uticaje na celokupno društvo u vidu širenja mržnje, ogorčenosti, kao i širenju kriminala, narkomanije...
<br>
Posledice zlostavljanja dece su razarajuće i doživotne. Bez obzira na razlog zlostavljanja, bila to psihička bolest zlostavljača, zloupotreba supstanci i slično, psihološke posledice na zlostavljano dete su uglavnom iste: duboki emocionalni ožiljci i osećaj bezvrednosti.
<br>
<br><b>
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I 
REHABILITACIJU
<br><br>
UNIVERZITET U BEOGRADU
<br><br>
PREDMET:<br>
SOCIOLOGIJA MARGINALNIH GRUPA
<br><BR>
word document<br>
16 stranica<br>
133 kb<br>
<br></b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Jovana Nikolovski)</author>
	</item><item> 		
	<title>Materinstvo u renesansi  Rafaelove madone</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=302</link>
	<category>slikarstvo</category>
	<description><![CDATA[<center><b> - seminarski rad -</b></center><br>
<img src="http://www.znanje.rs/slike/rafaelo.jpg" align=left>Ideal materinstva o sretnom, bliskom i bezbrižnom kontaktu majke i deteta, u renesansi je bio prekriven velikim stresovima, jer su porođajne muke, tuga i očaj zbog smrti deteta, težak položaj, strah od siromaštva, kao i nesigurnost bogatstva i svirepost zakona renesansnog perioda učinili da odnos majke i deteta bude poremećen. Gledajući primer Bogorodice sa detetom i toplina kojom su slikari uspeli da dočaraju magiju povezanosti i bliskosti majke i deteta, možemo da kažemo da je društvo tog perioda imalo tu sliku pred očima samo kao ideal kome je težilo, jer je u praksi sve bilo drugačije.
<br>Rafaelove predstave materinstva mogu da nas obmanu do te mere čulne obmane da ponekad zaboravimo da je to platno. 
<br><br>
<b>
Univerzitet umetnosti u Beogradu<br>                                                                                                  
Fakultet likovnih umetnosti
<br>
</b>profesor <b>Dr.Jelena Todorović 
<br>
</b>ocena: <b>10</b>
<br><br>

<br><br>
<b>
word document<br>
11 strana <br>
.zip format<br>
241 kb<br>
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ana Milošević )</author>
	</item><item> 		
	<title>Nova nada za decu sa urodjenom anomalijom kičmene moždine</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=301</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.udk.bg.ac.yu/images/Img_glavna/slika11.jpg" width="200" align=left>Kineski hirurg Čuan Žao koji je početkom juna u Univerzitetskoj dečjoj bolnici u Tiršovoj operisao dva dečaka sa urodjenom anomalijom kičmene moždine (spin bifid), dao je novu nadu svim malim pacijentima sa takvim problemima zbog kojih nisu u mogućnosti da kontrolišu pražnjenje bešike i creva.
<br>
Takva operacija se u Kini obavlja već 20 godina, a sada je prvi put obavljena u jednoj evropskoj zemlji. Čuveni svetski hirurg u Srbiju je došao iz humanitarnih razloga, sa željom da svoje znanje prenese našim lekarima.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Znanje, B92)</author>
	</item><item> 		
	<title>Pronađen mamut star milion godina</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=300</link>
	<category>arheologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/mamut.jpg" align=left> U blizini Carskog mauzoleja u Arheološkom parku Viminacijum kod Kostolca pronađen je skelet mamuta, za koji se pretpostavlja da je star oko milion godina. Skelet je otkopan prilikom rada bagera na površinskom kopu Drmno kada je, prema rečima očevidaca, "kašika mašine udarila u nešto tvrdo".
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B92)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1051;&#1048;&#1050;&#1054;&#1042;&#1053;&#1045; &#1058;&#1045;&#1061;&#1053;&#1048;&#1050;&#1045; &#1048; &#1052;&#1040;&#1058;&#1045;&#1056;&#1048;&#1032;&#1040;&#1051;&#1048; &#1050;&#1040;&#1054; &#1055;&#1054;&#1044;&#1057;&#1058;&#1048;&#1062;&#1040;&#1032; &#1047;&#1040; &#1057;&#1058;&#1042;&#1040;&#1056;&#1040;&#1051;&#1040;&#1063;&#1050;&#1048; &#1056;&#1040;&#1044;  </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=299</link>
	<category>obrazovanje</category>
	<description><![CDATA[<center><b>- &#1044;&#1080;&#1087;&#1083;&#1086;&#1084;&#1089;&#1082;&#1080; &#1088;&#1072;&#1076; -</b></center><br><img src="http://www.znanje.rs/slike/likovno.jpg" align=left> <b>&#1048;&#1079; &#1091;&#1074;&#1086;&#1076;&#1072;:</b> <br>&#1044;&#1077;&#1094;&#1072; &#1115;&#1077; &#1089;&#1077; &#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1072;&#1083;&#1072;&#1095;&#1082;&#1080; &#1080;&#1079;&#1088;&#1072;&#1078;&#1072;&#1074;&#1072;&#1090;&#1080; &#1080; &#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1072;&#1083;&#1072;&#1095;&#1082;&#1080; &#1086;&#1073;&#1083;&#1080;&#1082;&#1086;&#1074;&#1072;&#1090;&#1080; &#1091;&#1074;&#1077;&#1082; &#1082;&#1072;&#1076;&#1072; &#1080;&#1084; &#1112;&#1077; &#1076;&#1072;&#1090;&#1072; &#1089;&#1083;&#1086;&#1073;&#1086;&#1076;&#1072; &#1076;&#1072; &#1073;&#1091;&#1076;&#1091; &#1086;&#1085;&#1086; &#1096;&#1090;&#1086; &#1112;&#1077;&#1089;&#1091;, &#1076;&#1072; &#1074;&#1080;&#1076;&#1077; &#1085;&#1072; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085;, &#1076;&#1072; &#1087;&#1086;&#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1086;&#1084; &#1083;&#1086;&#1075;&#1080;&#1082;&#1086;&#1084;, &#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1089;&#1085;&#1086; &#1076;&#1072; &#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091; &#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1072; &#1085;&#1072; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1077; &#1080;&#1085;&#1076;&#1080;&#1074;&#1080;&#1076;&#1091;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086; &#1080;&#1079;&#1088;&#1072;&#1078;&#1072;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1080; &#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1072;&#1114;&#1077;. &#1034;&#1080;&#1093;&#1086;&#1074;&#1072; &#1080;&#1085;&#1077;&#1088;&#1087;&#1088;&#1077;&#1090;&#1072;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072; &#1115;&#1077; &#1073;&#1080;&#1090;&#1080; &#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1072;&#1083;&#1072;&#1095;&#1082;&#1072; &#1082;&#1072;&#1076;&#1072; &#1087;&#1088;&#1072;&#1090;&#1077; &#1085;&#1077;&#1082;&#1091; &#1087;&#1086;&#1112;&#1072;&#1074;&#1091; (&#1089;&#1087;&#1086;&#1113;&#1072;&#1096;&#1114;&#1077;&#1075; &#1080;&#1083;&#1080; &#1091;&#1085;&#1091;&#1090;&#1088;&#1072;&#1096;&#1114;&#1077;&#1075; &#1089;&#1074;&#1077;&#1090;&#1072;) &#1087;&#1086;&#1089;&#1084;&#1072;&#1090;&#1088;&#1072;&#1112;&#1091;&#1115;&#1080; &#1112;&#1077; &#1085;&#1072; &#1114;&#1080;&#1084;&#1072; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1089;&#1090;&#1074;&#1077;&#1085; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085; &#1080; &#1087;&#1086;&#1080;&#1089;&#1090;&#1086;&#1074;&#1077;&#1115;&#1080;&#1074;&#1072;&#1112;&#1091;&#1115;&#1080; &#1089;&#1077; &#1089; &#1114;&#1086;&#1084;. &#1040;&#1082;&#1086; &#1089;&#1077; &#1085;&#1077;&#1082;&#1080; &#1079;&#1072;&#1093;&#1090;&#1077;&#1074;&#1080; &#1087;&#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1077; &#1076;&#1077;&#1090;&#1077;&#1090;&#1091; &#1087;&#1088;&#1077;&#1088;&#1072;&#1085;&#1086;,&#1084;&#1086;&#1078;&#1077; &#1089;&#1077; &#1082;&#1086;&#1076; &#1114;&#1077;&#1075;&#1072; &#1089;&#1090;&#1074;&#1086;&#1088;&#1080;&#1090;&#1080; &#1086;&#1090;&#1087;&#1086;&#1088; &#1080; &#1079;&#1072;&#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1112;&#1072;&#1114;&#1077; &#1091; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1091;.<br>
<br>
(&#1085;&#1072;&#1084;&#1077;&#1114;&#1077;&#1085;&#1086; &#1079;&#1072; &#1088;&#1072;&#1076; &#1089;&#1072; &#1076;&#1077;&#1094;&#1086;&#1084; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1091;&#1079;&#1088;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;)<br>
<b>
- 79 stranica<br>
- pdf <br>
- .zip format<br>
- 1,5 Mb<br>
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1058;&#1072;&#1090;&#1112;&#1072;&#1085;&#1072; &#1059;&#1112;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Povoljniji uslovi nabavke knjiga  </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=298</link>
	<category>knjige</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/mikroknjiga.jpg"><br> Povodom svetskog dana knjige, 23. aprila, sva izdanja Mikro knjige mogu da se nabave s dodatnim popustom 15 odsto, u periodu od 23. do 30. aprila 2009. godine, saopštila je Mikro knjiga.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Znanje)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1055;&#1086;&#1089;&#1083;&#1077;&#1076;&#1080;&#1094;&#1077; &#1093;&#1077;&#1084;&#1080;&#1112;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085;&#1072; &#1073;&#1086;&#1088;&#1073;&#1077; &#1087;&#1088;&#1086;&#1090;&#1080;&#1074; &#1073;&#1080;&#1113;&#1085;&#1080;&#1093; &#1073;&#1086;&#1083;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080; &#1080; &#1096;&#1090;&#1077;&#1090;&#1086;&#1095;&#1080;&#1085;&#1072;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=297</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.co.yu/slike/pesticid.jpg" align=left>&#1042;&#1077;&#1083;&#1080;&#1082;&#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1094;&#1077;&#1085;&#1072;&#1090; &#1087;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1114;&#1077;&#1085;&#1077; &#1082;&#1086;&#1083;&#1080;&#1095;&#1080;&#1085;&#1077; &#1087;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080;&#1094;&#1080;&#1076;&#1072; &#1085;&#1077; &#1076;&#1086;&#1089;&#1087;&#1077; &#1076;&#1086; &#1087;&#1088;&#1086;&#1091;&#1079;&#1088;&#1086;&#1082;&#1086;&#1074;&#1072;&#1095;&#1072; &#1073;&#1086;&#1083;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080; &#1080; &#1096;&#1090;&#1077;&#1090;&#1086;&#1095;&#1080;&#1085;&#1072;, &#1074;&#1077;&#1115; &#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1112;&#1077; &#1091; &#1079;&#1077;&#1084;&#1113;&#1080;&#1096;&#1090;&#1091; &#1080;&#1083;&#1080; &#1085;&#1072; &#1073;&#1080;&#1113;&#1082;&#1072;&#1084;&#1072; &#1080; &#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1072; &#1074;&#1077;&#1083;&#1080;&#1082;&#1091; &#1096;&#1090;&#1077;&#1090;&#1091; &#1091; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1086;&#1112; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1080;. &#1055;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080;&#1094;&#1080;&#1076;&#1080;, &#1085;&#1072;&#1078;&#1072;&#1083;&#1086;&#1089;&#1090; &#1095;&#1072;&#1082; &#1087;&#1086;&#1089;&#1083;&#1077; &#1074;&#1088;&#1083;&#1086; &#1073;&#1088;&#1080;&#1078;&#1113;&#1080;&#1074;&#1077; &#1087;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1077; &#1080;  &#1091;&#1087;&#1086;&#1090;&#1088;&#1077;&#1073;&#1077;, &#1084;&#1086;&#1075;&#1091; &#1076;&#1072; &#1089;&#1077; &#1085;&#1072;&#1106;&#1091; &#1080; &#1091; &#1074;&#1072;&#1079;&#1076;&#1091;&#1093;&#1091; &#1082;&#1086;&#1112;&#1080; &#1091;&#1076;&#1080;&#1096;&#1077;&#1084;&#1086;, &#1074;&#1086;&#1076;&#1080; &#1082;&#1086;&#1112;&#1091; &#1087;&#1080;&#1112;&#1077;&#1084;&#1086;, &#1093;&#1088;&#1072;&#1085;&#1080; &#1082;&#1086;&#1112;&#1091; &#1082;&#1086;&#1085;&#1079;&#1091;&#1084;&#1080;&#1088;&#1072;&#1084;&#1086;, &#1082;&#1072;&#1086; &#1080; &#1085;&#1072; &#1084;&#1085;&#1086;&#1075;&#1080;&#1084; &#1076;&#1088;&#1091;&#1075;&#1080;&#1084; &#1084;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080;&#1084;&#1072; &#1086;&#1076;&#1072;&#1082;&#1083;&#1077;  &#1076;&#1086;&#1083;&#1072;&#1079;&#1077; &#1076;&#1086; &#1085;&#1072;&#1096;&#1077;&#1075; &#1090;&#1077;&#1083;&#1072;, &#1087;&#1088;&#1080; &#1095;&#1077;&#1084;&#1091; &#1087;&#1086;&#1089;&#1077;&#1073;&#1085;&#1091; &#1086;&#1087;&#1072;&#1089;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090; &#1087;&#1086; &#1079;&#1076;&#1088;&#1072;&#1074;&#1113;&#1077; &#1095;&#1086;&#1074;&#1077;&#1082;&#1086;&#1074;&#1086;&#1075; &#1086;&#1088;&#1075;&#1072;&#1085;&#1080;&#1079;&#1084;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1113;&#1072; &#1091;&#1085;&#1086;&#1096;&#1077;&#1114;&#1077; &#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1090;&#1072;&#1082;&#1072; &#1087;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080;&#1094;&#1080;&#1076;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1082;&#1086; &#1093;&#1088;&#1072;&#1085;&#1077;.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1044;&#1072;&#1085;&#1080;&#1112;&#1077;&#1083; &#1043;&#1088;&#1091;&#1112;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ulažite u kompjutersku pismenost</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=296</link>
	<category>Internet</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.co.yu/slike/barroso.jpg" align=left><B>Brisel, 12. februar 2009:</B> Kao pomoć u prevazilaženju trenutne ekonomske situacije, Evropska komisija je pokrenula ekonomski plan za oporavak kojim poziva na pametna ulaganja kako bi se postigao veći rast i održivi napredak na duže staze. <br>Predsednik te komisije José Manuel Barroso poziva zemlje članice, ali i kandidate, da još više investiraju u obrazovanje i prekvalifikaciju kako bi zaštitili stanovnike Evrope od najgoreg što ekonomska kriza može da donese. ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandra Stojaković, Koordinator SEFICT)</author>
	</item><item> 		
	<title>Počeo Prvi festival nauke u Novom Sadu</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=295</link>
	<category>skupovi</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/festival.gif" align=left>Prvog dana <B>Prvog festivala nauke u Novom Sadu</B><br><br> svečanom otvaranju prisustvovalo je više od 2.500 posetilaca, javljaju organizatori.
<br><br>
U nedelju, 15. februara, u terminu od 10 do 19 sati, Festival nastavlja sa predavanjima i zanimljivim eksperimentima u kojima će, kako se očekuje, učestvovati i popularni muzičar i šoumen <B>Rambo Amadeus</B>. 
<br><br>
Ulaz na Festival je <B>besplatan</B>.<br><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (S.K.)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ja čuvam Srbiju, a ti?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=294</link>
	<category>kampanje</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/ecotopia.jpg" align=left>Neposredno pred razmatranje seta “ekoloških” zakona u Skupštini Srbije novoosnovani Fond Ecotopia ponudio je svojevrsnu metlu usmerenu pre svega na ćišćenje svesti o čovekovom ugrožavanju prirode sada i ovde. 
<br>     
Osnovu pomenute kampanje pod nazivom “Ja čuvam Srbiju, a ti?” čine deset televizijskih spotova od kojih svaki skreće pažnju na jedan od najzastupljenijih ekoloških problema.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Slobodan Klisinski)</author>
	</item><item> 		
	<title>BESPLATNO NA PRVI FESTIVAL NAUKE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=293</link>
	<category>skupovi</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.rs/slike/festival.gif" align= left>     
Besplatan ulaz na "<b>Prvi festival nauke u Novom Sadu</b>" koji će se održati 14. i 15. februara na Prirodno-matematičkom i Poljoprivrednom fakultetu u glavnom gradu severne srpske pokrajine.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milica Nikoletić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Prvi festival nauke u Novom Sadu </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=292</link>
	<category>jubilej</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/pmf_NS.gif" align=left>Da li ste se ikada zapitali možemo li postati nevidljivi ili šta to utiče na nas da se zaljubimo? Na ova i ostala intrigantna pitanja odgovoriće vam više od 100 naučnih radnika i istraživača, uz pomoć studenata volontera, kroz zanimljive oglede i predavanja iz različitih oblasti nauke i tehnike. Od mikrobiologije, preko robotike i nanotehnologije "<B>Prvi festival nauke u Novom Sadu</B>"  pružiće svojim posetiocima pristup nauci na interaktivan i zabavan način, te naglasiti veliki uticaj nauke i inovacija na naš život. 
<br>     
Naučni portal "<b><font color=#336699>www.ZNANjE.co.yu</font></b>" je medijski sponzor Festivala.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (S.K.)</author>
	</item><item> 		
	<title>SISTEM BEZBEDNOSTI HRANE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=291</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.co.yu/slike/bezbednost_hrane.jpg" align="left" width="200">Srbija bi usvajanjem nekoliko zakona iz oblasti poljoprivrede uskoro mogla da zaokruži sistem kontrole bezbednosti hrane, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
<br><br>Zakon o bezbednosti hrane i Zakon o zaštiti zdravlja bilja omogućiće da sistem kontrole bezbednosti hrane u Srbiji bude kompatibilan onome u EU, a istovremeno će se ukloniti određene prepreke koje su postojale u procesu usklađivanja sa pravilima i principima Svetske trgovinske organizacije, rekla je načelnica Ministarstva poljoprivrede <B>Milanka Davidović</B>. ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Beta)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1055;&#1077;&#1090; &#1084;&#1077;&#1076;&#1072;&#1113;&#1072; &#1079;&#1072; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1091;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=290</link>
	<category>takmičenja</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/matgim_mala.png" align=left>&#1053;&#1072; Me&#1106;&#1091;&#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1112; &#1086;&#1083;&#1080;&#1084;&#1087;&#1080;&#1112;&#1072;&#1076;&#1080; &#1080;&#1079; &#1072;&#1089;&#1090;&#1088;&#1086;&#1085;&#1086;&#1084;&#1080;&#1112;&#1077;, &#1082;&#1086;&#1112;&#1072; &#1089;&#1077; &#1086;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1083;&#1072; &#1086;&#1076; 13. &#1076;&#1086; 21. &#1086;&#1082;&#1090;&#1086;&#1073;&#1088;&#1072; 2008. &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077; &#1091; &#1058;&#1088;&#1089;&#1090;&#1091; (&#1048;&#1090;&#1072;&#1083;&#1080;&#1112;&#1072;), &#1089;&#1088;&#1087;&#1089;&#1082;&#1072; &#1077;&#1082;&#1080;&#1087;&#1072; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1114;&#1086;&#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1072;&#1094;&#1072; &#1086;&#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1080;&#1083;&#1072; &#1112;&#1077; &#1087;&#1077;&#1090; &#1084;&#1077;&#1076;&#1072;&#1113;&#1072; - &#1076;&#1074;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1073;&#1088;&#1085;&#1077; &#1080; &#1090;&#1088;&#1080; &#1073;&#1088;&#1086;&#1085;&#1079;&#1072;&#1085;&#1077;.<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1057;&#1074;&#1077;&#1090;&#1083;&#1072;&#1085;&#1072; &#1032;&#1072;&#1082;&#1096;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Prvi Weekend Media Festival </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=289</link>
	<category>marketing</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/WMF.jpg" align="left">Rovinj, 22. septembar 2008. – Prvi Weekend Media Festival, održan u Rovinju, okupio je više od 1300 učesnika. Najvećem regionalnom medijskom okupljanju prisustvovali su predstavnici medija, marketinških i PR agencija, produkcije i cele komunikacijske industrije iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Austrije, Mađarske i Češke. Rad Festivala pratilo je više od 170 akreditovanih novinara. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Martina Pintarić (Pristop))</author>
	</item><item> 		
	<title>Prvaci i pisanje cifara</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=288</link>
	<category>pedagogija</category>
	<description><![CDATA[<i><b>Model preventivno-korektivnog softvera na primeru nepravilnosti i poremećaja u pisanju cifara učenika 1. razreda osnovne škole</b>
<br><br> <center>- Naučni rad - </center>
</i>

<br><br>
<img src="slike/pisanje_cifara.jpg" align=left><B>Iz uvoda:</B><br><br>Tokom rada sa učenicima nižih razreda osnovne škole, učitelj mora da deluje preventivno, podsticano i korektivno na sve segmente svog vaspitno-obrazovnog rada. Ovo znači da deluje samostalno, u koordinaciji sa drugim stručnjacima i roditeljima ili da rad sa detetom prepusti trećem licu koje će mu pomoći u rešavanju njegovih problema. Tako na primer, radost roditelja polaskom deteta u školu može brzo da splasne i da se pretvori u nepregledno dug obilazak logopeda, dane i časove provedenih u korigivanju problema koje dete ispolji tokom procesa učenja čitanja i pisanja. Ovaj period je vrlo težak za sve, od dijeteta će zahtijevati puno volje, pažnje i rada, a od roditelja mnogo strpljenja, kako bi se dijete što pre ukljućilo u normalan vaspitno-obrazovni proces. Naravno, mi se ovom problematikom nećemo baviti isključivo sa medicinskog aspekta, već iz ugla učitelja praktičara.
<br><br><b>
word document<br>
.zip format<br>
10 stranica<br>
</b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Dr Slavoljub Hilčenko)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1057;&#1056;&#1041;&#1048;&#1032;&#1040; &#1057;&#1055;&#1056;&#1045;&#1052;&#1053;&#1040; &#1047;&#1040; &#1044;&#1054;&#1051;&#1040;&#1047;&#1040;&#1050; „&#1063;&#1048;&#1057;&#1058;&#1048;&#1061;“ &#1048;&#1053;&#1042;&#1045;&#1057;&#1058;&#1048;&#1062;&#1048;&#1032;&#1040;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=287</link>
	<category>projekti</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/zlatar.jpg align=left>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&#1054;&#1076; &#1086;&#1082;&#1090;&#1086;&#1073;&#1088;&#1072; &#1084;&#1077;&#1089;&#1077;&#1094;&#1072; &#1089;&#1074;&#1077; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1080;&#1112;&#1077;&#1085;&#1077; &#1079;&#1077;&#1084;&#1113;&#1077;, &#1082;&#1086;&#1112;&#1077; &#1089;&#1091; &#1079;&#1072;&#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1077;&#1089;&#1086;&#1074;&#1072;&#1085;&#1077; &#1076;&#1072; &#1091;&#1083;&#1072;&#1078;&#1091; &#1091; „&#1095;&#1080;&#1089;&#1090;&#1077;“ &#1090;&#1077;&#1093;&#1085;&#1086;&#1083;&#1086;&#1075;&#1080;&#1112;&#1077; &#1091; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1080;, &#1084;&#1086;&#1115;&#1080; &#1115;&#1077; &#1076;&#1072; &#1087;&#1086;&#1076;&#1085;&#1077;&#1089;&#1091; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1077; &#1087;&#1088;&#1086;&#1112;&#1077;&#1082;&#1090;&#1077; &#1053;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086;&#1084; &#1090;&#1077;&#1083;&#1091; &#1079;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1091; &#1084;&#1077;&#1093;&#1072;&#1085;&#1080;&#1079;&#1084;&#1072; &#1095;&#1080;&#1089;&#1090;&#1086;&#1075; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1072; &#1050;&#1112;&#1086;&#1090;&#1086; &#1087;&#1088;&#1086;&#1090;&#1086;&#1082;&#1086;&#1083;&#1072;. &#1052;&#1077;&#1106;&#1091; &#1087;&#1088;&#1074;&#1080;&#1084;&#1072; &#1082;&#1086;&#1112;&#1080; &#1115;&#1077; &#1091;&#1083;&#1072;&#1075;&#1072;&#1090;&#1080; &#1085;&#1072; &#1086;&#1074;&#1072;&#1112; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085; &#1091; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1080; &#1115;&#1077; &#1073;&#1080;&#1090;&#1080; &#1053;&#1077;&#1084;&#1072;&#1095;&#1082;&#1072;, &#1048;&#1090;&#1072;&#1083;&#1080;&#1112;&#1072; &#1080; &#1032;&#1072;&#1087;&#1072;&#1085;.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&#1053;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086; &#1090;&#1077;&#1083;&#1086; &#1079;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1091; &#1084;&#1077;&#1093;&#1072;&#1085;&#1080;&#1079;&#1084;&#1072; &#1095;&#1080;&#1089;&#1090;&#1086;&#1075; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1072; &#1050;&#1112;&#1086;&#1090;&#1086; &#1087;&#1088;&#1086;&#1090;&#1086;&#1082;&#1086;&#1083;&#1072; &#1087;&#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1115;&#1077; &#1086;&#1087;&#1077;&#1088;&#1072;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1086; &#1091; &#1089;&#1077;&#1087;&#1090;&#1077;&#1084;&#1073;&#1088;&#1091;, &#1086;&#1076; &#1086;&#1082;&#1090;&#1086;&#1073;&#1088;&#1072; &#1089;&#1077; &#1086;&#1095;&#1077;&#1082;&#1091;&#1112;&#1077; &#1087;&#1088;&#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1079;&#1072;&#1114;&#1077; &#1087;&#1088;&#1086;&#1112;&#1077;&#1082;&#1090;&#1085;&#1080;&#1093; &#1080;&#1076;&#1077;&#1112;&#1072; &#1080; &#1076;&#1086;&#1082;&#1091;&#1084;&#1077;&#1085;&#1072;&#1090;&#1072; &#1079;&#1072; &#1086;&#1076;&#1086;&#1073;&#1088;&#1077;&#1114;&#1077; &#1087;&#1088;&#1086;&#1112;&#1077;&#1082;&#1072;&#1090;&#1072;, &#1072; &#1091;&#1073;&#1088;&#1079;&#1086; &#1079;&#1072;&#1090;&#1080;&#1084; &#1080; &#1088;&#1077;&#1072;&#1083;&#1080;&#1079;&#1072;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072; &#1090;&#1072;&#1082;&#1086;&#1079;&#1074;&#1072;&#1085;&#1080;&#1093; CDM (The Clean Development Mechanism – &#1052;&#1077;&#1093;&#1072;&#1085;&#1080;&#1079;&#1072;&#1084; &#1095;&#1080;&#1089;&#1090;&#1086;&#1075; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1072;) &#1087;&#1088;&#1086;&#1112;&#1077;&#1082;&#1072;&#1090;&#1072;.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1052;&#1080;&#1085;&#1080;&#1089;&#1090;&#1072;&#1088;&#1089;&#1090;&#1074;&#1086; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077; &#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1089;&#1090;&#1086;&#1088;&#1085;&#1086;&#1075; &#1087;&#1083;&#1072;&#1085;&#1080;&#1088;&#1072;&#1114;&#1072;)</author>
	</item><item> 		
	<title>OBRADA VODENIM MLAZOM</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=286</link>
	<category>mašinstvo</category>
	<description><![CDATA[<center>
<b>WJM – Water Jet Machining</b>
<br>
- Seminarski rad - 
<br><br>
</center><img src="slike/vodenimlaz.jpg" align="left">     Obrada mlazom vode ili WJM (Water Jet Machining) postupak koristi vrlo visoku brzinu vode kao rezni alat. Ovaj postupak obrade ograničen je za rezanje nemetalnih materijala, kad se mlaz fluida sastoji samo iz vode. Ako se u mlaz vode dodaju fini abrazivi, tada se postupak može koristiti i za obradu metala, stakla,  keramike i drugih tvrdih materijala. 
<br>     
U potrazi za smanjenjem troškova proizvodnje, inženjeri i proizvođači mašina za obradu stalno pronalaze nove i usavršavaju postojeće načine obrade. Prema nekim istraživanjima (Frost & Sullivan i the Market Intelligence Research Corporation) upotreba mašina za obradu vodenim mlazom (u daljem tekstu <b>waterjet</b>) doživljava najbrži rast na svetu. Za određene poslove koristi se više i češće od tehnologija kao što su glodanje, laser ili plazma. U toku rada waterjet ne proizvodi štetne gasove ili tečnosti, štetne materije ili isparenja. Materijal nije izložen visokim temperaturama ili mehaničkim udarima. To je potpuno prilagodljiv, produktivan hladni proces obrade (sečenja).
<br>     
Waterjet je u mogućnosti da uradi posao koji druge tehnologije jednostavno ne mogu. Ističe se jedinstvenim mogućnostima u raznim poslovima: od sečenja detalja iz kamena, stakla ili metala do brzog bušenja rupa u čvrstom titanijumu.

<br><br>
<br><b>
word document
<br>
15 stranica<br>
zip format
<br>
497 kb
</b>
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladimir Stamenović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Koliko je RIBLJE ULJE značajno u ljudskoj ishrani</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=285</link>
	<category>ishrana</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/ribljeulje.jpg" align="left">          Esencijalne masne kiseline su gradivni sastojci ljudskog tela, ali te nezasićene masti naša tela ne mogu da stvore, tako da one moraju da budu deo naše svakodnevne ishrane. Jedna od tih esencijalnih masti, omega 3, zbog svojih osobina i uticaja na ljudski organizam i zdravlje sve više zaokuplja pažnju medicine i farmakologije, ali i psihologije i pedagogije.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milan Miloje)</author>
	</item><item> 		
	<title>Osnovnih 12 principa kako da pronadjete izgubljenu stvar</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=284</link>
	<category>saveti</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/potraga.jpg" align="left">Ako pripadate onima koji čim nešto zature poveruju u postojanje mističnog bezdana, što u svoj vrtlog uvlači i sakriva čarape, olovke, naočare, ključeve i ostale stvari zbog kojih se vrtite po kući jureći svoj rep dok ukućani viču dobro poznatu : "Tamo gde si ga i ostavio", evo rešenja za vas - ukratko vam predstavljamo 12 principa profesora Solomona, samoprozvanog "tražologa" i eksperta za pronalaženje svega izgubljenog. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milan Miloje)</author>
	</item><item> 		
	<title>FINANSIJSKI PLAN</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=283</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/biznisplan.jpg" align="left" width=100>Osnovne informacije o finansijskom planu, šta on treba da sadrži, zbog čega se radi i kakvu korist donosi.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miroslav Zoric)</author>
	</item><item> 		
	<title>Simens pravi najefikasniju termoelektranu na svetu </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=282</link>
	<category>termoenergetika</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.glasproizvodjaca.org.yu/inc/thumbnail.php?img=data/94/privreda01a.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kompanija Simens planira da napravi najefikasniju termoelektranu na ugalj u svetu koja bi imala stepen iskorišćenja bar 50 odsto, saopšteno je iz te kompanije.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Stručnjaci Simensa trenutno razvijaju ključne komponente za pogon koji će da radi pri temperaturi pare od 700 stepeni Celzijusa, a biće napravljen tako da u odnosu na tipičan pogon troši 40 odsto manje uglja.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović (Tanjug))</author>
	</item><item> 		
	<title>NOVI GLOBALNI MONETARNI POREDAK – SLIČNOSTI I RAZLIKE EVROPSKOG I AMERIČKOG CENTRALNOG BANKARSTVA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=281</link>
	<category>bankarstvo</category>
	<description><![CDATA[<center>ALTERANATIVNA AKADEMSKA OBRAZOVNA MREŽA<br>
EVROPSKE STUDIJE<br><br>
</center>
<b>
Seminarski rad<br><br>
</b>
Mentor: <b>dr Goran Pitić</b>
<br><br>
Beograd, decembar 2001. godine 
<br><br>
<b>Uvod
</b><br><br>
Sjedinjene Američke Države i Evropska Unija predstavljaju dve najveće ekonomske sile u današnjem svetu. Izgrađene na različitim temeljima, njihove privrede pokazuje različite performanse. Stoga, nije čudno da je i centralno bankarstvo uređeno na donekle različit način. Nasuprot američkoj liberalnoj privredi, američko centralno bankarstvo uređeno je na mnogo centrlizovaniji način. S druge strane, još je uvek rano davati definitivne ocene o Evropskom sistemu centralnih banaka i Evropskoj centralnoj banci, s obzirom da je tzv. "Evrosistem" počeo da funkcioniše tek 1998. Ipak, imajući u vidu razvijenu tradiciju evropskog bankarstva (i centralnog bankarstva) i sve veću integrisanost EU u svakom pogledu, logično je očekivati da će rezultati ESCB i ECB biti više nego zadovoljavajući.
<br><br>
<b>
Word document<br>
12 stranica<br>
zip format<br>
23 kb <br></b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Biljana Mitrović )</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1054; &#1057;&#1040;&#1044;&#1056;&#1046;&#1048;&#1053;&#1048; &#1055;&#1056;&#1040;&#1042;&#1053;&#1045; &#1054;&#1041;&#1040;&#1042;&#1045;&#1047;&#1045;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=280</link>
	<category>pravo</category>
	<description><![CDATA[<small>(&#1056;&#1077;&#1092;&#1077;&#1088;&#1072;&#1090; &#1079;&#1072; &#1050;&#1086;&#1087;&#1072;&#1086;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1091; &#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1091; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1075; &#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1072;, 2005. &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077;, &#1086;&#1073;&#1112;&#1072;&#1074;&#1113;&#1077;&#1085; &#1091; &#1095;&#1072;&#1089;&#1086;&#1087;&#1080;&#1089;&#1091; „&#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1085;&#1080; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;“, &#1073;&#1088;&#1086;&#1112; 12/2005)
</small>
<br><br>
<img src=slike/justicija.jpg align=left>
&#1055;&#1088;&#1072;&#1074;&#1085;&#1072; &#1086;&#1073;&#1072;&#1074;&#1077;&#1079;&#1072; &#1112;&#1077; &#1076;&#1077;&#1086; &#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1085;&#1077; &#1085;&#1086;&#1088;&#1084;&#1077;, &#1095;&#1080;&#1112;&#1072; &#1112;&#1077; &#1089;&#1072;&#1076;&#1088;&#1078;&#1080;&#1085;&#1072; &#1085;&#1077;&#1082;&#1086; &#1087;&#1086;&#1085;&#1072;&#1096;&#1072;&#1114;&#1077; (&#1095;&#1080;&#1114;&#1077;&#1114;&#1077; &#1080;&#1083;&#1080; &#1085;&#1077;&#1095;&#1080;&#1114;&#1077;&#1114;&#1077;), &#1082;&#1086;&#1112;&#1080; &#1089;&#1077; &#1080;&#1089;&#1087;&#1086;&#1113;&#1072;&#1074;&#1072; &#1082;&#1072;&#1086; &#1080;&#1084;&#1087;&#1077;&#1088;&#1072;&#1090;&#1080;&#1074; &#1091;&#1087;&#1091;&#1115;&#1077;&#1085; &#1089;&#1091;&#1073;&#1112;&#1077;&#1082;&#1090;&#1091; &#1086;&#1073;&#1072;&#1074;&#1077;&#1079;&#1077; &#1076;&#1072; &#1076;&#1077;&#1083;&#1072; &#1085;&#1072; &#1087;&#1088;&#1086;&#1087;&#1080;&#1089;&#1072;&#1085;&#1080; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085;, &#1088;&#1072;&#1076;&#1080; &#1087;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;&#1079;&#1072;&#1114;&#1072; &#1086;&#1076;&#1088;&#1077;&#1106;&#1077;&#1085;&#1086;&#1075; &#1094;&#1080;&#1113;&#1072;, &#1072; &#1095;&#1080;&#1112;&#1080; &#1087;&#1088;&#1077;&#1082;&#1088;&#1096;&#1072;&#1112; &#1084;&#1086;&#1078;&#1077; &#1076;&#1072; &#1080;&#1079;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1077; &#1088;&#1077;&#1072;&#1082;&#1094;&#1080;&#1112;&#1091; &#1080;&#1084;&#1072;&#1086;&#1094;&#1072; &#1089;&#1091;&#1073;&#1112;&#1077;&#1082;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1072;, &#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1074;&#1077; &#1080;/&#1080;&#1083;&#1080; &#1085;&#1077;&#1082;&#1086;&#1075; &#1076;&#1088;&#1091;&#1075;&#1086;&#1075; (&#1086;&#1074;&#1083;&#1072;&#1096;&#1115;&#1077;&#1085;&#1086;&#1075;) &#1089;&#1091;&#1073;&#1112;&#1077;&#1082;&#1090;&#1072;.
<br><br>

<b>word document<br>
16 stranica<br>
zip format <br>
440 kb <br></b>


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1084;&#1088; &#1057;&#1083;&#1086;&#1073;&#1086;&#1076;&#1072;&#1085; &#1052;&#1072;&#1088;&#1090;&#1080;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>AUKCIJSKA PRIVATIZACIJA U SRBIJI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=279</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[ALTERNATIVNA  AKADEMSKA
OBRAZOVNA  MREŽA
<br>
PREDMET :TRANZICIJA I INSTITUCIONALNA REFORMA
<br>
ZAVRŠNI  RAD
<br><br>
Mentor: Prof.dr Boris Begović 
<br>
BEOGRAD, NOVEMBAR 2002.
<br><br>
<img src=slike/aukcija.jpg align=left>

<b>Sadržaj:
</b><br>
Uvod
<br>
Modeli privatizacije
<br>O privatizaciji u Srbiji<br>
Tenderska privatizacija u Srbiji<br>
Aukcijska privatizacija u Srbiji<br>
Ubrzanje aukcijske privatizacije u Srbiji<br>
Zaključna razmatranja o privatizaciji u Srbiji-komentar<br>
<br><br>
word document
<br>
27 stranica<br>
zip format<br>
43kb<br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miroslav  Zorić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Plivanje kao preventivna, podsticajna i korektivna mera  zdravstvenog vaspitanja u razvoju učenika osnovne škole  </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=278</link>
	<category>sport</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/plivac.jpg" align=left>Samo masovnim, a pre svega kvalitetnim odnosom društva prema plivanju, kao obavezujućeg dela opšte kulture svakog pojedinca, stvaraju se povoljni preduslovi za samostalno i trajno preventivno, podsticajno i korektivno delovanje na vlastiti život, zdravlje i razvoj.
<br>Na nama učiteljima ostaje da za sada samo ličnim primerom, vanškolskim nastavnim aktivnostima, a posredstvom Zdravstvenog vaspitanja, uticemo na stvarenje trajnih navika i podizanje svesti učenika o značaju različitih oblika preventivnog delovanja na zdravlje, kao što su i fizičke aktivnosti, time i plivanja kao oblika zdravstvene zaštite pojedinca i društva u celini. 
<br><b>Ključne reči:</b> nacionalni interes, masovnost, razvoj svesti i stvaranje trajnih navika, institucionalizacija i standardizacija obuke neplivača i naprednih plivača, plivanje kao preventivna, podsticajna i korektivna mera zdravstvenog vaspitanja.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Slavoljub  Hilčenko)</author>
	</item><item> 		
	<title>POČECI KONZERVATIVIZMA   U SRBIJI U XIX VEKU  </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=277</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<B>Mr Aleksandar T. Lovčanski</B><br>
Dipl. politikolog za međunarodne poslove<br>
Magistar evropskih studija
<br>     Diplomski rad
Fakultet političkih nauka 
Univerzitet u Beogradu
2006.<br>     


Mentor: profesor <B>dr Ljubinka Trgovčević-Mitrović</B><br>     
              Fakultet političkih nauka
              Beograd<br>     

Datum odbrane diplomskog rada: <B>30. 03. 2006.</B> <br>     Dobijena ocena: <B>10</B><br><br>     
<center><B>Apstrakt</B></center><br>     <br>     
Do teorijske artikulacije konzervativne ideologije dolazi nakon Francuske revolucije 1789. godine, a svoj puni izraz dostiže u teorijskom radu Edmunda Berka. U cilju pojmovnog i teorijskog određenja konzervativizma, veoma je važno utvrđivanje njegove strukture, sadržine, a samim tim i distinkcije u odnosu na druge više ili manje slične pojmove i termine kao što su tradicionalizam, reakcionarstvo, nazadnjaštvo itd. Nakon uvida u teorijske komponente, mogućno je upustiti se u analizu nastanka i razvoja konzervativnog političkog koncepta u Srbiji nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka. Njegov tok i oblikovanje umnogome će biti određen glavnim političkim i društvenim nosiocima, od kojih su najznačajniji: vladari, birokratija, starešinska oligarhija i politička inteligencija. Periodi izgradnje srpske države počevši od njenih kontura pod Karađorđem Petrovićem, zatim kroz institucionalizaciju i jačanje pod knezom Milošem Obrenovićem i Ustavobraniteljima, pa sve do zadobijanja nezavisnosti 1878. godine, označavaće i osnovni okvir kanalisanja srpskog konzervativizma. Na osnovu istraživanja političko-istorijskog okvira moguće je odrediti sadržaj i specifičnosti konzervativizma u Srbiji i tako uočiti osnovne razlike, ali i sličnosti sa ključnim teorijskim elementima konzervativizma u Evropi. 
<br><B>Ključne reči: </B>konzervativizam, politička ideologija, tradicionalizam, elitizam, starešinska oligarhija, činovništvo, prosvećeni apsolutizam.
<br>    <br><b> word document<br>40 stranica <br>zip<br>100 kb<br>
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandar T. Lovčanski)</author>
	</item><item> 		
	<title>MOBILNA PLAĆANJA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=276</link>
	<category>e-trgovina</category>
	<description><![CDATA[<center><b>- Stručni rad - </b> </center><br><br><br><img src="slike/phone_money.jpg" align="left">
<B>APSTRAKT:</B><br>Cilj ovog rada je da da doprinos daljoj ekspanziji mobilnih plaćanja, kao značajne celine modernog elektronskog biznisa. Mogućnost   finansijskih   transfera u bilo koje vreme sa bilo kog mesta, čini ovo plaćanje atraktivnim i privlačnim. Niže cene transferisanja i pružena šansa malim sistemima, dodatni su stimulans za prelaz  na ovaj vid poslovanja.<br><br>
<B>KLJUČNE REČI:<br>elektronsko poslovanje, elektronska trgovina, mobilna plaćanja, kancelarija budućnosti, plaćanja putem Interneta</B><br><br><br>     <B>Iz Sadržaja:</B><br>
<br>
1.MOBILNA PLAĆANJA
<br>1.1	Opšte o konceptu mobilnog poslovanja<br>
1.2 Mobilna poslovna komunikacija
<br>1.3 Mobilna trgovina<br>
1.4 Mobilne finansije i WAP
<br>
1.5 Primer plaćanja parkinga mobilnim telefonom u JKP Parking-servis Beograd
<br><br>
<B>word document<br>
15 stranica<br>
1.285 kb<br>
</B>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Predrag Šaković)</author>
	</item><item> 		
	<title>KUĆNO BANKARSTVO</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=275</link>
	<category>e-trgovina</category>
	<description><![CDATA[
<center><B>Stručni rad</B></center>
<br>     <br>     <img src="slike/homebanking.jpg" align="left"><B>APSTRAKT:</B>
Cilj ovog rada je da pruži doprinos daljoj ekspanziji kućnog bankarstva, kao značajne celine modernog elektronskog biznisa. Mogućnost finansijskih   transfera u bilo koje vreme, čini ovo plaćanje atraktivnim i privlačnim. Niže cene transferisanja i pružena šansa malim sistemima, dodatni su stimulans za prelaz  na ovaj vid poslovanja. 
<br>     <br>     <B>KLJUČNE REČI:</B>elektronsko poslovanje, elektronska trgovina, kancelarija budućnosti, plaćanja putem Interneta, kućno bankarstvo
<br>     <br>     
<B>Iz sadržaja:</B>
<br>1.	Kućno bankarstvo<br>
1.1	Plaćanja na globalnoj mreži<br>1.2	Bankarstvo iz kuće (home banking<br>
1.3	Home banking na primeru Delta banke-Beograd (Banca intesa)<br>     
<br>


<B>word document<br>
15 strana <br>
33 kb<br></B><br><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Predrag Šaković)</author>
	</item><item> 		
	<title>ELEKTRONSKA NUMERACIJA ARTIKALA  (BAR KOD) I TEHNOLOGIJA ZAŠTITE PODATAKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=274</link>
	<category>e-trgovina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/barkod.gif" align="left"><B>ABSTRAKT:</B>
<br><br><br><B>Globalizacija koju je nametnuo Internet</B>, u smislu povećanja do neslućenih razmera broja potencijalnih korisnika usluga (klijenata) i to što današnji svet sve više postaje jedno globalno tržište na kojem u punoj meri dolazi do izražaja međuzavisnost individualnih ekonomija, kao i karakteristike slobodnog tržišta koje proističu iz globalizacije, doprinose da se <B>još više istakne ekonomski značaj razvoja sistema elektronskog poslovanja</B>. 
Sve više dolazi do razvoja pojedinih segmenata toga poslovanja, kao što su <B>finansijski transferi</B> putem globalne mreže, bilo da su u pitanju modeli plaćanja između preduzeća (b2b) ili preduzeća i fizičkih lica (b2c), ili neki drugi (npr. između fizičkih lica pojedinačno), što otvara nove mogućnosti i pogodnosti za korisnike, ali i zahteva određene korekcije u smislu poimanja savremenih poslovnih i drugih odnosa i usvajanje novih znanja i novih tehnologija.  
<br>     
<br>     Smanjenje utroška vremena koje je  potrebno za obavljanje transakcija, povećava  ugodnost poslovanja što je veoma bitno za korisnike. Intencija ide i ka pospešivanju iskustava na domaćem (regionalnom) terenu u smislu edukacije i popularizacije ovog vida poslovanja.
<br>     <br>     
Da bi se automatizovala obrada podataka, pogotovu u velikim prodajnim lancima, sa mnoštvom artikala, značajnu ulogu ima tehnologija identifikovanja proizvoda. Pri tome, bitno mesto zauzima elektronska numeracija artikala, koja je i  jedna od celina ovog rada. 
<br>     <br>     
Mnogobrojna pitanja koja se postavljaju u cilju rešenja globalnog tržišta elektronskog poslovanja, zahtevaju donošenje zakonskih propisa kako bi se olakšao ovaj oblik razmene širom sveta. To podrazumeva: kriptografiju (šifrovanje), sigurnost, ugovaranja, zaštitu privatnosti, kontrolu sadržaja, zaštitu potrošača, pristup tržištu itd.
<br>     <br>     
Rešavanjem tih pitanja došlo bi se do bolje polazne platforme ka omasovljenju ovog vida poslovanja.    
<br>     <br>     
<B>KLJUČNE REČI:</B>elektronsko poslovanje, elektronska numeracija artikala, kriptografija, identifikacija, enkripcija
<br>     <br>
<b>word document<br>
15 strana<br>
33 Kb<br></b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Predrag Šaković)</author>
	</item><item> 		
	<title>ELEKTRONSKO POSLOVANJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=273</link>
	<category>e-trgovina</category>
	<description><![CDATA[
<center><b>- pojam, oblasti, značaj, koristi i zamke - </b><br>     <br>     </center>
<B>ABSTRAKT:</B>
Ovo je jedan od više stručnih radova autora na temu elektronskog poslovanja, proisteklih bazno iz njegovog specijalističkog rada (odbranjenog u julu 2006), čiji je cilj da  pruži skroman doprinos popularizaciji savremenog biznisa u Srbiji, a koji za osnovu ima globalnu mrežu-Internet. 
<br><br>
<B>KLJUČNE REČI:</B> elektronsko poslovanje, elektronska trgovina, plaćanja putem Interneta, kućno bankarstvo, elektronska administracija
<br>
<br><br>
<B>word document<br>
30 strana <br>
87 Kb</B>
<br>
<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Predrag Šaković)</author>
	</item><item> 		
	<title>EVROPLJANI SVE DEBLJI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=272</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/debelodete.jpg" align="left">
     Gojaznost
je najveći zdravstveni problem sa kojim je suočena
Evropska unija i sa kojim će se najviše boriti u
ovom veku, rekao je predsednik Evropske komisije za
zdravlje Markos Kiprijanu (Kyprianou).
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>TEST MEMORIJE 2 (flash)</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=271</link>
	<category>igrice</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/1.png" align="left"> Pošto je nekoliko čitalaca tražilo nešto teži test memorije, izašli smo im u susret i napravili ovu malu igricu. <br><br>
<b>UŽIVAJTE!</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>OPASNOST NA SVAKOM KORAKU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=270</link>
	<category>kriminal</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/kradja.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Popularni sajtovi na Internetu sve češća meta
nasrtaja raznih napadača koji računaju na
lakovernost posetilaca i njihovo poverenje u odredjene
brendove. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Cilj je uzeti žrtvama sve pare sa računa
u banci. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Najčešći načini uzurpiranja brenda na
Internetu, takozvanog sajberskvotinga, su "fišing"
<i>(phishing)</i> i "sajfoning" <i>(siphoning)</i>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Analiza finansijskog položaja preduzeća</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=269</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/preduzece.jpg" align="left">
Finansijska analiza preduzeća  predstavlja ispitivanje finansijskog i ekonomskog stanja i rezultata poslovanja preduzeća, na bazi određenih računovodstvenih izveštaja, pri čemu se primarno determinišu njegove mogućnosti finansiranja. Često se u teoriji i praksi alternativno koriste termini finansijska struktura, situacija, konstitucija ili finansijski položaj preduzeća. Finansijska situacija (struktura) je uži pojam od finansijskog položaja i njime se uglavnom označava novčano stanje preduzeća. Drugim rečima, finansijska analiza se bavi istraživanjem, kvantificiranjam, deskripcijom i ocenom finansijskog položaja preduzeća kao i njegove uspešnosti poslovanja.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Finansijski položaj preduzeća izražava se obimom i strukturom sredstava i kapitala, kao i njihovim međuodnosima - koji se iskazuju u bilansu stanja i bilansu uspeha preduzeća. Pored ova dva izveštaja, takođe se koristi i bilans tokova gotovine (bilans novčanih tokova) koji obuhvata prilive i odlive gotovine.
<br><br>
<b>
word document <br>
15 strana <br>
69kb <br>
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Božidar Tanić)</author>
	</item><item> 		
	<title>KULTURA KOMUNIKACIJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=268</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<center>- Seminarski rad -</center> 
<br><br><br>
<B>Tehnički fakultet u Boru</B><br><br>
<img src="slike/komunikacija.jpg" align="left"><B>Iz sadržaja:</B><br><br>
<br>      <b>1. UVOD</B>
<br>     <br>     <B>2.1. INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA</B>
<br>          2.1.1. Neverbalna komunikacija
<br>          2.1.2. Verbalna komunikacija
<br>     <br>     <B>2.2. VEŠTINE INTERPERSONALNOG KOMUNICIRANJA</B><br>     <br>     2.<B>3. POSLOVNA KOMUNIKACIJA</B>
<br>     <br>     <B>2.4. METODE INTERPERSONALNE POSLOVNE KOMUNIKACIJE</B><br>     <br>     
<B>2.5. BARIJERE U KOMUNlKACIJI</B>
<br>          
2.5.1. Prevazilaženje barijera
<br>     <br>     <B>3. ZAKLJUČAK</B><br>     <br>     
<b>word document<br>     
zip format<br>     
14 stranica
</b>
<br>     ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ljubodrag Bošković)</author>
	</item><item> 		
	<title>BIORITAM</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=267</link>
	<category>bioritam</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/bioritam2.gif" align="left">Prema TEORIJI BIORITMA <b>fizički ciklus</b> (<img src="oprema/fizicki.gif">) traje 23 dana, a odnosi se na fizičke karakteristike organizma medju kojima su
imunitet, kordinacija, snaga, izdržljivost.<br>

<b>Emotivni ciklus</b> (<img src="oprema/emotivni.gif">) obuhvata emotivna stanja:  ljubav/mržnju, depresiju/elan, optimizam/pesimizam, strast/ravnodušnost. Traje 28 dana.<br>

<b>Intelektualni ciklus </b>(<img src="oprema/intelektualni.gif">) ima period od 33 dana, a u njegovom domenu su
memorija, brzina učenja, sposobnost rasudjivanja, tačnost i brzina u izračunavanju ili donošenju odluka.<br><br>
Ukucajte datum rodjenja i pogledajte <b> Vaš mesečni bioritam</b>.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>TEORIJSKA OSNOVA TEKTONOMAGNETSKOG EFEKTA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=266</link>
	<category>geologija</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<B>Geomagnetski zavod</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<B>Beograd</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

<big><B>Sadržaj:</B></big>
<ol>
<B>1.	Efekat tektonomagnetizma</B>
<ol>
<B>1.1.</B>	Piezomagnetski efekat u stenama
</ol>
</ol>
<ol>
<B>2.	Magnetske promene stena uslovljene mehaničkim pritiskom</B>
<ol><B>2.1.</B>	 Efekti jednoaksijalnog pritiska na longidinalnu i transverzalnu magnetsku susceptibilnost
</ol>
<ol><B>2.2.</B>	Efekti jednoaksijalnog pritiska na prirodnu remanentnu magnetizaciju 
<ol>
<I><B>2.2.1.</B>	Efekti jednoaksijalnog pritiska na termoremanentnu remanentnu magnetizaciju</I></ol>
<ol>
<I><B>2.2.2.</B>	Efekti jednoaksijalnog pritiska na izotermalnu remanentnu magnetizaciju</I>
</ol>
<ol>
<I><B>2.2.3.</B>	Efekti jednoaksijalnog pritiska na piezomagnetsku remanentnu magnetizaciju </I>
</ol>
</ol>
</ol>
<ol>
<B>3.	Teorijska objašnjenja efekta pritiska na stenu</B>
</ol>
<ol>
<B>4.	Zaključak</B>
</ol>
<ol>
<B>5.  Literatura</B>
</ol>
<b>word document<br>
zip format <br>
23 strane<br>
1,67 Mb<br></b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milena Cukavac)</author>
	</item><item> 		
	<title>XX  SABOR  GEODETA  SRBIJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=265</link>
	<category>geodezija</category>
	<description><![CDATA[<br>     
Savez geodeta Srbije organizuje XX  SABOR  GEODETA  SRBIJE koji će se održati na Zlatiboru, u hotelu Palisad, od 18. do 20. maja 2007. godine.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milena Cukavac)</author>
	</item><item> 		
	<title>Lizing poslovi u medjunarodnoj trgovini</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=264</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[<center>-<B>diplomski rad</B>- </center>
<br><br>
Ekonomski fakultet u Nišu<br><br>
OCENA: <B>10</B>
<br>     
<br>     
<br>     
<b>Sadržaj:
<br>     

Uvod
<br>     
1. Pojam lizing poslova
<br>     
2. Terminologija, nastanak i razvoj lizinga
<br>     
3. Vrste lizinga
<br>     
4. Ugovor o lizingu
<br>          
</b>
<i>4.1. Elementi ugovora o lizingu
<br>          
4.2. Sadržina ugovora o lizingu
<br>          
4.3. Zaključenje i prestanak ugovora
<br>          
4.4. Karakteristike ugovora u lizingu
<br>          
4.5. Ugovorne klauzule
<br>          
4.6. Konvencija UNIDROID o finansijskom lizingu
<br>     </i>
<b>5. Prednosti i nedostaci lizinga
<br>     
6. Značaj lizinga
<br>     
Zaključak
<br>     
<br>     
</b>
Ukoliko bi se uopšte sve pozitivne osobine lizinga mogle smestiti u nekoliko redova, onda bi se moglo reći da lizing stimuliše alokaciju kapitala izmedju zemalja, kanališe transfer tehnologije, doprinosi razvoju nacionalnih tržišta kapitala i podstiče rast malih i srednjih preduzeća i preduzetništva. Medjutim, lizing poslovi imaju i svoje naličje. Pre svega, lizing aranžmani su, jednostavno rečeno - skupi. 
<br><br>
<b> word document<br>
29 stranica<br>
zip format <br>
220 kb<br>
</b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Božidar Tanić)</author>
	</item><item> 		
	<title>METODE ODREĐIVANJA FENOLA U VODI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=263</link>
	<category>ispitivanja</category>
	<description><![CDATA[<I><center>- referat sa savetovanja "<B>Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad</B>" u Kruševcu od 2-4. aprila 2007. godine - <br><br>
Popović Zorica<sup>1</sup>, Ljubinka Rajaković<sup>2</sup>,<br>
<sup>1</sup>PD RB „Kolubara” Lazarevac<br>
<sup>2</sup>Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, Karnegijeva 4

</center></I><br>
<br>
<br>
<img src="slike/fenol.gif" align="left"> U ovom radu data je komparativna analiza metoda za određivanje fenola u vodi. Prisustvo fenola u vodi od 0,1 ppb može izazvati posledice štetne po život čoveka, a tako nisku koncentraciju treba dokazati, odrediti i pratiti. Postoji više metoda za određivanje fenola u vodi, neke od njih imaju zahtevanu nisku osetljivost, ali postoji i niz ograničenja, od tehničkih do finansijskih. U radu će biti ukazano na mogućnosti instrumentalnih tehnika s naglaskom na opseg određivanja, osetljivost, selektivnost, tačnost, mane i prednosti (da li je metoda šire prihvaćena ili ima ograničenu primenu). 

<br>
<br>

<br>
<br>
<b>word document<br>
.zip <br>
5 stranica<br>
68 kb<br>
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Zorica Popović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Metode za određivanje fenola u eko-sistemu PD RB Kolubara d.o.o. (zemljište, ugalj, voda, vazduh)</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=262</link>
	<category>ispitivanja</category>
	<description><![CDATA[<br>
<center>- Specijalistički rad - </center><br><br>
<b><font color="#117788">
UNIVERZITET U BEOGRADU<br>
TEHNOLOŠKO-METALURŠKI FAKULTET<br>
Katedra za analitičku hemiju<br>
Mentor: prof. dr Ljubinka Rajaković</font>
<br><br><br>
</b>
<img src="slike/fenol.jpg" align="left"> Dva najveća industrijska izvora zagađenja vazduha na teritoriji opštine Lazarevac su „<B>Kolubara - Prerada</B>” Vreoci i TE „<B>Kolubara</B>” Veliki Crljeni, koji se nalaze 7 km i 15 km severno od centra grada.<br>     Osnovne zagađujuće materije koje „Kolubara-Prerada” emituje u vazduh su: <B>sumporni oksidi, azotni oksidi, ugljeni oksidi, lako isparljivi ugljovodonici, fenol, čađ, čvrste čestice uglja i pepela</B>. 
<br>     Osnovne zagađujuće supstance koje TE „Kolubara” emituje u vazduh su: <B>sumporni, azotni i ugljeni oksidi, čvrste čestice pepela i šljake, čestice uglja</B>.
<br>     U ovom specijalističkom radu je dat pregled metoda za određivanje fenola u eko-sistemu JP RB Kolubara (zemljište, ugalj, voda, vazduh). Razmatran je princip i mogućnosti primene sledećih metoda za određivanje i kontrolu fenola u različitim uzorcima eko sistema:
<b><br>     spektrofotometrijske sa 4-aminoantipirinom,<br>     gasnohromatografske <br>     i
tečnohromatografske metode.</b>
<br><br>
<b> PDF format<br>
42 strane <br>
1,16 Mb
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Zorica Popović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Danilo Kiš</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=261</link>
	<category>književnost</category>
	<description><![CDATA[<br><center>- <b>biografija </b>- </center><br><br>
<img src="slike/kis.jpg" align="left">
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Pre par godina na beogradskom Crvenom krstu, otkrih jednu malu ulicu...Piše da joj je naziv:"ULICA DANILA KIŠA"...Nekako u isto vreme Subotičani su se dogovarali da centralnom gradskom trgu daju ime Danila Kiša (ne znam da li je dogovor postignut). Tako mu izgleda mora biti vraćen dug...makar tako...za sve što je propatio u tuđini...a moglo je sve biti drugačije...
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandra Blažević)</author>
	</item><item> 		
	<title>PLANER</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=260</link>
	<category>obaveštenje</category>
	<description><![CDATA[<img src="planer/uputstvo_slike/logo_planer.gif" align="left">
     
Za potrebe i na zahtev svojih članova, Naučni portal <b>www.<font color="#e0000">ZNANjE</font>.co.yu </b> razvio je sopstveni <B>elektronski PLANER</B> koji korisnicima priža niz mogućnosti i povoljnosti u planiranju i organizovanju aktivnosti i obaveza.
<br>     <br>     
Stranice PLANERA zadržale su prepoznatljivi izgled Portala. Detaljnije informacije o PLANERU, kao i uputstvo za upotrebu možete pogledati <a href="http://www.znanje.co.yu/planer/index.php?sta=uputstvo" target="_self"> OVDE</a>.
<br>     <br>     
Mali formular za prijavu na PLANER možete naći <a href="http://www.znanje.co.yu/planer/index.php?sta=plformular" target="_self"> OVDE</a>.
<br>     <br>     
Izgled PLANERA možete da vidite <a href="http://www.znanje.co.yu/planer/izgled.png" target="_self"> OVDE</a>.
<br>     <br>     
<B>Članstvo za PLANER se naplaćuje i košta 100 dinara za GODINU DANA.</B> 
<br>     <br>     Naplata članarine obavlja se umanjenjem kredita, isto kao za otvaranje (download) naučnog rada.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>POVRATNA (OBRATNA) LOGISTIKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=259</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<B>FAKULTET ZA MENADŽMENT, Novi Sad, februar 2006.</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- SEMINARSKI RAD IZ LOGISTIKE -
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Mentor: <I>prof. dr </I><B>Dragoslav Nikolić </B>                     
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
                             
SARŽAJ:
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- <B>LOGISTIKA</B><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- <B>POVRATNA (OBRATNA) LOGISTIKA</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- <B>OBLASTI POVRATNE LOGISTIKE</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
*Reciklaža
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
*Vraćanje novih proizvoda
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
*Vraćanje korišćenih proizvoda
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
*Vraćanje upotrebljivih proizvoda
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- <B>ZAHTEVI ZA KOOPERACIJU POVRATNE LOGISTIKE</B><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

*Tržište ekoloških proizvoda (green market) i analiza životnog ciklusa (life – cycle analysis)
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- <B>PROJEKTOVANJE EFEKTIVNOG SISTEMA POVRATNE LOGISTIKE</B><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- <B>DEFINISANJE TRANSPORTA I LOKACIJA U SISTEMU POVRATNE LOGISTIKE </B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
*Rukovanje osetljivim (opasnim po okolinu) materijalima
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- <B>ZAKLJUČAK</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- <B>LITERATURA</B> 
<B>
<br><br><br>
- word document<br>
- 23 strane<br>
- 1,1 Mb<br>
</B>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Žaklina Mihajlović)</author>
	</item><item> 		
	<title>MULTIMEDIAL EDUCATIONAL SOFTWARE: ,,PLAYING AND LEARNING COMPUTER“</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=258</link>
	<category>pedagogija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/hilcenko123.gif" align="left"><B>Summary:</B> The project „<B>Playing and learning computers</B>“ is a result of a long work, experience and research in practice. In this area, it is a pioneering attempt to build in the latest scientific knowledge about development of learning programmes into development of educational software. The target group of this educational software consists of pupils and teachers from first to fourth grade of primary school. The whole package includes a DVD as a basic teaching aid and a „<B>Multi-purpose didactic-methodic reference book</B>“ intended for teachers. The disc includes seven areas of which five are school subjects (1. Mathematics, 2. Serbian language 3. The world around us 4. Art 5. Music). The contents of these areas are not systematized curriculum of these school subjects but their complement. The total number of assignments is 175 which are all animated and given in the form of problem assignments. One quarter of them is set as practical assignments. Presented material completely covers the optional school subject „<B>From Toy too computer</B>“ taught in first grade of primary school. The disc also contains libraries of drawings and sound with more than 1000 units intended for teachers’ preparation and initial steps of animation. Working with this programme makes learning and testing much more interesting and it improves development of logical thingking, observation and combinatorics, that is cognitive and conative solutions of problem assignments. Solving the assignments, pupils unconsciously start learning how to work on a computer without even being aware of it.<br>     <B>Key words:</B> instructional design, cognitive theory of learning, multimedia principles, work oriented teaching, problem assignments, development of manipulative skills of  hands, work on a computer.
<br>     
<br>     
<br>     <b>word document<br>
13 strana<br>
210 kb<br>
ENGLESKI JEZIK<br>
English language<br>
</b>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Dr Slavoljub Hilčenko)</author>
	</item><item> 		
	<title>EUnet E-Commerce </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=257</link>
	<category>e-trgovina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/eunet.gif" align="left">Elektronska trgovina ili E Commerce smatra se najprofitabilnijim oblikom trgovine, kako zbog jednostavnosti tako i zbog niskih troškova. Sam pojam datira već 30 godina, uspeh postiže početkom 90-tih, a najveći razvoj u periodu između 1998-2000 posebno u Americi i zapadnoj Evropi. E Commerce kao sastavni deo eletronskog poslavanja omogućava korisnicima naručivanje odnosno kupovinu proizvoda putem Intereneta, on line. E Commerce primarno se sastoji od distribucuje, kupovine, prodaje kao i marketinga prozivoda odnosno usluga.
<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandra Jovović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Osnovna konstrukcija savremenih rendgenskih aparata</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=256</link>
	<category>mašinstvo</category>
	<description><![CDATA[<big><center><B>Složeni sistemi u medicini
<br>
<br>
- stručni rad - <br>
<br></B></center>
</big>

<img src="slike/rendgen.jpg" width="300"><br>
<B>SADRŽAJ</B><br><br>  



<B>
1. Priroda radioaktivnosti</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>1.1.</B> Korpuskularno zračenje
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>1.2.</B> Elektromagnetno zračenje
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>1.3.</B> Interakcija x-zraka i materije
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
1.3.1. Koherentno rasejanje
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
1.3.2. Fotoelektrični efekat
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
1.3.3. Komptonovo rasejanje
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
1.3.4. Stvaranje elektronskog para
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
1.3.5. Fotodezintegracija


<br><br>
<B>2. Konstrukcija savremenih rendgen aparata</B>


<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>2.1.</B> Rendgenski aparati
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>2.2.</B> Rendgenska cev
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
2.2.1. Hlađenje rendgenske cevi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
2.2.2. Jačina struje u rendgenskoj cevi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
2.2.3. Snaga rendgenske cevi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
2.2.4. Omotači rendgenske cevi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>2.3.</B> Generator visokog napona
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>2.4.</B> Komandni sto
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>2.5.</B> Visokonaponski kablovi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>2.6.</B> Stativ
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
2.6.1. Stativ aparata za izvođenje radiografskih metoda
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
2.6.2. Stativ aparata za radioskopiju
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>2.7.</B> Elektronski svetlosni pojačivač (ESP)

<br><br>
<B>3. Digitalni detektori – nova stranica radiologije</B>

<br><br>
<B>4. Faktori koji utiču na karakteristike snopa x-zraka</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>4.1.</B> Napon struje u rendgenskoj cevi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>4.2.</B> Jačina struje u rendgenskoj cevi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>4.3.</B> Vreme ekspozicije

<br><br>
<B>5. Primeri savremenih rendgen aparata</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>5.1.</B> Rendgen stativi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
5.1.1. TELESTATIX
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
5.1.2. UNDISTAT 3U
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
5.1.3. RASTIX 3M
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
5.1.4. TOMORASTIX U
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
5.1.5. TOMORASTIX 2
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
<B>5.2</B>	Mobilni rendgen aparati
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
5.2.1. HEMOBILIX E
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;   
5.2.2. MOBILIX 100M
<br><br>
<B>6. Literatura</B>

<br><br>
<b>word document<br>
32 strane<br>
548 kb</b><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Nikola Puđa)</author>
	</item><item> 		
	<title>Laboratorija slavnih u potrazi za novim licima nauke u Srbiji</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=255</link>
	<category>konkurs</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/bigben2.jpg" align="left">

     
Britanski savet u Srbiji objavljuje poziv za prijavljivanje kandidata 
za nacionalno takmičenje "<B>Laboratorija slavnih</B>".  

<br>     
<br>     


Želite li da postanete pop-idol u nauci?
<br>     
Ako :
<br>     
•imate između 18 i 35 godina
<br>     
•studirate, radite ili se bavite prirodnim naukama
<br>     
•imate ideju kako da u 3 minuta objasnite neki naučni koncept 
<br>     <br>     
Prijavite se za nacionalno takmičenje i postanite predstavnik Srbije na 
regionalnom takmičenju u Britaniji!
<br><br><br>Konkurs je otvoren do 
<B><font color="#e00000">2. marta 2007.</font></B><br> 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Tatjana Dadić-Dinulović)</author>
	</item><item> 		
	<title>BESPLATNE STUDIJE SAMO ZA NAJBOLJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=254</link>
	<category>propisi</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/bolonja1.jpg" align="left">
     
Na beogradskim fakultetima narednih godina će se, zbog pooštravanja režima studiranja, osetno smanjiti broj studenata.
<br>     

Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, a u skladu sa principima Bolonjske deklaracije, pravo da se školuju o trošku države imaće samo najbolji studenti. Takođe, studenti više neće "juriti" uslov za upis u narednu godinu, a ispit će moći da polažu najviše tri puta. Studentske organizacije zameraju da se fakulteti sporo reformišu i da obim gradiva nije smanjen.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B92)</author>
	</item><item> 		
	<title>KAKO SMO DOBILI GLAVU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=253</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/ascidia2.jpg" align="left">

         
Ljudska glava je najsloženiji deo našeg tela. Ne samo što sadrži mozak već se u njoj nalaze i organi važnih čula: oči, uši, nos i jezik. Zamršene kosti lobanje pridonose složenosti glave, od dela koji štiti mozak, do čeljusti koja nam omogućava da jedemo. Postoje hiljade varijacija na temu-setite se samo ajkule čekićare, mravojeda, tukana.
<br>         
Sve te glave postaju još neobičnije kad pogledate dve jednostavne morske životinje koje predstavljaju najbliže žive rodjake kičmenjaka - <B>repnjaka</B> i <B>ascidiju</B>. Ti neugledni organizmi uopšte nemaju glavu. No u svojim genima imaju njene preteče.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ivan Terzić)</author>
	</item><item> 		
	<title>NEUROTSKI SINDROMI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=252</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/nervoza.jpg" align="left"><b>Univerzitet u Beogradu</b><br>
<b>Filozofski fakultet</b><br><br><br>
Profesor: <i>Petar Opalić</i><br><br>
šk. god. :2005/2006<br>
<br>
<b><h3><font color="#ffcc00">seminarski rad</font></h3></b><br><br><b>IZ SADRŽAJA:</b><br><br>
<ul type="square">
	<li>Uvod</li>
	<li><b>SINDROM KLASIČNIH NEUROZA</b></li>
    <ul type="circle">
    	<li><b>Konverzivna neuroza</b> (histerija)</li>
        <ol type="I">
        	<li><i>Konverzivni simptomi</i></li>
        	<li><i>Poremećaji svesti</i></li>
        	<li><i>Poremećaj seksualne funkcije</i></li>
        </ol>
    	<li><b>Fobija</b></li>
    	<li><b>Prisilna neuroza</b></li>
    </ul>
	<li><b>SINDROM KARAKTER NEUROZE</b></li>
	<li><b>SINDROM NEUROTSKE DEPRESIJE</b></li>
	<li><b>PSIHOSOMATSKI SINDROM</b></li>
	<li><b>SINDROM NEUROTSKE HIPOHONDRIJE</b></li>
	<li><b>SINDROM NEUROTSKE DEPERSONALIZACIJE</b></li>
	<li><b>SINDROM TRAUMATSKE NEUROZE</b></li>
	<li>Zaključak</li>
</ul><br><br>
<b>
word document<br>
15 strana <br>
26 kb</b><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milan Gardašević)</author>
	</item><item> 		
	<title>DVORODE MALINE - "POLANA"</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=251</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/dvoroda.jpg" align="left"> 
     
Bez obzira na to da li je sađena u jesen ili proleće, "polana" prorodi u prvoj godini, a prinos pokriva troškove sadnica i radne snage. 
<br>     
Prvi cvetovi pojavljuju se kada izdanak dostigne najveću visinu, oko 150 centimetara. Cvetanje počinje od vrha biljke i traje sve do kasne jeseni. Zato ova malina uvek ima cvetova, zrelih i zelenih plodova. Pun rod postiže u drugoj godini. 
<br>     Plodovi sazrevaju krajem jula ili početkom avgusta. Beru se svaki drugi ili treći dan. Istovremeno se klasiraju i pakuju u specijalne kutije. Boju, ukus i miris zadržavaju nekoliko dana. 
<br>     Posle prvog mraza izdanci se suše i tada prestaje berba. Ostave se petnaestak dana da se sokovi "smire" i potom pokose, odnosno odstrane do zemlje. Ponovo se radi analiza zemljišta i dodaju samo one hranljive materije koje mu nedostaju. Nastavlja se i obrada. 
<br>     <br>     
<b>word document
<br>     
2 strane 
<br>     
653 kb
</b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandar Stojanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1050;&#1054;&#1052;&#1055;&#1032;&#1059;&#1058;&#1045;&#1056;&#1057;&#1050;&#1040; &#1058;&#1045;&#1061;&#1053;&#1054;&#1051;&#1054;&#1043;&#1048;&#1032;&#1040;, &#1054;&#1041;&#1056;&#1040;&#1047;&#1054;&#1042;&#1040;&#1034;&#1045; &#1048; &#1059;&#1063;&#1045;&#1053;&#1048;&#1062;&#1048; &#1057;&#1040; &#1055;&#1054;&#1058;&#1045;&#1064;&#1050;&#1054;&#1035;&#1040;&#1052;&#1040; &#1059; &#1059;&#1063;&#1045;&#1034;&#1059;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=250</link>
	<category>pedagogija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/djak.jpg" align="left">&#1059;&#1087;&#1088;&#1082;&#1086;&#1089; &#1085;&#1086;&#1088;&#1084;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086;&#1084; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1083;&#1077;&#1082;&#1090;&#1091;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086;&#1084; &#1092;&#1091;&#1085;&#1082;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072;&#1114;&#1091;, &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1094;&#1080; &#1089;&#1072; &#1087;&#1086;&#1090;&#1077;&#1096;&#1082;&#1086;&#1115;&#1072;&#1084;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080; &#1091;&#1095;&#1077;&#1114;&#1091; &#1080;&#1089;&#1087;&#1086;&#1113;&#1072;&#1074;&#1072;&#1112;&#1091; &#1090;&#1077;&#1086;&#1088;&#1080;&#1112;&#1089;&#1082;&#1077; &#1084;&#1072;&#1114;&#1082;&#1072;&#1074;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1082;&#1086;&#1112;&#1077; &#1086;&#1084;&#1077;&#1090;&#1072;&#1112;&#1091; &#1114;&#1080;&#1093;&#1086;&#1074; &#1085;&#1072;&#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1072;&#1082; &#1091; &#1091;&#1095;&#1080;&#1086;&#1085;&#1080;&#1094;&#1072;&#1084;&#1072; &#1079;&#1072; &#1086;&#1087;&#1096;&#1090;&#1077; &#1086;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077;. &#1048;&#1072;&#1082;&#1086; &#1086;&#1085;&#1080; &#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091; &#1080;&#1089;&#1090;&#1077; &#1087;&#1086;&#1090;&#1088;&#1077;&#1073;&#1077; &#1082;&#1072;&#1086; &#1080; &#1076;&#1088;&#1091;&#1075;&#1080; &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1094;&#1080;, &#1114;&#1080;&#1093;&#1086;&#1074; &#1087;&#1088;&#1080;&#1089;&#1090;&#1091;&#1087; &#1082;&#1088;&#1077;&#1072;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1080;&#1084; &#1080; &#1080;&#1079;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1085;&#1080;&#1084; &#1084;&#1086;&#1075;&#1091;&#1115;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;&#1084;&#1072; &#1091;&#1095;&#1077;&#1114;&#1072; &#1095;&#1077;&#1089;&#1090;&#1086; &#1112;&#1077; &#1089;&#1087;&#1077;&#1094;&#1080;&#1092;&#1080;&#1095;&#1072;&#1085;. &#1034;&#1080;&#1093;&#1086;&#1074;&#1072; &#1086;&#1089;&#1082;&#1091;&#1076;&#1085;&#1072; &#1079;&#1085;&#1072;&#1114;&#1072; (&#1091;&#1084;&#1077;&#1115;&#1072;) &#1091; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1080;&#1084; &#1086;&#1073;&#1083;&#1072;&#1089;&#1090;&#1080;&#1084;&#1072; &#1091;&#1090;&#1080;&#1095;&#1091; &#1085;&#1072; &#1114;&#1080;&#1093;&#1086;&#1074;&#1077; &#1089;&#1087;&#1086;&#1089;&#1086;&#1073;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;, &#1088;&#1072;&#1079;&#1091;&#1084;&#1077;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1080; &#1091;&#1089;&#1074;&#1072;&#1112;&#1072;&#1114;&#1077; &#1089;&#1072;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1112;&#1072; &#1080;&#1079; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1080;&#1093; &#1085;&#1072;&#1091;&#1082;&#1072;. &#1053;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1088;, &#1090;&#1080;&#1084; &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1094;&#1080;&#1084;&#1072; &#1084;&#1086;&#1078;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1113;&#1072;&#1090;&#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1073;&#1083;&#1077;&#1084; &#1095;&#1080;&#1090;&#1072;&#1114;&#1077; &#1086;&#1076;&#1088;&#1077;&#1106;&#1077;&#1085;&#1080;&#1093; &#1086;&#1073;&#1083;&#1072;&#1089;&#1090;&#1080;, (&#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1077; &#1112;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1080;&#1094;&#1077;), &#1089;&#1083;&#1091;&#1096;&#1072;&#1114;&#1077; &#1080; &#1093;&#1074;&#1072;&#1090;&#1072;&#1114;&#1077; &#1073;&#1077;&#1083;&#1077;&#1078;&#1072;&#1082;&#1072; &#1085;&#1072; &#1095;&#1072;&#1089;&#1091;, &#1089;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1113;&#1072;&#1114;&#1077; &#1088;&#1072;&#1079;&#1091;&#1084;&#1113;&#1080;&#1074;&#1086; &#1085;&#1072;&#1087;&#1080;&#1089;&#1072;&#1085;&#1086;&#1075; &#1088;&#1072;&#1076;&#1072;, &#1080;&#1083;&#1080; &#1080;&#1089;&#1087;&#1091;&#1114;&#1072;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1090;&#1077;&#1089;&#1090;&#1086;&#1074;&#1072;.<br>      &#1054;&#1089;&#1080;&#1084; &#1090;&#1086;&#1075;&#1072;, &#1084;&#1086;&#1078;&#1077; &#1080;&#1084; &#1085;&#1077;&#1076;&#1086;&#1089;&#1090;&#1072;&#1112;&#1072;&#1090;&#1080; &#1080; &#1080;&#1089;&#1082;&#1091;&#1089;&#1090;&#1074;&#1086;, &#1092;&#1086;&#1085;&#1076; &#1088;&#1077;&#1095;&#1080; &#1080; &#1090;&#1077;&#1093;&#1085;&#1080;&#1082;&#1077; &#1091;&#1095;&#1077;&#1114;&#1072; &#1085;&#1077;&#1086;&#1087;&#1093;&#1086;&#1076;&#1085;&#1077; &#1079;&#1072; &#1091;&#1089;&#1087;&#1077;&#1093; &#1091; &#1096;&#1082;&#1086;&#1083;&#1080;. &#1059;&#1087;&#1088;&#1082;&#1086;&#1089; &#1090;&#1086;&#1084;&#1077;, &#1074;&#1077;&#1115;&#1080;&#1085;&#1072; &#1091;&#1095;&#1080;&#1090;&#1077;&#1113;&#1072; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; &#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1092;&#1077;&#1089;&#1086;&#1088;&#1072; &#1089;&#1077; &#1086;&#1089;&#1083;&#1072;&#1114;&#1072; &#1085;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1072;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072;, &#1091;&#1119;&#1073;&#1077;&#1085;&#1080;&#1082;&#1077; &#1080; &#1087;&#1080;&#1089;&#1072;&#1085;&#1077; &#1090;&#1077;&#1089;&#1090;&#1086;&#1074;&#1077;, &#1082;&#1072;&#1086; &#1085;&#1072; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1077; &#1085;&#1072;&#1095;&#1080;&#1085;&#1077; &#1080;&#1079;&#1085;&#1086;&#1096;&#1077;&#1114;&#1072; &#1080; &#1074;&#1088;&#1077;&#1076;&#1085;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; &#1091;&#1095;&#1077;&#1114;&#1072; &#1091; &#1086;&#1073;&#1083;&#1072;&#1089;&#1090;&#1080;&#1084;&#1072; &#1082;&#1072;&#1086; &#1096;&#1090;&#1086; &#1089;&#1091; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1077; &#1085;&#1072;&#1091;&#1082;&#1077;. &#1063;&#1072;&#1082; &#1080; &#1086;&#1085;&#1076;&#1072; &#1082;&#1072;&#1076;&#1072; &#1091;&#1095;&#1077;&#1085;&#1080;&#1094;&#1080; &#1089;&#1072; &#1087;&#1086;&#1090;&#1077;&#1096;&#1082;&#1086;&#1115;&#1072;&#1084;&#1072; &#1091; &#1091;&#1095;&#1077;&#1114;&#1091; &#1084;&#1086;&#1075;&#1091; &#1076;&#1072; &#1076;&#1086;&#1073;&#1080;&#1112;&#1091; &#1087;&#1088;&#1077;&#1083;&#1072;&#1079;&#1085;&#1091; &#1086;&#1094;&#1077;&#1085;&#1091; &#1080;&#1079; &#1086;&#1087;&#1096;&#1090;&#1077;&#1086;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1085;&#1080;&#1093; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1084;&#1077;&#1090;&#1072;, &#1082;&#1072;&#1086; &#1096;&#1090;&#1086; &#1089;&#1091; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1077; &#1085;&#1072;&#1091;&#1082;&#1077;, &#1086;&#1085;&#1080; &#1080; &#1086;&#1085;&#1076;&#1072; &#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091; &#1089;&#1083;&#1072;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077; &#1086;&#1094;&#1077;&#1085;&#1077; &#1086;&#1076; &#1114;&#1080;&#1093;&#1086;&#1074;&#1080;&#1093; &#1076;&#1088;&#1091;&#1075;&#1086;&#1074;&#1072; &#1089;&#1072; &#1089;&#1083;&#1072;&#1073;&#1080;&#1112;&#1080;&#1084; &#1087;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;&#1075;&#1085;&#1091;&#1115;&#1080;&#1084;&#1072;. 
<br>     <br>
<B>word document<br>
7 strana<br>
13 kb </B> 
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (dr &#1057;&#1083;&#1072;&#1074;&#1086;&#1113;&#1091;&#1073; &#1061;&#1080;&#1083;&#1095;&#1077;&#1085;&#1082;&#1086;)</author>
	</item><item> 		
	<title>ILIRI - legenda i istorija</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=249</link>
	<category>etnologija</category>
	<description><![CDATA[<table width="180" align="left"><tr><td bgcolor="#f0f0f0"><B>LEGENDA:</B>
<img src="slike/zevs_europa.jpg" width="170"><br>
Kadmo je postao kralj osvojene teritorije, a Harmonija mu je tu rodila sina <B><I>Ilirija</I></B>, po kome je nazvana ta zemlja.<br>Dočekali su duboku starost, a posle smrti su preobraženi u zmije. Neki kažu da su oni pretvoreni u zmije pred polazak iz Tebe i da je sam <B>Ilirije</B> rođen kao zmija.

</td></tr></table>
Na osnovu raspoloživog (istorijskog) materijala utvrdjeno je da su postojala tri ilirska plemena: <B>Mesapi</B>  (živeli na jugu Italije),  <B>Japodi </B> i <B>Ardijeji</B>.
<br>     <I>Japodi</I> su zauzimali područje srednje Dalmacije, sa centrom u Zadru, koji je prethodno bio sedište Liburna.
<br>     <I>Ardijeji</I> su zauzimali područje Crne Gore i severni deo Albanije. Na vrhuncu moći prostirali su se, otprilike, od Bokokotorskog zaliva do severozapadne Makedonije. U trećem veku pre nove ere su osnovali plemenski savez, koji je obuhvatao prostor od reke Vojuše do donje Neretve, a u unutrašnjosti  do Dardanaca. Sedište im je bilo prvo u Rizonu (današnji Risan), a kasnije u Škodri (današnji Skadar). ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandra Blažević)</author>
	</item><item> 		
	<title>VERNI ČUVAR</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=248</link>
	<category>religija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/kivot.jpg" align="left">
Svima dobro poznat pojam <B>KIVOT</B> zapravo je samo drugi naziv za kovčeg.  Ipak ne sasvim običan kovčeg, jer je reč o kovčegu u kome se nalaze mošti svetaca, a može da bude izradjen od različitih materijala, na primer drveta ili kamena.
<br>     <br>     Mošti koje se nalaze u njima, mogu biti:
<br>     <br>     - <B>netljene</B>, odnosno neraspadnute i
<br>     - <B>raspadnute</B>. 
<br>     <br>     Od netljenih, najpoznatije kod nas su mošti <I><B>Svetog Vasilija Ostroškog</B></I>, <I><B>Svetog Stefana Decanskog</B></I> i <B><I>Svetog Petra Cetinjskog</I></B>.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandra Blažević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Eastern Europe Scholarship for Image Science and MediaArtHistories</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=247</link>
	<category>obaveštenje</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.donau-uni.ac.at/imperia/md/images/donau_uni_allgemein/gebaeude/neubau/campusforum_w_245x163.jpg" align="left" width="200">

The Department for Image Science will award scholarships for the Master of Arts courses "MediaArtHistories" and "Image Science" which take place at Danube University Krems and accommodate full-time employment. 
<br>The scholarships provide artists and scientists from Eastern Europe with the possibility to join this special program.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Sabine Lindner)</author>
	</item><item> 		
	<title>Milutin Milanković</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=246</link>
	<category>biografije</category>
	<description><![CDATA[<br><b>Biografija našeg naučnika inspirisana knjigom Vlada Milićevića "<I>Milanković u delima i slici</I>"<br><br><br></b> 
<img src="slike/milankovic.jpg" align="left"><B>Milutin Milanković </B>, pored epohalnog "<I><U>Kanona osunčavanja</U></I>", tvorac je i najtačnijeg kalendara na svetu i "apsolutne zidanice" – najveće gradjevine, koja se može podići na našoj planeti. Sopstvenu graditeljsku delatnost u Srbiji krunisao je 1911. godine projektovanjem dvadeset armirano-betonskih mostova preko reke Timok, tako da na ovim teškim terenima, zahvaljujući Milankovićevom graditeljskom umeću, još uvek putujemo železničkom prugom Niš-Knjaževac. Da je gradjevinarstvo bilo Milankovićeva velika ljubav, najbolje se vidi iz spisa "Vavilonski toranj moderne tehnike".  Naučna dostignuća Milutina Milankovića svrstavaju se medju najznačajnija u svetskoj naučnoj baštini. Mnogi ih svrstavaju u istu ravan sa Kopernikovom Heliocentričnom teorijom, Njutnovim zakonima gravitacije i Keplerovim zakonima. 
<br><br>
<b>word document<br>
7 strana<br>
1.240 kb<br>
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milena Cukavac)</author>
	</item><item> 		
	<title>ISPLATIVOST GAJENJA LEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=245</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<center><b><big>- PRIRUČNIK -</big></b></center><br>
<img src="slike/andjelika.jpg" align="left">Ovaj kratak priručnik je zamišljen kao svojevrsni vodič za potencijalne i postojeće preduzetnike u njihovom nastojanju da započnu, prošire ili dopune svoju delatnost – pre svega uzgoj, ali i otkup i preradu lekovitog bilja. On nudi u sažetoj formi osnovne informacije (tehničko-tehnološke, tržišne, finansijske) za <b>11 biljaka </b> čiji se plantažni uzgoj preporučuje, a koje su potrebne svakom preduzetniku u cilju sagledavanja opravdanosti pokretanja nove poslovne aktivnosti:<br>
<br>1. <B>VALERIJANA</B> (<I>Valeriana officinalis</I>)
<br>2. <B>ANĐELIKA</B> (<I>Angelica archangelica</I>)
<br>3.  <B>MATIČNJAK</B> (<I>Melisa officinalis</I>)<br>4. <B>KANTARION</B> (<I>Hypericum perforatum</I>)
<br>5. <B>TIMIJAN</B> (<I>Thymus vulgaris</I>)
<br>6. <B>VRANILOVA TRAVA </B>(<I>Origanum vulgare</I>)
<br>7. <B>PITOMA NANA </B>(<I>Menta piperita</I>)
<br>8. <B>NEVEN</B> (<I>Calendula officinalis</I>)
<br>9. <B>ARNIKA</B> (<I>Arnica montana</I>)
<br>10. <B>BOKVICA</B> (<I>Plantago lancolata</I>)
<br>11. <B>BELI SLEZ </B>(<I>Althalea officinalis</I>)<br><br>
<b> word document<br>
29 strana <br> 
63 kb <br><br></b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miloš Dinić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Zašto se ljulja baš Mionica?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=244</link>
	<category>seizmologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/zemljotres.jpg" align="left">Tek kada primetimo da nam se zaljuljao luster ili zveckaju čaše na polici, uplašimo se zemljotresa i zapitamo se šta se to desilo, gde i kako. A hiljade ljudi svakodnevno u svetu doživljava pojavu zemljotresa na mnogo katastrofalniji način. 
<br>Zemljina kora se svakodnevno pomera i sudara, ali su toga svesni samo oni koji žive u blizini tih dešavanja. Ako ste se dvadesetdrugog marta 2006. godine oko podneva zapitali zašto se opet trese  ta Mionica, onda je ovo članak za vas.
<br>
Posle zemljotresa u Mionici 1998. i 1999. godine, Seizmološki Zavod Srbije objavio je dugogodišnja istraživanja koja su sprovedena u tom regionu (geološka, tektonska, geotehnička, seizmološka) koja su u velikoj meri pojasnila genezu ovih pojava. Ovaj tekst sadrži delove tih istraživanja, koja u velikoj meri odgovaraju na pitanje koje stoji u naslovu.

<br><br><B>Koristan link: </B><a href="http://www.seismo.sr.gov.yu" target="self"> Republički seizmološki zavod </a><br>
<br><br>
<b>
word document<br>
7 strana<br>
838 kb <br><br></b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milena Cukavac)</author>
	</item><item> 		
	<title>POREZI I PORESKA POLITIKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=243</link>
	<category>finansije</category>
	<description><![CDATA[<center> - Seminarski rad iz Javnih i monetarnih finansija - </center><br><br>Sadržaj:<br><br>


<B>1.	POJAM I DEFINICIJA POREZA</B><br><br>
<B>2. OSNOVNA OBELEŽJA POREZA</B>
<br><br>
<B>3. TEORIJA OPRAVDANJA POREZA</B>
<br>	1) STARE-KLASIČNE TEORIJE
<br>
       	2) POSTKEJNZIJSKA TEORIJA OPRAVDANJA POREZA 
<br><br><B>4.ELEMENTI OPOREZIVANJA ILI PORESKA TERMINOLOGIJA</B><br>1) LIČNI ELEMENTI OPOREZIVANJA
<br>2) MATERIJALNI ELEMENTI OPOREZIVANJA
<br><br>
<B>5.FISKALNI I NEFISKALNI CILJEVI OPOREZIVANJA</B>
<br><br>
<B>6. PORESKA EVAZIJA ILI IZBEGAVANJE PLAĆANJA POREZA</B>
<br>	1) ZAKONSKA  EVAZIJA
<br>	2) NEZAKONITA EVAZIJA
<br><br>
<B>7. PREVALJIVANJE POREZA I EFEKTI PREVALJIVANJA</B><br>	1) PRIRODA I OBLICI PREVALJIVANJA 
<br>	2) FAKTORI PREVALJIVANJA
<br>	3) FAZE PREVALJIVANJA
<br><br><B>8. DVOSTRUKO I VIŠESTRUKO OPOREZIVANJE</B>
<br>1) DVOSTRUKO PREVALJIVANJE
<br>2) VIŠESTRUKO OPOREZIVANJE
<br><br><B>9. PORESKI SISTEMI</B>
<br><br>
<B>10. PORESKA NAČELA I PRINCIPI OPOREZIVANJA</B><br>
1) UOPŠTENO O PORESKIM NAČELIMA
<br>2) PRINCIPI OPOREZIVANJA
<br><br>	
<B>11.PODELA I VRSTE POREZA U SAVREMENIM PORESKIM SISTEMIMA</B>
<br>1)	DIREKTNI I INDIREKTNI POREZI
<br>2)	LIČNI I OBJEKTIVNI POREZI
<br>3)	FUNDIRANI I NEFUNDIRANI POREZI
<br>4)	KATASTARSKI I TARIFNI POREZI
<br>5)	OPŠTI I NAMENSKI POREZI
<br>6)	REPARTICIONI I KVOTNI POREZI
<br>7)	SINTETIČKI I ANALITIČKI POREZI
<br>8)	REDOVNI I VANREDNI
<br><br>
<b>word document<br>
14 strana<br>
38 kb<br></b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milan Gardašević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Dielektrici u elektrostatičkom polju</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=242</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/dielektrik.gif" align="left">Kada se nenaelektrisano provodno tijelo unese u električno polje, na njegovim površima dolazi do pojave indukovanih električnih opterećenja, koja stvaraju indukovana električna polja. Ta indukovana polja mogu da dovedu do promjene raspodjele opterećenja i na naelektrisanim provodnim tijelima koja su izvor početnog električnog polja.
<br>Slično se dešava kada se tijelo od dielektrika unese u električno polje. Kako u dielektriku nema slobodnih opterećenja, način stvaranja nekompenziranih električnih opterećenja je drugačiji.
Pojavu možemo objasniti ako poznajemo model atoma i pojam električnog dipola.<br>
<br>
<b>word document<br>
9 strana<br>
374 kb<br></b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Igor Trnčić)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1054;&#1056;&#1043;&#1040;&#1053;&#1048;&#1047;&#1040;&#1062;&#1048;&#1032;&#1040; &#1048; &#1045;&#1050;&#1054;&#1053;&#1054;&#1052;&#1048;&#1050;&#1040; &#1053;&#1045;&#1043;&#1045; &#1047;&#1040;&#1057;&#1040;&#1044;&#1040; &#1064;&#1033;&#1048;&#1042;&#1045; &#1059; &#1055;&#1056;&#1042;&#1045; &#1058;&#1056;&#1048; &#1043;&#1054;&#1044;&#1048;&#1053;&#1045;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=241</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/sljiva.jpg" align="left">
&#1059;&#1085;&#1080;&#1074;&#1077;&#1088;&#1079;&#1080;&#1090;&#1077;&#1090; &#1091; &#1050;&#1088;&#1072;&#1075;&#1091;&#1112;&#1077;&#1074;&#1094;&#1091;<br>
&#1040;&#1075;&#1088;&#1086;&#1085;&#1086;&#1084;&#1089;&#1082;&#1080; &#1092;&#1072;&#1082;&#1091;&#1083;&#1090;&#1077;&#1090; &#1063;&#1072;&#1095;&#1072;&#1082;<br>
<br><br>
<b>
<center>- &#1044;&#1048;&#1055;&#1051;&#1054;&#1052;&#1057;&#1050;&#1048; &#1056;&#1040;&#1044; - </center><br>
<br>&#1063;&#1072;&#1095;&#1072;&#1082;. 2006<br><br><br>
&#1057;&#1040;&#1044;P&#1046;&#1040;&#1032;:<br><br></b>
<B>1. &#1059;&#1042;&#1054;&#1044;</B><br>
<B>2. &#1053;&#1045;&#1043;&#1040; &#1047;&#1040;&#1057;&#1040;&#1044;&#1040; &#1064;&#1033;&#1048;&#1042;&#1045;</B><br>
<br>   
2.1. &#1054;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1079;&#1077;&#1084;&#1113;&#1080;&#1096;&#1090;&#1072; &#1091; &#1079;&#1072;&#1089;&#1072;&#1076;&#1080;&#1084;&#1072; &#1096;&#1113;&#1080;&#1074;&#1077;
<br>   
2.2. &#1026;&#1091;&#1073;&#1088;&#1077;&#1114;&#1077;
<br>   
2.3. &#1053;&#1072;&#1074;&#1086;&#1076;&#1114;&#1072;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077;
<br>   
2.4. &#1056;&#1077;&#1079;&#1080;&#1076;&#1073;&#1072;
<br>   
2.5. &#1056;&#1077;&#1075;&#1091;&#1083;&#1080;&#1089;&#1072;&#1114;&#1077; &#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;
<br>   
2.6. &#1047;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1072; &#1086;&#1076; &#1085;&#1077;&#1087;&#1086;&#1074;&#1086;&#1113;&#1085;&#1080;&#1093; &#1072;&#1073;&#1080;&#1086;&#1090;&#1080;&#1095;&#1082;&#1080;&#1093; &#1095;&#1080;&#1085;&#1080;&#1083;&#1072;&#1094;&#1072;
<br>   
2.7. &#1047;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1072; &#1086;&#1076; &#1073;&#1086;&#1083;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080; &#1080; &#1096;&#1090;&#1077;&#1090;&#1086;&#1095;&#1080;&#1085;&#1072;
<br>   
2.8. &#1053;&#1077;&#1075;&#1072; &#1091; &#1087;&#1088;&#1074;&#1086;&#1112; &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1080;
<br>   
2.9. &#1053;&#1077;&#1075;&#1072; &#1091; &#1076;&#1088;&#1091;&#1075;&#1086;&#1112; &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1080;
<br>   
2.10. &#1053;&#1077;&#1075;&#1072; &#1091; &#1090;&#1088;&#1077;&#1115;&#1086;&#1112; &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1080;
<br>   
2.11. &#1053;&#1077;&#1075;&#1072; &#1079;&#1072;&#1089;&#1072;&#1076;&#1072; &#1096;&#1113;&#1080;&#1074;&#1077; &#1091; &#1088;&#1086;&#1076;&#1091;
<br><br><B>3. &#1060;&#1048;&#1053;&#1040;&#1053;&#1057;&#1048;&#1032;&#1057;&#1050;&#1040; &#1040;&#1053;&#1040;&#1051;&#1048;&#1047;&#1040; – &#1058;&#1056;&#1054;&#1064;&#1050;&#1054;&#1042;&#1048; &#1053;&#1045;&#1043;&#1045; &#1048; &#1054;&#1044;&#1056;&#1046;&#1040;&#1042;&#1040;&#1034;&#1040; &#1047;&#1040;&#1057;&#1040;&#1044;&#1040; &#1064;&#1033;&#1048;&#1042;&#1045;</B>
<br><br><B>4. &#1047;&#1040;&#1050;&#1033;&#1059;&#1063;&#1040;&#1050;</B>
<br><br>

<b>pdf<br>
30 strana<br>
447 kb<br>
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1040;&#1083;&#1077;&#1082;&#1089;&#1072;&#1085;&#1076;&#1072;&#1088; &#1057;&#1090;&#1086;&#1112;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>OBLICI MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=240</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[<br><center> - SEMINARSKI RAD IZ MEĐUNARODNE EKONOMIJE - </center>
<br>IZ SADRŽAJA:
<br><br><B>1.      UVOD</B><br>
<br><B>2.     KRATKOROČNO KRETANJE KAPITALA</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;2.1
Kratkoročni kapital i novac
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;2.2	Kratkoročni kapital i novčano tržište
<br>
<br><B>3.       DUGOROČNO KRETANJE KAPITALA</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;3.1.	Međunarodni zajmovni kapital
                      <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;3.1.1.  Zajmovi za finansiranje izvoza
                      <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;3.1.2.  Zajmovi u svrhu ekonomske pomoći

<br><br><B>4.      DIREKTNE INOSTRANE INVESTICIJE</B>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;4.1.         Osnovni problemi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;4.2.         Carinska zaštita i oporezivanje inostranog kapitala
<br><br><B>5.      ZAKLJUČAK</B>
<br><br>
<b>word document<br>
15 stranica <br>
21 kb</b>
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miroslav Zorić)</author>
	</item><item> 		
	<title>ASISTIVNE TEHNOLOGIJE –  ADAPTACIJA RADNOG MESTA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=239</link>
	<category>defektologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/defektoloski2.gif" align="LEFT">Cilj ovog rada jeste da ukaže na moguću primenu asistivnih tehnologija u procesu adaptacije radnog mesta osobe sa invaliditetom, kao i da analizira moguće pravne i praktične mogućnosti za primenu.

Asistivne tehnologije obuhvataju svaki ajtem, deo opreme ili sistem koji se koristi u cilju poboljšavanja, održavanja ili povećavanja učinka osobe u realizaciji pojedinih svakodnevnih aktivnosti. Cilj asistivnih tehnologija na globalnom planu je da pomognu deci i odraslima sa hendikepom da žive, uče, rade i igraju se na što višem stepenu samostalnosti i nezavisnosti.
<br><br>
<b>word document<br>
7 strana<br>
20 kb<br>
</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Veselin Medenica)</author>
	</item><item> 		
	<title>Mikrov IT GLOBUS</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=238</link>
	<category>nagrade</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/globus2006.jpg" align="left">Već nekoliko sezona, na kraju svake godine, Mikro dodeljuje priznanje "IT Globus" namenjeno pojedincima i kompanijama za dostignuća u oblasti informatike, računarstva i telekomunikacija.
<br>
U Kristalnoj dvorani hotela Hyatt Regency održana je 5. decembra ova tradicionalna manifestacija u organizaciji časopisa Mikro PC World. <br>Nagrade za najveća dostignuća u protekloj godini dodeljene su po kriterijumima žirija sastavljenog od predstavnika različitih redakcija. <br>Nagrada se dodeljuje u 24 kategorije, a dodeljeno je i pet specijalnih nagrada, nagrada za najboljeg IT novinara, kao i dve posebne nagrade za Najveći IT doprinos i Najveći IT propust.
<br>
<br>
<b>
word document<br>
5 strana<br>
607 kb<br>

<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milena Cukavac)</author>
	</item><item> 		
	<title>UPOTREBA PROGRAMA ZA 2D ANIMACIJU KROZ KORIŠĆENJE ACTION SKRIPTA U SVRHU REDIZAJNIRANJA, REPROGRAMIRANJA I PRILAGOĐAVANJA  KLASIČNIH VIDEO IGARA  ZA  DECU SA MOTORIČKIM OŠTEĆENJIMA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=237</link>
	<category>defektologija</category>
	<description><![CDATA[<b><center> - naučni rad - </center><br><br></b>
<img src="slike/defektoloski.gif" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ovaj projekat smo započeli pretpostavkom da iako kompjuterske igre najčešće služe za razbibrigu, njima je moguće razvijati određene sposobnosti. Razvoj sposobnosti  bi trebalo da bude znatno bolji u kontrolisanim uslovima. <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Druga važana činjenica je da su kompjuterske igre komercijalne i da se izrađuju za prosečnog korisnika. U svetu, a naročito u SAD su se razvila dva pristupa  problematici pristupačnosti softvera i  to:<b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;1.	Dizajn za sve
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;2.	Asistivne tehnologije
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Još 2003. Godine na kongresu AAATE –a vodile su se debate o praznini koja  ostaje čak i onda kada ova dva pristupa u potpunosti zažive. Ta praznina je za ono vreme bila puko teoretisanje, ali se danas razvijene zemlje u kojima su ICT u potpunosti integrisane u sistem specijalnog obrazovanja zaista sučavaju sa GEP-on tj. prazninom koja je nastala.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;word document
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;9 stranica
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;443 kb
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Veselin Medenica, Ivona Fuštić, Bojana Reljić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Galerija struktura minerala</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=236</link>
	<category>geologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/kristal.jpg" align="left">Minerali su prirodna neorganska čvrsta  tela određenog hemijskog sastava i uređene atomske građe. 
<br>     Strukture su karakteristične forme koje minerali mogu da zauzmu u različitim geološkim uslovima, kao na primer kada rastu u slobodnom prostoru ili u određenim sredinama. Često je struktura minerala rešenje za njegov identitet. <br>     Ovde smo dali nekoliko primera najčešćih struktura minerala.
<br>     <br>     <br>     <b> word document<br>     
4 strane<br>     
21 struktura sa slikama<br>     
1,749 kb<br>     </b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milena Cukavac)</author>
	</item><item> 		
	<title>DIREKTNE STRANE INVESTICIJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=235</link>
	<category>finansije</category>
	<description><![CDATA[<br><center><b> - SEMINARSKI RAD - </b></center><br><br>
<img src="slike/bosna_donacije.jpg" align="left">
<b>IZ SADRŽAJA:</b><br>
<br>
<br>
<br>
Uvod<br>
<br>
1.Istorijski razvoj stranih ulaganja<br>
<br>
2.Motivi stranih ulagača<br>
<br>
3.Motivi zemlje primatelja<br>
<br>
4.Podjela stranih ulaganja<br>
<br>
5.Načini nastanka direktnih stranih investicija<br>
<br>
6.TNK kao glavni nosioci direktnih stranih investicija<br>
<br>
7.Globalizacija i direktne strane investicije<br>
<br>
8.Prednosti direktnih stranih investicija<br>
<br>
9.SDI u BiH<br>
<br>
<br>
<b>word document<br>
14 strana<br>
18 kb </b>
<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miroslav Zorić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Upotreba savremenih informatičkih pomagala u vaspitno-obrazovnom radu sa telesno invalidnom decom predškolskog uzrasta</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=234</link>
	<category>defektologija</category>
	<description><![CDATA[<center ><B> - referat -</B></center>
<br>     <B>10. JISA kongres 2005 godine, Herceg Novi</B>
<br><br><br><img src="slike/defektoloski2.gif" align="left">      &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Informatičke tehnologije pružaju mogućnost da deca sa telesnim invaliditetom mnogo lakše dođu do potrebnih znanja na konstruktivan i zanimljiv način. <br>     <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b>Telesni invaliditet ne mora da sprečava decu i u razvoju intelektualnih sposobnosti. </b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<br>     Računar predstavlja adekvatnog saveznika u uvežbavanju motornih, kognitivnih, perceptivnih i drugih sposobnosti deteta. U vaspitno obrazovnom radu računar ne predstavlja cilj već sredstvo putem koga se dolazi do rezultata rada.
<br><br>
<b>word document,
<br>15 strana
<br>267 kb</b>
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Veselin Medenica)</author>
	</item><item> 		
	<title>Priručnik o gajenju gljive Shiitake</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=233</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/shiitake3.jpg" align="left"> Ovaj praktikum je zamišljen kao jedan praktičan priručnik za proizvođače
kako male tako i veće sa ciljem, da se na krajnje jednostavan način predstavi
proizvodnja pečurke <B>shiitake</B> (<I>Šitake</I>). To podrazumeva da ova proizvodnja bude
dostupna ljudima raznih nivoa obrazovanja, ljudima sa manjim ili većim
znanjem iz mikrobologije i drugih oblasti nauke.
<br><br>     Priručnik omogućava da se brzo uđe u svet ove pečurke i da se lako
steknu osnovna predznanja, koja će biti znatno uvećana individualnim radom
pojedinaca i sticanjem iskustava koja će vremenom sigurno omogućiti
proizvođačima da postignu zavidan nivo kvaliteta proizvodnje.
<br><br>
<br>
<b>PDF format,
<br>44 strane,
<br>1.259 kb</b>
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Bojan Crvenković)</author>
	</item><item> 		
	<title>Igra i igračke deteta sa posebnim potrebama predškolskog uzrasta </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=232</link>
	<category>defektologija</category>
	<description><![CDATA[
<center> <B>- Naučni rad -</B></center><br><br>
<img src="slike/defektoloski3.jpg" align="left">Igračke su osnovno sredstvo koje se koristi u okviru vaspitanja i obrazovanja dece predškolskog uzrasta. U ovom radu obratićemo pažnju na nekoliko faktora koji su esencijalno bitni za pospešivanje razvoja deteta: 
<ul type="square">
	<li>način i svrsishodnost upotrebe igračaka
</li>
	<li>vrste i osobine igračaka
</li>
</ul>


Način upotrebe igračaka, kao i izbor adekvatne igračke mora pratiti razvojni kontekst, bilo da se njihova upotreba vezuje za defektološku procenu, tretman ili vaspitno obrazovni rad sa decom predškolskog uzrasta.
<br><br>
<b>word document<br>
12 strana<br>
1.374kb<br></b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Veselin Medenica, Fuštić Ivona )</author>
	</item><item> 		
	<title>Aleksandar Fleming</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=231</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/fleming.jpg" align="left" width="200">         Čak i posle slave koju je stekao otkrićem penicilina, Fleming je ostao veoma skroman čovjek. <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Poslenjeg dana njegovog života, 11. marta 1955. godine nakon kupanja Flemingu je pozlilo, a njegova mlada žena je pozvala ljekara. Kad je ljekar upitao da li je hitno Fleming je odgovorio: “Ništa hitno, pobrinite se vi za svoje bolesnike, nije srce u pitanju”. Zatim je legao u krevet i preminuo gotovo istog trenutka od srčanog udara u 74 godini života. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milan Milinković)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1058;&#1045;&#1054;&#1056;&#1048;&#1032;&#1040; &#1053;&#1054;&#1042;&#1062;&#1040;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=230</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[<center><b>- &#1089;&#1077;&#1084;&#1080;&#1085;&#1072;&#1088;&#1089;&#1082;&#1080; &#1088;&#1072;&#1076; -</b></center><br>
<img src="slike/hiljadarka.gif" align="left">&#1057; &#1040; &#1044; &#1056; &#1046; &#1040; &#1032;:
<br><br>
- &#1044;&#1077;&#1074;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080; &#1082;&#1091;&#1088;&#1089;<br>
- &#1055;&#1086;&#1112;&#1072;&#1084; &#1076;&#1077;&#1074;&#1080;&#1079;&#1085;&#1086;&#1075; &#1082;&#1091;&#1088;&#1089;&#1085;&#1086;&#1075; &#1088;&#1080;&#1079;&#1080;&#1082;&#1072; &#1080; &#1093;&#1077;&#1076;&#1119;&#1080;&#1085;&#1075;&#1072;<br>
- &#1042;&#1088;&#1089;&#1090;&#1077; &#1080;&#1079;&#1083;&#1086;&#1078;&#1077;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1074;&#1072;&#1083;&#1091;&#1090;&#1085;&#1086;&#1084; &#1088;&#1080;&#1079;&#1080;&#1082;&#1091;:
   <ul type="circle">
   	<li>&#1058;&#1088;&#1072;&#1085;&#1089;&#1072;&#1082;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072; &#1080;&#1079;&#1083;&#1086;&#1078;&#1077;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;
</li>
   	<li>&#1058;&#1088;&#1072;&#1085;&#1089;&#1083;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072; &#1080;&#1079;&#1083;&#1086;&#1078;&#1077;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;
- &#1075;&#1083;&#1072;&#1074;&#1085;&#1077; &#1094;&#1088;&#1090;&#1077; «STATEMENT 52»
</li>
   	<li>&#1045;&#1082;&#1086;&#1085;&#1086;&#1084;&#1089;&#1082;&#1072; &#1080;&#1079;&#1083;&#1086;&#1078;&#1077;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;
</li>
   </ul>

<br><br>
<b>word document<br>
11 strana<br>
30 kb<br></b>
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miroslav Zorić)</author>
	</item><item> 		
	<title>ANALIZA NEISKORIŠTENIH UNUTRAŠNJIH REZERVI U PREDUZEĆU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=229</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<center><B>- Naučni rad - </B></center>
<br>
Sadržaj:<br>
<br>
UVOD I UVODNA RAZMATRANJA
<br>

1. ANALIZA NESPOSOBNOSTI U FUNKCIJI OTKRIVANJA UZROKA NASTAJANJA  NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;1.1. Analiza načina napredovanja u hijerarhiji <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;1.2. Narušavanje hijerarhijskog reda (eksfolijacija hijerarhije)<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;1.3. Nagomilavanje osoblja u hijerarhiji
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;1.4. Transfer iz hijerarhije u hijerarhiju
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;1.5. Karakteristični pokazatelji poslednje funkcije u hijerarhiji
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;1.6. Regresija hijerarhije (nazadovanje)<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>2. UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U PROCESU PROIZVODNJE NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZEĆA
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>3. UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU KADROVSKIH POTENCIJALA NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZEĆA
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>4. UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU OSNOVNIH ILI STALNIH SREDSTAVA NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZEĆA <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>5. UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU MATERIJALA NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZEĆA
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>LITERATURA
<br><br>
<b>word document<br>
15 stranica<br>
35 kb</b>
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miroslav Zorić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Zamena zuba</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=228</link>
	<category>stomatologija</category>
	<description><![CDATA[<h6>Stomatološki fakultet Univerziteta u Beogradu</h6>
<br><br>
<h5>Seminarski rad iz predmeta Dentalna anatomija</h5>
<br><br>
<img src="slike/vilica.jpg" align="left"><small>(...)</small>Životinje duže žive nego što je vek pojedinačnih zuba. Kako zubi kod životinja u osnovi imaju ulogu hvatanja i pridržavanja plena, stalno prisustvo zuba od osnovne je važnosti za opstanak. Problem je rešen kod nižih kičmenjaka (ribe, vodozemci, gmizavci) procesom neprekidne smene zuba – poliphyodontia. Ovo podrazumeva složene interakcije između mehaničkih i razvojnih procesa, koji omogućavaju da " izgubljeni" zub bude zamenjen novom adekvatnom dentalnom jedinicom.
Kod sisara zamena zuba se dešava obično jednom u toku života – diphyodontia. Kako bi se prisustvo druge ili stalne denticije podudaralo sa dužinom života životinje, zubi stalne denticije su pretrpeli izvesne adaptivne promene.<small>(...)</small>

<br><br>
<b>word document<br>
10 strana<br>
356 kb <br></b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Iva Pavlović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Elektromagnetna indukcija i njena primjena</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=227</link>
	<category>fizika</category>
	<description><![CDATA[<center><h5>MATURSKI RAD</h5></center>

<h6>GIMNAZIJA I SREDNJA 
STRUČNA ŠKOLA 
I. ILIDŽA
</h6>


SADRŽAJ:<br>
<br>
<br>
UVOD<br>
1. Elektricitet i magnetizam<br>
2. Djelovanje magnetnog polja na naelektrisane čestice u kretanju-Lorencova sila<br>
3. Provodnik sa strujom u magnetnom polju <br>
4. Faradejev zakon elektromagnetne indukcije<br>
5. Lencovo pravilo <br>
6. Uzajamna indukcija i samoindukcija<br>
7. Generatori naizmjenične struje<br>
8. Transformator<br>
ZAKLJUČAK 
<br><br>
<b>word document<br>
21 strana<br>
1,8 Mb<br>
</b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Igor Trnčić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Oksidativni stres</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=226</link>
	<category>biohemija</category>
	<description><![CDATA[<h6>Stomatološki fakultet Univerziteta u Beogradu</h6>

<h5>Seminarski rad iz predmeta Opšta i oralna biohemija</h5>

<br><img src="slike/antioxidant.jpg" align="left">
Ljudsko telo je vrlo podložno oksidativnim procesima i oni se svakodnevno odvijaju u ljudskom organizmu. Osoba koja normalno udiše bez opterećenja normalno metabolizuje 95 odsto kiseonika koji udahne, dok se preostalih 5 odsto udahnutog kiseonika pretvara u slobodne radikale koji izazivaju oksidativne procese u celom organizmu. 

<br>
<center>...</center>
<br>

<B>Oksidativni stres </B><I>(OS)</I> nastaje kada se poremeti ravnoteža oksido-redukcijskih procesa prekomernim stvaranjem slobodnih radikala, koje ćelijski homeostatski mehanizmi nisu u stanju da neutrališu. Brojne ćelije prilagođene su izlaganju OS-u, a ponekad je OS sastavni deo njihove funkcije (primeri: krvne, plućne i endotelne ćelije). Razlika između fiziološke i patološke pojave OS-a su posledice delovanja radikala na makromolekule (nukleinske kiseline, belančevine, ugljene hidrate i masti), pojedine ćelije i konačno na organizam u celini.
<br>
<br>
<b>word document<br>
10 strana<br>
98 kb</b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Iva Pavlović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1047;&#1072;&#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1080; &#1058;&#1077;&#1089;&#1083;&#1072;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=225</link>
	<category>saradnja</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/tesla.jpg" align="left" width="150">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&#1043;&#1086;&#1076;&#1080;&#1096;&#1114;&#1080;&#1094;&#1072; &#1088;&#1086;&#1106;&#1077;&#1114;&#1072; &#1053;&#1080;&#1082;&#1086;&#1083;&#1077; &#1058;&#1077;&#1089;&#1083;&#1077; &#1086;&#1076; &#1087;&#1086;&#1089;&#1077;&#1073;&#1085;&#1086;&#1075; &#1112;&#1077; &#1085;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086;&#1075; &#1079;&#1085;&#1072;&#1095;&#1072;&#1112;&#1072; &#1080; &#1091; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1080; &#1080; &#1091; &#1061;&#1088;&#1074;&#1072;&#1090;&#1089;&#1082;&#1086;&#1112;, &#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091;&#1115;&#1080; &#1091; &#1074;&#1080;&#1076;&#1091; &#1089;&#1088;&#1087;&#1089;&#1082;&#1086; &#1087;&#1086;&#1088;&#1077;&#1082;&#1083;&#1086; &#1080; &#1093;&#1088;&#1074;&#1072;&#1090;&#1089;&#1082;&#1080; &#1079;&#1072;&#1074;&#1080;&#1095;&#1072;&#1112; &#1053;&#1080;&#1082;&#1086;&#1083;&#1077; &#1058;&#1077;&#1089;&#1083;&#1077;.
&#1048;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091;&#1115;&#1080; &#1090;&#1086; &#1091; &#1074;&#1080;&#1076;&#1091;, &#1042;&#1083;&#1072;&#1076;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077; &#1080; &#1061;&#1088;&#1074;&#1072;&#1090;&#1089;&#1082;&#1077; &#1086;&#1076;&#1083;&#1091;&#1095;&#1080;&#1083;&#1077; &#1089;&#1091; &#1076;&#1072; &#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1080;&#1084; &#1076;&#1077;&#1083;&#1086;&#1084; &#1079;&#1072;&#1112;&#1077;&#1076;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1080; &#1086;&#1073;&#1077;&#1083;&#1077;&#1078;&#1077; &#1086;&#1074;&#1091; &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1096;&#1114;&#1080;&#1094;&#1077; &#1086;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077;&#1084; &#1089;&#1082;&#1091;&#1087;&#1072; &#1080;&#1079; &#1089;&#1077;&#1088;&#1080;&#1112;&#1072;&#1083;&#1072; &#1088;&#1072;&#1076;&#1080;&#1086;&#1085;&#1080;&#1094;&#1072; &#1091; &#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084;&#1091; „&#1052;&#1072;&#1088;&#1080;&#1112;&#1072; &#1050;&#1080;&#1088;&#1080;“, &#1082;&#1086;&#1112;&#1072; &#1089;&#1077; &#1086;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1074;&#1072; &#1091; &#1047;&#1072;&#1075;&#1088;&#1077;&#1073;&#1091; &#1080; &#1041;&#1077;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1076;&#1091; &#1086;&#1076; 7. &#1076;&#1086; 11. &#1086;&#1082;&#1090;&#1086;&#1073;&#1088;&#1072; 2006. &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077;. &#1055;&#1086;&#1082;&#1088;&#1086;&#1074;&#1080;&#1090;&#1077;&#1113; &#1089;&#1082;&#1091;&#1087;&#1072; &#1112;&#1077; &#1045;&#1074;&#1088;&#1086;&#1087;&#1089;&#1082;&#1072; &#1082;&#1086;&#1084;&#1080;&#1089;&#1080;&#1112;&#1072;.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1058;&#1072;&#1090;&#1112;&#1072;&#1085;&#1072; &#1032;&#1086;&#1074;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Rodžer Kornberg dobitnik Nobelove nagrade za hemiju za 2006. godinu</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=224</link>
	<category>nagrade</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://kornberg.stanford.edu/images/roger4.jpg" width="150" align="left">
      Ovogodišnju Nobelovu nagradu za hemiju, prema saopštenju Švedske kraljevske akademije, dobio je američki naučnik Rodžer Kornberg koji je proučavao kako ćelije kopiraju genetske informacije i kako ih organizam koristi, odnosno postupa po njima.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>ŠUMA BEZ LIŠĆA NA DNU MORA:  KORALI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=223</link>
	<category>okeanologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/koral.jpg" align="left">     
Mnogi će verovatno biti iznenađeni podatkom da korali nisu biljke već jedne od najprimitivnijih životinja. Najsrodniji su  morskim sasama (anemonama) i meduzama i pripadaju istom tipu životinja, žarnjacima (<i>gr. Cnidaria</i>). 
<br>     
Za razliku od tih svojih sestara, korali imaju dobro razvijen skelet i sastoje se od ogromnog broja jedinki (polipa) koje žive zajedno, udružene u kolonije. Prisustvo skeleta im je glavni znak raspoznavanja (ono što mi ustvari nazivamo koralom) pa će mu u ovom tekstu biti posvećena posebna pažnja.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Snežana Trifunović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1055;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1072; &#1080;&#1085;&#1092;&#1086;&#1088;&#1084;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1077; &#1090;&#1077;&#1093;&#1085;&#1086;&#1083;&#1086;&#1075;&#1080;&#1112;&#1077; &#1091; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1080; &#1083;&#1080;&#1082;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1114;&#1072;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=222</link>
	<category>pedagogija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/uciteljski.gif"><br>
&#1059;&#1095;&#1080;&#1090;&#1077;&#1113;&#1089;&#1082;&#1080; &#1092;&#1072;&#1082;&#1091;&#1083;&#1090;&#1077;&#1090;<br>
&#1059;&#1085;&#1080;&#1074;&#1077;&#1088;&#1079;&#1080;&#1090;&#1077;&#1090; &#1091; &#1041;&#1077;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1076;&#1091;<br>
<br><br><br>
&#1055;&#1088;&#1086;&#1112;&#1077;&#1082;&#1072;&#1090; &#1080;&#1079; &#1054;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1085;&#1077; &#1090;&#1077;&#1093;&#1085;&#1086;&#1083;&#1086;&#1075;&#1080;&#1112;&#1077;
<br><br>
&#1058;&#1045;&#1052;&#1040;: <b>&#1055;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1072; &#1080;&#1085;&#1092;&#1086;&#1088;&#1084;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1077; &#1090;&#1077;&#1093;&#1085;&#1086;&#1083;&#1086;&#1075;&#1080;&#1112;&#1077; &#1091; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1080; &#1083;&#1080;&#1082;&#1086;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1114;&#1072;</b><br><br><br>
<table width="100%" border="0" align="center" summary="">
	<tr>
		<td> &#1055;&#1088;&#1086;&#1092;&#1077;&#1089;&#1086;&#1088; &#1084;&#1077;&#1085;&#1090;&#1086;&#1088;:<br>&#1087;&#1088;&#1086;&#1092;. &#1076;&#1088; <b>&#1044;&#1072;&#1085;&#1080;&#1084;&#1080;&#1088; &#1052;&#1072;&#1085;&#1076;&#1080;&#1115;</b></td>
		<td>&#1057;&#1090;&#1091;&#1076;&#1077;&#1085;&#1090;:<br><b>&#1041;&#1088;&#1072;&#1085;&#1080;&#1089;&#1083;&#1072;&#1074;&#1072; &#1032;&#1072;&#1088;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;</b></td>
	</tr>
</table>
<br><br>
<div align="center">&#1041;&#1077;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1076;, &#1089;&#1077;&#1087;&#1090;&#1077;&#1084;&#1073;&#1072;&#1088; 2006.</div>
<b>&#1057;&#1040;&#1044;&#1056;&#1046;&#1040;&#1032;:</b><br><br>
&#1059;&#1074;&#1086;&#1076;<br>
&#1056;&#1077;&#1092;&#1086;&#1088;&#1084;&#1072; &#1086;&#1073;&#1088;&#1072;&#1079;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072; – &#1087;&#1083;&#1072;&#1085;&#1080;&#1088;&#1072;&#1114;&#1077;  &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1075;&#1088;&#1072;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077; &#1088;&#1072;&#1095;&#1091;&#1085;&#1072;&#1088;&#1072; &#1091; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1094;&#1077;&#1089;<br>
&#1054;&#1090;&#1087;&#1086;&#1088; &#1087;&#1088;&#1077;&#1084;&#1072; &#1087;&#1088;&#1086;&#1084;&#1077;&#1085;&#1072;&#1084;&#1072;<br>
&#1052;&#1086;&#1075;&#1091;&#1115;&#1080; &#1084;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083;&#1080; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1075;&#1088;&#1080;&#1089;&#1072;&#1114;&#1072; &#1088;&#1072;&#1095;&#1091;&#1085;&#1072;&#1088;&#1072; &#1091; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1085;&#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1094;&#1077;&#1089; &#1080; &#1114;&#1080;&#1093;&#1086;&#1074;&#1072; &#1087;&#1088;&#1072;&#1082;&#1090;&#1080;&#1095;&#1085;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1072; &#1091; &#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1072;&#1074;&#1080; &#1083;&#1080;&#1082;&#1086;&#1074;&#1085;&#1077; &#1082;&#1091;&#1083;&#1090;&#1091;&#1088;&#1077;<br>
•	&#1058;&#1088;&#1072;&#1076;&#1080;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1085;&#1080; &#1084;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083;<br>
•	&#1055;&#1088;&#1077;&#1083;&#1072;&#1079;&#1085;&#1080; &#1084;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083;<br>
•	&#1052;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083; &#1091;&#1076;&#1072;&#1113;&#1077;&#1085;&#1086;&#1075; &#1091;&#1095;&#1077;&#1114;&#1072;<br>
•	&#1052;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1072;&#1082;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1077;, &#1084;&#1091;&#1083;&#1090;&#1080;&#1084;&#1077;&#1076;&#1080;&#1112;&#1072;&#1083;&#1085;&#1077; &#1091;&#1095;&#1080;&#1086;&#1085;&#1080;&#1094;&#1077;<br>
&#1047;&#1072;&#1082;&#1113;&#1091;&#1095;&#1072;&#1082;<br>
&#1051;&#1080;&#1090;&#1077;&#1088;&#1072;&#1090;&#1091;&#1088;&#1072;<br>
<br><br>
<b>word document<br>
11 strana<br>
24 kb<br></b><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1041;&#1088;&#1072;&#1085;&#1080;&#1089;&#1083;&#1072;&#1074;&#1072; &#1032;&#1072;&#1088;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1053;&#1091;&#1082;&#1083;&#1077;&#1072;&#1088;&#1085;&#1080; &#1086;&#1090;&#1087;&#1072;&#1076; &#1086;&#1076;&#1083;&#1072;&#1079;&#1080; &#1080;&#1079; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=221</link>
	<category>ekologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/vinca.jpg" align="left">     &#1052;&#1077;&#1106;&#1091;&#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1072; &#1072;&#1075;&#1077;&#1085;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072; &#1079;&#1072; &#1072;&#1090;&#1086;&#1084;&#1089;&#1082;&#1091; &#1077;&#1085;&#1077;&#1088;&#1075;&#1080;&#1112;&#1091; (<B>I&#1040;&#1045;&#1040;</B>) &#1072;&#1085;&#1075;&#1072;&#1078;&#1086;&#1074;&#1072;&#1083;&#1072; &#1112;&#1077; &#1090;&#1088;&#1080; &#1088;&#1091;&#1089;&#1082;&#1077; &#1082;&#1086;&#1084;&#1087;&#1072;&#1085;&#1080;&#1112;&#1077; &#1076;&#1072; &#1080;&#1079; &#1091;&#1075;&#1072;&#1096;&#1077;&#1085;&#1086;&#1075; &#1085;&#1091;&#1082;&#1083;&#1077;&#1072;&#1088;&#1085;&#1086;&#1075; &#1088;&#1077;&#1072;&#1082;&#1090;&#1086;&#1088;&#1072; &#1091; &#1042;&#1080;&#1085;&#1095;&#1080; &#1080;&#1079;&#1085;&#1077;&#1089;&#1091; &#1080;&#1089;&#1083;&#1091;&#1078;&#1077;&#1085;&#1086; &#1085;&#1091;&#1082;&#1083;&#1077;&#1072;&#1088;&#1085;&#1086; &#1075;&#1086;&#1088;&#1080;&#1074;&#1086;. &#1055;&#1086;&#1089;&#1083;&#1077; &#1090;&#1086;&#1075;&#1072;, &#1091; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1080; &#1074;&#1080;&#1096;&#1077; &#1085;&#1077;&#1115;&#1077; &#1073;&#1080;&#1090;&#1080; &#1074;&#1080;&#1089;&#1086;&#1082;&#1086;, &#1074;&#1077;&#1115; &#1089;&#1072;&#1084;&#1086; &#1085;&#1080;&#1089;&#1082;&#1086; &#1080; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1114;&#1077; &#1072;&#1082;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075;, &#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1089;&#1085;&#1086; &#1085;&#1077;&#1080;&#1079;&#1073;&#1077;&#1078;&#1085;&#1086;&#1075; &#1080;&#1085;&#1076;&#1091;&#1089;&#1090;&#1088;&#1080;&#1112;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1080; &#1084;&#1077;&#1076;&#1080;&#1094;&#1080;&#1085;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1088;&#1072;&#1076;&#1080;&#1086;&#1072;&#1082;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1086;&#1075; &#1086;&#1090;&#1087;&#1072;&#1076;&#1072;.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1058;&#1072;&#1090;&#1112;&#1072;&#1085;&#1072; &#1032;&#1086;&#1074;&#1072;&#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Visok krvni pritisak kao posledica mutacije gena</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=220</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/hipertenzija.gif" align="left">     
Istraživači s Univerziteta u Chicagu otkrili su gensku mutaciju enzima ključnog za regulaciju 
kontrakcije glatkih mišića i arterijskog krvnog pritiska kod pacova, što predstavlja prvu 
utvrdjenu vezu nekog gena sa mišićnom kontrakcijom i povišenim krvnim pritiskom. Takvo otkriće moglo bi da 
dovede do napretka u lečenju hipertenzije.<br>     
<br>
<div align="right">priredio:</div>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk ("Medicinski prevodi")</author>
	</item><item> 		
	<title>Nafte ponestaje, a adekvatne zamene - nema?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=219</link>
	<category>energetika</category>
	<description><![CDATA[<br>
<img src="slike/gorivo_prazno.gif" align="left" width="100">     
Smanjenje rezervi
fosilnih goriva, političke i ekonomske krize koje
potresaju svet zbog njihove nejednake raspodele i
potrošnje, kao i ekološka šteta u vidu stvaranja
efekta staklene bašte, ozonskih rupa, kiselih kiša i
opšteg zagadjenja vazduha produktima sagorevanja,
razlozi su zbog kojih se sve češće pominju i traže
alternativna goriva koja bi na dostojan način
zamenila naftu i njene derivate u industriji, a
posebno u drumskom saobraćaju.
<br>     
	Takav zadatak, medjutim, teško je ispuniti jer i
alaternativna goriva imaju svoje nedostatke koji se,
pre svega, ogledaju u skupoći proizvodnje, otežanom
transportu ili u nedovoljnoj snazi koju proizvode u
odnosu na potrebe koje treba da zadovolje.
<br>     
	Za obične ljude, koji ne brinu mnogo o industrijskim
i opštim izvorima energije, najinteresantnije
alternativno gorivo koje bi se primenjivalo u
automobilizmu, jer taj deo se direktno odnosi i na
njihov džep.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>U BEOGRADU OTVOREN INSTITUT KONFUČIJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=218</link>
	<category>filozofija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/konfucie.jpg" align="left">     U okviru posete delegacije Kine, u Beogradu je otvoren Institut Konfučije.
<br>     
Taj kulturni i jezički centar omogućiće građanima Srbije, pre svega studentima kineskog jezika, da se bolje upoznaju s tradicijom i vrednostima najmnogoljudnije nacije sveta.
<br>     

Sedište Instituta biće na Filološkom fakultetu, gde će biti otvorene čitaonica i biblioteka. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B92)</author>
	</item><item> 		
	<title>Završni testovi primene biodizela u beogradskom GSP-u </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=217</link>
	<category>energetika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/gsp.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Gradsko saobraćajno preduzeće "Beograd", u saradnji sa novosadskom firmom "<B>Victoria group</B>", obavila je probno testiranje biodizela u realnoj vožnji na dva solo autobusa koji su tokom dva meseca saobraćali na linijama 55 (gradska vožnja) i 511 (prigradska vožnja). <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Upotreba biodizela posmatrana je sa tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta, a konačni rezultati opita prikazani su u ovom dokumentu. <br><br>
<B>PDF format<br>
26 stranica<br>
1,07 Mb</B>
<br><br>
<I>(Autor je izvršni direktor firme "Victoria group")</I><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Veroslav Janković)</author>
	</item><item> 		
	<title>Uvod u menadžment</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=216</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<center><br>- <b>NAUČNI RAD </b>-<br><br><br></center>
U ovom radu obradjene su teme<br>
<ul type="square">
<li>Definicije menadžmenta</li>
<li>RAZVOJ MENADŽMENTA</li>
<li>OKRUŽENJE ORGANIZACIJE</li>
<li>PLANIRANJE</li>
</ul>
<br>
<br>
<B>word document</B><br>
<B>40 strana</B><br>
<B>43 kb</B><br>
<br> <b><font color="#e00000">Prilog</font>:<br>
Uvod u menadžment <br></b>(seminarski rad)<br>
<B>word document</B><br>
<B>5 strana</B><br>
<B>18 kb</B><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miroslav Zorić)</author>
	</item><item> 		
	<title>TESLA - pronalazač za treći milenijum</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=215</link>
	<category>velikani</category>
	<description><![CDATA[autor: <B>Aleksandar Milinković</B><br><br><br><img src="slike/aca_knjiga.gif" align="left">...Nadam se da ću ovom knjigom bar delimično doprineti da se drugačije razumeju neke zablude o Teslinom delu i da će tako biti podržan sve veći broj naučnika koji veruju da su Tesline postavke danas ostvarljive i da pružaju priliku da se okrene nova stranica u razvoju nauke i tehnike. Knjiga je, medjutim, u suštini, i sa najvećim obzirom, upućena laicima i - deci. To je publika sa kojom se autor, na stranicama nekadašnje "<B>Galaksije</B>", potom "<B>Tajni</B>" i "<B>Kosmosa</B>" dugo godina družio i naučio da joj se valja obraćati sa najvećom pažnjom i poštovanjem. Unapred se radujem i tek tada verujem da je uspeo, ako ovaj rukopis zasluži, pre svega, njihovu radoznalost...<br><i><br>(Iz predgovora)</i> <br><br>
<B>PDF document</B><br>
<B>110</B> (x2) <B>stranica</B><br>
<B>6 Mb</B><br><br>
Klikom na donji link možete preuzeti <b>CELU</b> knjigu u PDF formatu po ceni od samo <b>100 dinara</b>.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandar Milinković)</author>
	</item><item> 		
	<title>PROIZVODNJA BUKOVAČE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=214</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/bukovaca.jpg" align="left">U poslednje vreme  bukovača se sve više uzgaja na različitim poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami različitih žitarica pomešanoj s različitim omerima, pleve, piljevine itd. Pokazalo se da micelij mnogo brže prorasta takve hranjive podloge nego drvo, pa čitav ciklus uzgoja traje dva do, najviše tri meseca. Pored toga su i prinosi veći, pogotovo ako se uzgaja u zatvorenim klimatizovanim i adekvatno osvetljenim prostorijama. <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Proizvodnja bukovače sve se više širi, tako da bi mogla ugroziti primat najuzgajanijih gljiva, šampinjona. 
Ima više razloga za to: 
<ul type="square">
<li>jednostavno se uzgaja
</li>
<li>uzgaja se na različitim podlogama
</li>
<li>velika tolerancija prema temperaturi, od 5 do 30°C</li>
<li>nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona</li>
<li>ima velike prinose</li>
<li>prilično je otporna na bolest i štetočine</li>
<li>odličnog je ukusa
</li></ul>


- <B>word document</B>, 7 strana<br>
- <B>.zip</B> format
<br>
- <B>37 kB</B><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miloš Dinić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Svetski dan zaštite životne sredine obeležen širom Srbije</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=213</link>
	<category>vesti</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/priroda2.jpg align=left>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
Ukoliko se ne obezbedi ugradnja kriterijuma zaštite životne sredine i biodiverziteta u sektorske politike razvoja poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, turizma, energetike i drugih politika i strategija, nećemo moći da ostvarimo održivi razvoj, rekao je danas direktor Uprave za zaštitu životne sredine <b>Miroslav Nikčević</b>.
<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
	Na naučnom skupu u Botaničkoj bašti "Jevremovac", održanom povodom Medjunarodnog dana biodiverziteta i Svetskog dana zaštite životne sredine, Nikčević je istakao da "teritorija Srbije pripada jednom od najznačajnijih centara biodiverziteta u Evropi, sa brojnim specifičnim ekosistemima u okviru kojih je zastupljena flora i fauna sa velikim brojem vrsta od medjunarodnog značaja".
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Rodjendan Nikole Tesle - 10. jul - Dan pronalazača Srbije</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=212</link>
	<category>vesti</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/tesla.jpg" align="left" width="200">     Prolazači iz Srbije ubuduće će kao svoj dan slaviti 10. jul, datum kada je rodjen veliki srpski naučnik <b>Nikola Tesla</b>, odlučeno je danas na svečanoj sednici Udrženja pronalazača i inovatora "<b>Jupin</b>".
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Šitake 2</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=211</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/shiitake1.jpg" align="right"> Zbog velikog interesovanja čitalaca za tekstove o uzgoju japanske gljive Šitake (shiitake) objavljujemo 
<br><b>
<ul type="circle">
	<li>Detaljan biznis plan za proizvodnju gljive šitake </b> (word - 15 strana)</li>
	<li><b>Uputstvo za gajenje šitake gljiva na supstratu </b> (word - 3 strane)</li>
	<li><b>Uputstvo za gajenje šitake gljiva na drvenim oblicama </b> (word - 3 strane)</li>
</ul>
<br>
<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miloš Dinić)</author>
	</item><item> 		
	<title>U Peruu otkrivena opservatorija stara 4.200 godina</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=210</link>
	<category>arheologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/opservatorija.jpg" width="150" align="left">         Najstariju opservatoriju Severne i Južne Amerike - napravu staru 4.200 godina koja je služila da obeleži zimski i letnji solsticij, otkrila je, maja 2006. ekipa arheologa, koju predvodi arheolog američkog Univerziteta Misuri Robert Benfer. Opservatorija je nadjena u peruanskim Andima, na lokalitetu Buena Vista, oko 40 kilometara severno od glavnog grada Lime, a nalazi se na golom brdu prekrivenom stenama koje gleda na plodnu dolinu reke Ćiljon.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Istraživanje tržišta sa aspekta malog biznisa</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=209</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[IZ SADRŽAJA:<br>
1. <b>O pojmu malog preduzeća</b><br><br>
1.1. Malo preduzeće sa stanovišta domaće privrede<br> 
1.2. Modeli malog preduzeća<br> 1.3. Karakteristike i prednosti malog preduzeća<br><br> 
2. <b>Tržište </b><br><br>
2.1. Uzajamni odnosi izmedju preduzeća i tržišta<br>
2.2. Istraživanje tržišta sa stanovišta malog preduzeća <br>
2.2.1. Ciljevi istraživanja tržišta<br> 
2.2.2. Izvori obaveštavanja u vezi istraživanja tržista <br>
2.2.3. Ocena konkurencije <br>
2.2.4. Testiranje prihvatljivosti proizvoda <br>
2.2.5. Zaključak<br><br>
<b>word document <br>
13 strana <br>
zip file<br>
13kB<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladica Ignjatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1063;&#1086;&#1074;&#1077;&#1082; &#1080; &#1080;&#1075;&#1088;&#1072;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=208</link>
	<category>antropologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/igra.jpg"width="150" align="left">     
&#1054;&#1090;&#1082;&#1072;&#1076; &#1112;&#1077; &#1095;&#1086;&#1074;&#1077;&#1082;&#1072;, &#1086;&#1076;&#1090;&#1072;&#1076; &#1112;&#1077; &#1080;&#1075;&#1088;&#1077;. &#1050;&#1088;&#1086;&#1079; &#1073;&#1091;&#1088;&#1085;&#1091; &#1080;&#1089;&#1090;&#1086;&#1088;&#1080;&#1112;&#1091; &#1095;&#1086;&#1074;&#1077;&#1095;&#1072;&#1085;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072; &#1095;&#1086;&#1074;&#1077;&#1082; &#1112;&#1077; &#1087;&#1088;&#1086;&#1083;&#1072;&#1079;&#1077;&#1115;&#1080; &#1080;&#1079;&#1084;&#1077;&#1106;&#1091; &#1075;&#1088;&#1072;&#1085;&#1080;&#1094;&#1072; &#1080;&#1075;&#1088;&#1077; &#1076;&#1086;&#1083;&#1072;&#1079;&#1080;&#1086; &#1091; &#1089;&#1090;&#1072;&#1114;&#1077; &#1076;&#1072; &#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1072; &#1082;&#1091;&#1083;&#1090;&#1091;&#1088;&#1091;. &#1040;&#1083;&#1080; &#1096;&#1090;&#1072; &#1112;&#1077; &#1080;&#1075;&#1088;&#1072; &#1080; &#1075;&#1076;&#1077; &#1076;&#1086;&#1087;&#1080;&#1088;&#1091; &#1114;&#1077;&#1085;&#1080; &#1082;&#1086;&#1088;&#1077;&#1085;&#1080;? &#1044;&#1072; &#1083;&#1080; &#1112;&#1077; &#1089;&#1090;&#1072;&#1088;&#1072; &#1082;&#1086;&#1083;&#1080;&#1082;&#1086; &#1080; &#1089;&#1072;&#1084;&#1086; &#1095;&#1086;&#1074;&#1077;&#1095;&#1072;&#1085;&#1089;&#1090;&#1074;&#1086;? &#1044;&#1072; &#1083;&#1080; &#1112;&#1077; &#1086;&#1085;&#1072; &#1087;&#1086;&#1076;&#1089;&#1074;&#1077;&#1089;&#1085;&#1072; &#1113;&#1091;&#1076;&#1089;&#1082;&#1072; &#1087;&#1086;&#1090;&#1088;&#1077;&#1073;&#1072;? &#1048; &#1082;&#1086;&#1083;&#1080;&#1082;&#1086; &#1089;&#1072;&#1084;&#1086; &#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1114;&#1072; &#1087;&#1086;&#1112;&#1072;&#1084; &#1080;&#1075;&#1088;&#1077; &#1085;&#1077;&#1087;&#1088;&#1077;&#1089;&#1090;&#1072;&#1085;&#1086; &#1086;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1072;? 
<br>     

&#1058;&#1072;&#1112;&#1085;&#1072; &#1080;&#1075;&#1088;&#1077; &#1091;&#1074;&#1077;&#1082; &#1080;&#1079;&#1084;&#1080;&#1095;&#1077;. &#1047;&#1072;&#1090;&#1086; &#1089;&#1091; &#1089;&#1074;&#1080; &#1091; &#1087;&#1086;&#1090;&#1088;&#1072;&#1079;&#1080; &#1079;&#1072; &#1114;&#1086;&#1084;. <br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1052;&#1080;&#1096;&#1072; &#1026;&#1086;&#1088;&#1106;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>JOSIP BROZ TITO</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=207</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/tito.jpg" align="left" width="150">     
	Iako su nekada antititoisti govorili za njega da je "veliki čovek sa malim delom", niko od njegovih naslednika u državama-naslednicama nije ušao u te njegove maršalske čizme i po malo kič operetsku maršalsku uniformu, ocenio je istoričar <b>Predrag Marković</b>. 
<br>     
	"Koliko god danas to izgledalo smešno, niko od političara u zemljama-naslednicama ne može da se meri sa njim, a ni te države nisu nešto naročito", rekao je Marković, ocenivši da je "Titova država bila država, za razliku od republika naslednica, koje mogu samo uz mnogo tolerancije da se nazovu državama i koje su, u stvari, entiteti koje niko ne uzima za ozbiljno". 
<br>     
	Marković je, takodje, istakao da "šta god mislili o Titu, najozbiljnija država u kojoj je ikada živela većina Slovena je upravo 'Titova Jugoslavija'". 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladan Obradović)</author>
	</item><item> 		
	<title>High-Tech nomadi – surfovanje(m) kauča oko sveta</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=206</link>
	<category>turizam</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/mapwithdots.png" align="left">     Ako vam se ideja da prenoćite u kući potpunog stranca ili da ugostite nekoga koga nikada pre niste sreli (osim virtuelno) čini suludom, <b>couchsurfing</b> nije za vas. Ako se pitate zašto bi vas neko primio u svoj stan, ako ne verujete da na ovom svetu postoji bilo šta za džabe ili ne vidite šta je vaš interes, šta vi dobijate time što nekoga ugostite, ovo nije tekst za vas. <br>     Ako vas, međutim, koncept website-a koji povezuje ljude koji jedni drugima nude smeštaj, za džabe, intrigira ili mislite da je sjajan, nastavite sa čitanjem, neće biti za džabe.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Sanja Stojanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1064;&#1048;&#1056;&#1048; &#1057;&#1045; &#1052;&#1056;&#1045;&#1046;&#1040; &#1047;&#1040;&#1064;&#1058;&#1048;&#1035;&#1045;&#1053;&#1048;&#1061; &#1055;&#1054;&#1044;&#1056;&#1059;&#1063;&#1032;&#1040; &#1057;&#1056;&#1041;&#1048;&#1032;&#1045;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=205</link>
	<category>vode</category>
	<description><![CDATA[<center><img src="slike/oba.jpg" width="300"></center><br>     &#1053;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1083;&#1086;&#1075; &#1052;&#1080;&#1085;&#1080;&#1089;&#1090;&#1072;&#1088;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072; &#1085;&#1072;&#1091;&#1082;&#1077; &#1080; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1077; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077; - &#1059;&#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1077; &#1079;&#1072; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1091; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077;, &#1042;&#1083;&#1072;&#1076;&#1072; &#1056;&#1077;&#1087;&#1091;&#1073;&#1083;&#1080;&#1082;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077; &#1112;&#1077; 7. &#1072;&#1087;&#1088;&#1080;&#1083;&#1072; &#1076;&#1086;&#1085;&#1077;&#1083;&#1072; &#1076;&#1074;&#1072; &#1072;&#1082;&#1090;&#1072; &#1086; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1080; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1080;&#1093; &#1076;&#1086;&#1073;&#1072;&#1088;&#1072; &#1086;&#1076; &#1080;&#1079;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1086;&#1075; &#1079;&#1085;&#1072;&#1095;&#1072;&#1112;&#1072;, &#1086;&#1076;&#1085;&#1086;&#1089;&#1085;&#1086; &#1087;&#1088;&#1074;&#1077; &#1082;&#1072;&#1090;&#1077;&#1075;&#1086;&#1088;&#1080;&#1112;&#1077;: &#1059;&#1088;&#1077;&#1076;&#1073;&#1091; &#1086; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1080; &#1055;&#1088;&#1077;&#1076;&#1077;&#1083;&#1072; &#1080;&#1079;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1093; &#1086;&#1076;&#1083;&#1080;&#1082;&#1072; „<B>&#1042;&#1083;&#1072;&#1089;&#1080;&#1085;&#1072;</B>” &#1080; &#1059;&#1088;&#1077;&#1076;&#1073;&#1091; &#1086; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1080; &#1057;&#1087;&#1077;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086;&#1075; &#1088;&#1077;&#1079;&#1077;&#1088;&#1074;&#1072;&#1090;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1077; „<B>&#1051;&#1091;&#1076;&#1072;&#1096;&#1082;&#1086; &#1112;&#1077;&#1079;&#1077;&#1088;&#1086;</B>”.
<br><br><div align="right">&#1044;&#1080;&#1088;&#1077;&#1082;&#1090;&#1086;&#1088; &#1059;&#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1077; &#1079;&#1072; <br>&#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1091; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077;</div>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1044;&#1088; &#1052;&#1080;&#1088;&#1086;&#1089;&#1083;&#1072;&#1074; &#1053;&#1080;&#1082;&#1095;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>CeBIT</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=204</link>
	<category>ICT</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/cebit.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Svake godine u martu, preko pola miliona stručnjaka, zaljubljenika u hi-tech i poslovnih ljudi okuplja se u Hanoveru na sajmu CeBIT. Iako se tokom godine održavaju ukupno četiri manifestacije pod brendom CeBIT (preostale tri su u Istanbulu, Šangaju i Sidneju), sedmodnevni dogadjaj u Hanoveru smatra se najavažnijim svetskim sajmom informacionih tehnologija, telekomunikacija, potrošačke tehnologije, softvera i usluga.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Prvi CeBIT, kao samostalni stručni sajam, održan je u Hanoveru pre tačno dve decenije, u proleće 1986.godine. Značaj ove manifestacije za nemačku državu i privredu najbolje pokazuje činjenica, da je svečani govor na otvaranju CeBIT 2006 održala lično <b>Angela Merkel</b>, državni kancelar, a potom se zvanicama obratio <b>Arun Sarin</b>, prvi čovek kompanije Vodafon.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Djurdjica Hadži-Pavlović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Zlostavljanje dece</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=203</link>
	<category>sociologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="dete_plac.jpg" width="200" align="left">&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
	Svako dete u Srbiji je bar jednom bilo žrtva zlostavljanja, svako drugo trpi neku vrstu, dok svako 10 preživljava teške oblike fizičkog i seksualnog zlostavljanja, zaključak je dece i mladih od 10 do 19 godina, učesnika istraživanju Dečjeg fonda UNICEF-a o predstavama i razmišljanju dece o zlostavljanju. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Sanja Djordjević)</author>
	</item><item> 		
	<title>100 tipskih ugovora</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=202</link>
	<category>pravo</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/potpis.jpg" align="left" width="200"> 

     
Za sve preduzetnike, a posebno za pravnike, sajt "<B>www.ZNANjE.co.yu</B>" pripremio je <B><U>100 tipskih ugovora</U></B> koji se najčešće sreću u poslovanju većine preduzeća, ali i u svim ostalim pravnim oblastima. 
<br>     
Verujemo da će mnogima ovi ugovori biti od velike pomoći, jer su pisani tako da je potrebno u njih uneti samo podatke o stranama koje ih potpisuju. Nekoliko ugovora pisano je u dve vartijante!!!
<br>     
Ugovori se, naravno, mogu slobodno menjati i prilagidjavati potrebama potpisnika.
<br>     <br>     
<B>103 word dokumenta
<br>     .zip format</B>
<br>     ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miloš Dinić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Započnite novi biznis!</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=201</link>
	<category>biznis</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
U Srbiji je u poslednje vreme, zbog restrukuriranja  privrede i privatizacije preduzeća, veliki broj radnika otpušten s posla. Većina njih je uz otkaz dobila i otpremnine od par hiljada evra koje bi, prema planu nadležnih, trebalo da ulože u novi privatni posao.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Iskustvo je, medjutim, pokazalo, da se ti ljudi, posle dugogodišnjeg rada u državnim firmama, veoma teško snalaze u tim vodama i da je glavni problem odsustvo ideje i nedovoljno poznavanje situacije u odredjenoj poslovnoj sferi.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Sajt "<b>www.ZNANjE.co.yu</b>" pokušaće da informativnim tekstovima o tržištu, uz finansijski pregled ulaganja i moguće dobiti i spisak relevantnih kontakata pomogne toj populaciji da se lakše opredeli i udje u vode privatnog biznisa.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Ovoga puta nudimo vam <b>sedam malih preduzetničkih poslova</b> koji mogu da postanu osnovno zanimanje:
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Reciklažu plastične mase
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Grnčariju i keramiku
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Uslužnu perionicu veša
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Uzgoj šampinjona
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Farmu nojeva
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Farmu činčila
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Uzgoj japanskih prepelica
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Za svaki od ponudjenih poslova date su kontakt adrese, spisak potrebnih stvari, situacija na domaćem i stranom tržištu kao i kretko uputstvo kako obavljati posao i gde otvoriti radnju, odnosno firmu.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
 
<B>word document
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7x2 stranice
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
.zip format</b>

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miloš Dinić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Budjenje Sunca</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=200</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="sunce_pege.jpg" width="200" align="left">&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
Prema prognozama naučnika, u 2007. ili 2008. godini može se očekivati
primetno povećanje Sunčeve aktivnosti, koja će vrhunac  dostići
2012. godine. <br> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Sunce se sada nalazi u ciklusu relativnog mira, ali već
u skorije vreme situacija će se promeniti. Medju naučnicima, medjutim,
nema jedinstvenoig mišljenja kada će, zapravo, početi naredni period
aktivnosti – neki smatraju da se početak ciklusa može očekivati već
krajem 2006. godine, dok drugi prognoziraju da će se Sunce “probuditi”
krajem 2007. ili početkom 2008. godine. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mijat Mijatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1060;&#1088;&#1072;&#1082;&#1090;&#1072;&#1083;&#1085;&#1072; &#1082;&#1086;&#1084;&#1087;&#1088;&#1077;&#1089;&#1080;&#1112;&#1072; &#1089;&#1083;&#1080;&#1082;&#1077; </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=199</link>
	<category>matematika</category>
	<description><![CDATA[&#1052;&#1072;&#1090;&#1077;&#1084;&#1072;&#1090;&#1080;&#1095;&#1082;&#1072; &#1075;&#1080;&#1084;&#1085;&#1072;&#1079;&#1080;&#1112;&#1072; - &#1041;&#1077;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1076;<br><br>
<B>&#1052;&#1040;&#1058;&#1059;&#1056;&#1057;&#1050;&#1048; &#1056;&#1040;&#1044;</B><br><br>

&#1052;&#1077;&#1085;&#1090;&#1086;&#1088;:&#1052;&#1088; &#1044;&#1088;&#1072;&#1075;&#1072;&#1085; &#1059;&#1088;&#1086;&#1096;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;
<br>
<br>
&#1043;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1072;: 2003
<br>
<br>

&#1055;&#1086;&#1112;&#1072;&#1084; &#1092;&#1088;&#1072;&#1082;&#1090;&#1072;&#1083;&#1072; &#1087;&#1088;&#1074;&#1080; &#1091;&#1074;&#1086;&#1076;&#1080; &#1041;&#1077;&#1085;&#1086;&#1072; &#1052;&#1072;&#1085;&#1076;&#1077;&#1083;&#1073;&#1088;&#1086;&#1090;, &#1087;&#1086;&#1113;&#1089;&#1082;&#1080; &#1084;&#1072;&#1090;&#1077;&#1084;&#1072;&#1090;&#1080;&#1095;&#1072;&#1088;, 1977. &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077; &#1091; &#1089;&#1074;&#1086;&#1112;&#1086;&#1112; &#1082;&#1114;&#1080;&#1079;&#1080; “&#1060;&#1088;&#1072;&#1082;&#1090;&#1072;&#1083;&#1085;&#1072; &#1075;&#1077;&#1086;&#1084;&#1077;&#1090;&#1088;&#1080;&#1112;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1077;”. &#1058;&#1072;&#1112; &#1080;&#1079;&#1088;&#1072;&#1079; &#1076;&#1086;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077;&#1085; &#1112;&#1077; &#1086;&#1076; &#1083;&#1072;&#1090;&#1080;&#1085;&#1089;&#1082;&#1077; &#1088;&#1077;&#1095;&#1080; fractus, &#1096;&#1090;&#1086; &#1079;&#1085;&#1072;&#1095;&#1080; &#1080;&#1079;&#1083;&#1086;&#1084;&#1113;&#1077;&#1085;, &#1085;&#1077;&#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1080;&#1083;&#1072;&#1085;. &#1034;&#1077;&#1075;&#1086;&#1074;&#1072; &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1072; &#1080;&#1076;&#1077;&#1112;&#1072; &#1112;&#1077; &#1073;&#1080;&#1083;&#1072; &#1076;&#1072; &#1087;&#1086;&#1082;&#1072;&#1078;&#1077; &#1076;&#1072; &#1112;&#1077; &#1089;&#1093;&#1074;&#1072;&#1090;&#1072;&#1114;&#1077; &#1089;&#1074;&#1077;&#1090;&#1072; &#1091; &#1090;&#1088;&#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1089;&#1090;&#1077; &#1076;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1079;&#1080;&#1112;&#1077; &#1086;&#1073;&#1080;&#1095;&#1072;&#1085; &#1084;&#1080;&#1090;. &#1055;&#1088;&#1077;&#1076;&#1084;&#1077;&#1090;&#1080; &#1091; &#1089;&#1090;&#1074;&#1072;&#1088;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1079;&#1072;&#1091;&#1079;&#1080;&#1084;&#1072;&#1112;&#1091; &#1087;&#1088;&#1086;&#1089;&#1090;&#1086;&#1088; &#1095;&#1080;&#1112;&#1072; &#1076;&#1080;&#1084;&#1077;&#1085;&#1079;&#1080;&#1112;&#1072; &#1085;&#1077; &#1084;&#1086;&#1078;&#1077; &#1076;&#1072; &#1089;&#1077; &#1086;&#1087;&#1080;&#1096;&#1077; &#1094;&#1077;&#1083;&#1080;&#1084; &#1073;&#1088;&#1086;&#1112;&#1077;&#1084;.

<br><br>
<b>Word document 24 strane <br>
311 kb</b><br><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1044;&#1072;&#1083;&#1080;&#1073;&#1086;&#1088; &#1052;&#1072;&#1088;&#1082;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ima li života van Zemlje?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=198</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/vanzemaljac1.jpg" align="left" width="200">     
Postojanje života u kosmosu je vekovima mučilo sve ljude, a ne samo
astronome. To pitanje ni sada nije ništa manje aktuelno. Mada živimo
na visokom tehnološkom nivou, sa najnovijim savremenim astronomskim
uredjajima u otkrivanju života u kosmosu nismo makli sa početne tačke.
Ustanoviti i samo postojanje planeta oko neke zvezde je vrlo teško, ali je u
poslednje vreme došlo je do vidnog napretka.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mijat Mijatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>LJUDSKA PRAVA - CRNA RUPA ::: SAMOPROŽDIRANJE DRŽAVE I NACIJE ::: Borbe, pobede i porazi (1964-2006)</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=197</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/tkrsmanovic.gif" align="left">     Neumorni borac za ljudska prava i slobodu <b>Tomislav Krsmanović</b> ceo svoj radni vek posvetio je borbi protiv tiranija koje su sprovodili Tito i komunisti, Slobodan Milošević i pristalice njegovog režima, kao i "petooktobarci" koji su od 2000. godine zaposeli vlast u Srbiji.
<br>     
U ovoj knjizi Krsmanović je opisao više od hiljadu sudbina konkretnih ljudi koji su, kao žrtve režima od 1964. do 2006. godine, nevini završili u zatvorima, raznim kaznionicama i ludnicama.
<br><br><br><b>OVU KNJIGU MOŽETE PORUČITI <a href="index.php?sta=porudzbina&broj=2">OVDE</a></b><br><br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>Nikola Tesla - stil života velikog pronalazača</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=196</link>
	<category>elektrotehnika</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/tesla.jpg" align="left" width="150">     U godini obeležavanja 150. godišnjice 
rodjenja slavnog naučnika Nikole Tesle, svetu su uveliko dostupni svi 
izumi tog velikana, ali je njegov privatni život široj 
javnosti, uglavnom, ostao prilična nepoznanica.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mirjana Pantić)</author>
	</item><item> 		
	<title>IZBOR NAJPOVOLJNIJEG UZGOJNOG ZAHVATA U BUKOVIM ŠUMAMA G.J. »RAVNA REKA«</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=195</link>
	<category>šumarstvo</category>
	<description><![CDATA[<h3>DIPLOMSKI RAD</h3>
<br>
<br>UNIVERZITET U BEOGRADU
<br>ŠUMARSKI FAKULTET
<br>
<br>Mentor: <B>Prof. Dr. Stojanović Ljubivoje</B><br>
<br>Kandidat: <B>Maja Ž. Stević</B>
<br>
<br><B>Zadatak rada:</B>
<br><br>
1.	Proučiti uslove sredine u istraživanim bukovim sastojinama na području istočne Srbije
<br><br>2.	Izvršiti analizu sastojinskog stanja proučavanih sastojina
<br><br>3.	Na osnovu proučenih uslova sredina, sastojinskog stanja i poznavanja bio-ekoloških karakteristika bukve, predložiti optimalni uzgojni zahvat za proučavane bukove sastojine.
<br>
<br><br>
<br>Word document 
<br> 44 strane
<br>zip file (44 kb)
<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Maja Stević)</author>
	</item><item> 		
	<title>ORGANIZACIJA ZAŠTITE NA RADU U PTT SISTEMU ¨SRBIJA¨</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=194</link>
	<category>zaštita</category>
	<description><![CDATA[<br>
<h3>DIPLOMSKI RAD</h3>
<br><B>VIŠA TEHNIČKA PTT ŠKOLA</B>
<br>BEOGRAD
<br><br>
SMER: PTT SAOBRAĆAJ
<br>
Tema:
ORGANIZACIJA ZAŠTITE NA RADU U PTT SISTEMU ¨SRBIJA¨
<br>
MENTOR: Dr. Boško Tadić			<br>
STUDENT: Ljiljana Ljubojević
<br>
<br>			
BEOGRAD
2003. GODINE
<br><br>
<br>
<br> Word document
<br> 34 strane + 11 slika(obrazaca)
<br>
<br> zip file (666 kb)<br><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ljiljana Ljubojević )</author>
	</item><item> 		
	<title>PROIZVODNJA GLJIVE ŠITAKE (Shiitake)</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=193</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/shiitake1.jpg" width="200" align="left">     
Oni malobrojni koji se kod nas bave uzgojem šitake, tvrde da se posejavanjem ove japanske gljive na sto kubika drvenih oblica može ostvariti veća zarada nego zasejavanjem najskuplje sorte maline na jednom hektaru. <br>     

Cena sveže šitake na domaćem tržištu kod proizvođača je 5 -7 evra, a u maloprodaji se kreće od 17 do 20 evra po kilogramu. U Evropi je sveža gljiva 15-25 evra/kg u maloprodaji.
<br>     

<br>     

<B>NAPOMENA:</b> U tekstu su dati OKVIRNI biznis plan, kontakti i korisni linkovi, a <b>detaljan</b> biznis plan za proizvodnju gljive Shiitake, sa uputstvima za gajenje u spustratu i na drvenim oblicama možete preuzeti <a href="http://www.znanje.co.yu/index.php?sta=otvor&tekst=211">OVDE</a>, takodje po ceni od <img src="oprema/100.gif" border="0"> dinara!  

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miloš Dinić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Strategijski menadžment</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=192</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<center>
-	seminarski rad -
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br><br>
</center>
<B>Tema</B>: Proces strategijskog menadžmenta – ''VOJVODJANSKA BANKA''
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<br><br><br>
<B>SADRŽAJ:</B>
<br><br>
 - Uvod
<br>
1. Analiza sredine
<br>
<br>
2. Usmeravanje organizacije
<br>
2.1 Vizija
<br>
2.2 Misija
<br>
2.3 Politika upravljanja
<br>
2.3.1 Temelji politike upravljanja
<br>
2.3.2 Usmerenost na kupca i korisnika
<br>
2.3.3 Procesni pristup
<br>
2.3.4 Uključenost zaposlenih
<br>
2.3.5 Proces stalnih poboljšanja
<br><br>
3. Formulisanje strategije
<br>
3.1 Formulisanje strategije   internacionalnog poslovanja
<br><br>
4. Implementacija strategije
<br><br>
5. Strategijska kontrola
<br><br>
6. Zaključak
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Petar Severdija)</author>
	</item><item> 		
	<title>Seoskim vodovodima niko ne gazduje</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=191</link>
	<category>vode</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/vodovod_crno.jpg" align="left" width="150">Javni vodovod može da predstavlja veliku opasnost ukoliko je loše projektovan, loše izveden ili se njime neispravno rukuje ili nastupe neredovne prilike poput sleganja terena, preterano velike dilatacije cevi, poplave, zamljotresa, ispiranja posteljice cevi, pražnjenja mreže usled nedostatka vode i dr.
<br>         
    <i>(Ovim tekstom apelujem na državne, pokrajinske, gradske i opštinske organe uprave da budu ekspeditivniji i ažurniji u rešavanju tog  nacionalnog, strateškog i pre svega ljudskog problema, tj. sprovodjenju zakona o odredjivanju titulara nad vodovodom koji nema svog vlasnika. Sve u korist našeg zdravlja i budućeg potomstva!)</i>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Goran Virijević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Tenk  VIHOR</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=190</link>
	<category>naoružanje</category>
	<description><![CDATA[<br><center><img src="slike/vihor.jpg"></center><br>              Nekadašnja SFR Jugoslavija, kao jedna od vodećih svetskih sila u proizvodnji naoružanja, posebno se istakla sa tenkom M-84 koji je u kuvajtskoj pustinji ubedljivo nadmašio sve ostale konkurente.
<br>          Projekat "<B>Vihor</B>" trebalo je da stvori novi tenk koji bi svog prethodnika u svemu nadmašio, ali je njegovu realizaciju omeo raspad države.
<br>          Koliko se u tom projektu odmaklo, kakva je njegova sudbina danas, za Naučni portal "<font color="#e00000"><B>www.ZNANjE.co.yu</B></font>" govori diplomirani mašinski inženjer dr <B>Zlatomir Živanović</B>, koji je do sredine 2005. godine bio načelnik Sektora za borbena i neborbena vozila u Vojnotehničkom institutu (VTI), a sada je naučni saradnik u institutu "Vinča".
<br>          U tekstu su date tehničko-taktičke karakteristike uradjenih predprototipova, uz 26 slika novih sklopova i najvažnijih delova tenka.
<br>     <br>     <B><br>          word document
<br>          8 strana
<br>          26 fotografija</B>
<br>     ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Menadžerske finansije</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=189</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<center>Fakultet za internacionalni menadžment
<br><br>
<b>SEMINARSKI RAD</b>
<br><br>
TEMA:
<br><br>
<B>Menadžerske finansije</B>
<br><br></center>
Mentor: <B>Prof. Dr. Milija Zečević </B><br>
<br>
Student: <B>Bojan Slijepčević</B><br>
<br>
<center>Beograd, 2001</center>

Iz sadržaja:<br>
NOVAC U MEĐUNARODNOM SISTEMU PLAĆANJA<br>     - DEVIZE<br>     - TEORIJA I POLITIKA DEVIZNOG KURSA<br>     - SISTEMI DEVIZNIH KURSEVA<br>     - MONETARNA POLITIKA U USLOVIMA FIKSNIH I GALOPIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA
<br><br>
Word document<br>
6 strana<br>
24 kb <br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Bojan Slijepčević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Hiljadarka za hiljaditog člana!</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=188</link>
	<category>obaveštenje</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.gastronomija.info/slike/hiljadarka.gif" align="left" width="130"> U bazu podataka Naučnog portala "<font color="#e00000"><B>www.ZNANjE.co.yu</B></font>" upravo se upisao<br><center><font color="#e00000"><B><big>1000-ti član</big></b></font></center><br>pod nickom "<B>lfcpirot</B>". 
<br>Reč je o studentu <B>Bratislavu Vidanoviću</B>, iz Pirota, starom 20 godina.
<br>Redakcija ga pozdravlja i obaveštava da je kao jubilarni član dobio nagradu od <B>1.000 dinara kredita</B><B></B>!!!]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1057;&#1074;&#1077;&#1090;&#1089;&#1082;&#1080; &#1076;&#1072;&#1085; &#1084;&#1086;&#1095;&#1074;&#1072;&#1088;&#1085;&#1080;&#1093; &#1087;&#1086;&#1076;&#1088;&#1091;&#1095;&#1112;&#1072;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=187</link>
	<category>ekologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/wetland.jpg" align="left">         
&#1052;&#1080;&#1085;&#1080;&#1089;&#1090;&#1072;&#1088;&#1089;&#1090;&#1074;&#1086; &#1085;&#1072;&#1091;&#1082;&#1077; &#1080; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1077; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077;  - &#1059;&#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1072; &#1079;&#1072; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1091; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077; &#1056;&#1077;&#1087;&#1091;&#1073;&#1083;&#1080;&#1082;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077; &#1086;&#1073;&#1077;&#1083;&#1077;&#1078;&#1080;&#1115;&#1077;, &#1091; &#1089;&#1072;&#1088;&#1072;&#1076;&#1114;&#1080; &#1089;&#1072; &#1047;&#1072;&#1074;&#1086;&#1076;&#1086;&#1084; &#1079;&#1072; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1091; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077;, <b>&#1057;&#1074;&#1077;&#1090;&#1089;&#1082;&#1080; &#1076;&#1072;&#1085; &#1084;&#1086;&#1095;&#1074;&#1072;&#1088;&#1085;&#1080;&#1093; &#1087;&#1086;&#1076;&#1088;&#1091;&#1095;&#1112;&#1072;</b> 2. &#1092;&#1077;&#1073;&#1088;&#1091;&#1072;&#1088;&#1072; 2006. &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077; &#1091; &#1074;&#1077;&#1083;&#1080;&#1082;&#1086;&#1112; &#1089;&#1072;&#1083;&#1080; &#1047;&#1072;&#1074;&#1086;&#1076;&#1072; &#1079;&#1072; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1091; &#1087;&#1088;&#1080;&#1088;&#1086;&#1076;&#1077; (&#1072;&#1076;&#1088;&#1077;&#1089;&#1072;: &#1044;&#1088; &#1048;&#1074;&#1072;&#1085;&#1072; &#1056;&#1080;&#1073;&#1072;&#1088;&#1072; &#1073;&#1088;.91.), &#1089;&#1072; &#1087;&#1086;&#1095;&#1077;&#1090;&#1082;&#1086;&#1084; &#1091; 12,00 &#1095;&#1072;&#1089;&#1086;&#1074;&#1072;.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1044;&#1088; &#1052;&#1080;&#1088;&#1086;&#1089;&#1083;&#1072;&#1074; &#1053;&#1080;&#1082;&#1095;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>KARAĐORĐEVA ŠNICLA I ŠLJIVOVICA POD MARKOM EUROBALKANS</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=186</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.gastronomija.info/slike/sumadinac_bacva.jpg" align="left"><br>     
Kubanske cigarete, francuski konjak, škotski viski, američka ’’Coca-Cola’’,
italijanska pica, švajcarski sat, pa srpska šljivovica. Uljeza nije teško pronaći. <br>     
Svi osim
naše ’’neslavne’’ rakije imaju status nacionalnog brenda. 
<br>     
<small>
<i><font color="#E00000">(Ovaj tekst nagradjen je DRUGOM nagradom na konkursu "<b>Regionalna politika Evropske unije i evroregioni"</b>. Konkurs je organizovan u okviru programa obuke novinara u Srbiji za praćenje tema vezanih za problematiku regionalne politike Evropske unije i evroregiona. Obuku je organizovao Centar za profesionalizaciju medija, a konkurs raspisao Evropski pokret u Srbiji. Sredstva za ovaj projekat obezbedio je Global Opportunities Fund Vlade Velike Britanije. </font><br>     
Tekst je objavljen u Pregledu, 16. decembra 2005. godine
)</i></small>
<br>     
<div align="right">Autor:Novinarka Tanjuga</div>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mirjana Pantić)</author>
	</item><item> 		
	<title>KVIZ 3</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=185</link>
	<category>kviz 3</category>
	<description><![CDATA[<b>Izvlačenje dobitnika 1. februara </b> <br>
<div align="center"><h4>Nagrade:</h4></div>
- 3 DVD "Karadjordje i Srpska revolucija"<br>
- 3 knjige <a href="index.php?sta=otvor&tekst=176">"<b>Nenačeta voda</b>"</a> novinara Dragovana Laze Lazarevića o običajima Srba.<br>
- 3 knjige recepata <a href="http://www.gastronomija.info/shop/index.php?sta=otvor&broj=1">Predjela & salate</a> Olgice Krsmanović.<br>
- 3 knjige recepata <a href="http://www.gastronomija.info/shop/index.php?sta=otvor&broj=2">Recepti za posne slave</a> Olgice Krsmanović.<br>
- 3 kredita po 100 dinara. <br>
 ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>ULOGA ANTIOKSIDATIVNIH BIOMARKERA U SAVREMENOJ BIOMEDICINI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=184</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.gastronomija.info/slike/gluten.jpg" align="left" width="120">Istraživanja koja je u saradnji sa Univerzitetskom dečjom klinikom u Tiršovoj sprovela Laboratorija za molekularnu biologiju 
i endokrinologiju - 090 Instituta za nuklearne nauke "Vinča" jasno pokazuju da se nivo aktivnosti antioksidativnih enzima kod dece obolele od Celijačne bolesti može koristiti ne samo kao dijagnostički biomarker, već i kao značajan pokazatelj efikasnosti terapije. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Dr Snežana Pajović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Uhvaćen rep komete</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=183</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="http://www.gastronomija.info/slike/stardust.jpg" align="left" width="150">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Posle sedam godina lutanja kroz vasionska prostranstva američka svemirska sonda "<b>Stardast</b>" vratila se 15. januara 2005. na Zemlju sa neprocenjivo vrednim prvim uzorcima kometne i medjuzvezdane prašine.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Korisne penzionerske šetnje</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=182</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="http://www.gastronomija.info/slike/penzioneri.jpg" width="100" align="left">      
Samo 15 minuta šetnje nedeljno smanjuje napredovanje demencije za čak 30 do 40 odsto, kažu naučnici.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1057;&#1056;&#1041;&#1048;&#1032;&#1040; &#1056;&#1045;&#1064;&#1040;&#1042;&#1040; &#1055;&#1056;&#1054;&#1041;&#1051;&#1045;&#1052; &#1054;&#1055;&#1040;&#1057;&#1053;&#1054;&#1043; &#1054;&#1058;&#1055;&#1040;&#1044;&#1040;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=181</link>
	<category>intervju</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/nikcevic.jpg" align="left"><b>&#1048;&#1053;&#1058;&#1045;&#1056;&#1042;&#1032;&#1059;
&#1089;&#1072; &#1076;&#1080;&#1088;&#1077;&#1082;&#1090;&#1086;&#1088;&#1086;&#1084; &#1059;&#1087;&#1088;&#1072;&#1074;&#1077; &#1079;&#1072; &#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1080;&#1090;&#1091; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1085;&#1077; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077; dr &#1052;&#1080;&#1088;&#1086;&#1089;&#1083;&#1072;&#1074;&#1086;&#1084; &#1053;&#1080;&#1082;&#1095;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;&#1077;&#1084; &#1086; &#1086;&#1087;&#1072;&#1089;&#1085;&#1086;&#1084; &#1086;&#1090;&#1087;&#1072;&#1076;&#1091; &#1080; &#1080;&#1079;&#1075;&#1088;&#1072;&#1076;&#1114;&#1080; &#1053;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1085;&#1086;&#1075; &#1062;&#1077;&#1085;&#1090;&#1088;&#1072; &#1079;&#1072; &#1090;&#1088;&#1077;&#1090;&#1084;&#1072;&#1085;  &#1093;&#1077;&#1084;&#1080;&#1112;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1080; &#1084;&#1077;&#1076;&#1080;&#1094;&#1080;&#1085;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1086;&#1090;&#1087;&#1072;&#1076;&#1072; &#1091; &#1064;&#1072;&#1087;&#1094;&#1091;.</b><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>Daktilografski trenažer</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=180</link>
	<category>obuka</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/daktilo.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mada se pisaće mašine sve više izbacuju iz upotrebe, a njihovo mesto zauzimaju kompjuteri, daktilografski posao time nije izgubio na ceni i popularnosti. Čak naprotiv, brzina kucanja je sve važnija, pošto smo svi mi koji koristimo kompjuter pomalo - daktilografi.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ova strana je osmišljena kao trenažer brzog i tačnog kucanja, koje je, verujemo, mnogima i te kako potrebno.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>"Spiritov" jubilej</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=179</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="http://www.gastronomija.info/slike/spirit.jpg" align="left">         
Naučna ekipa Laboratorije reaktivnog kretanja iz Kalifornije proslavio je značajan jubilej – dve godine od kako je američki robot "Spirit" sleteo na Mars i počeo da Zemlji šalje podatke. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>ONI NESTAJU !</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=178</link>
	<category>zoologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/bbc6.jpg" width="170" align="left"> Sedam najugroženijih životinja koje će prema prognozi Udruženja grupa za očuvanje okoline uskoro iščeznuti sa lica Zemlje: <b>Patuljasto prase</b>, <b>Rodrigeška leteća lisica</b>, <b>Ogrličasta šumska prepelica</b>, <b>Majorkanska žaba</b>, <b>Mauritanski papagaj</b>, <b> Zlatnoglavi lemur</b> i <b>Sejšelski šišmiš </b>.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (BBC)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kviz 2</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=177</link>
	<category>kviz 2</category>
	<description><![CDATA[<b>Izvlačenje dobitnika 8. januara </b> <br>
<div align="center"><h4>Nagrade:</h4></div>
- 3 DVD "Karadjordje i Srpska revolucija"<br>
- 3 knjige <a href="index.php?sta=otvor&tekst=176">"<b>Nenačeta voda</b>"</a> novinara Dragovana Laze Lazarevića o običajima Srba.<br>
- 3 knjige recepata <a href="http://www.gastronomija.info/shop/index.php?sta=otvor&broj=1">Predjela & salate</a> Olgice Krsmanović.<br>
- 3 knjige recepata <a href="http://www.gastronomija.info/shop/index.php?sta=otvor&broj=2">Recepti za posne slave</a> Olgice Krsmanović.<br>
- 3 kredita po 100 dinara. <br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1053;&#1077;&#1085;&#1072;&#1095;&#1077;&#1090;&#1072; &#1074;&#1086;&#1076;&#1072;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=176</link>
	<category>etnologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/laza.jpg" align="left">     
&#1059; &#1080;&#1079;&#1076;&#1072;&#1114;&#1091; <b>&#1058;&#1054;&#1055;&#1054;&#1051;&#1040; &#1060;&#1048;&#1051;&#1052;&#1040;</b>, &#1091; &#1077;&#1076;&#1080;&#1094;&#1080;&#1112;&#1080; <i>&#1057;&#1088;&#1087;&#1089;&#1082;&#1072; &#1090;&#1088;&#1072;&#1076;&#1080;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072;</i> &#1085;&#1077;&#1076;&#1072;&#1074;&#1085;&#1086; &#1112;&#1077; &#1080;&#1079;&#1072;&#1096;&#1083;&#1072; &#1074;&#1077;&#1086;&#1084;&#1072; &#1079;&#1072;&#1085;&#1080;&#1084;&#1113;&#1080;&#1074;&#1072; &#1082;&#1114;&#1080;&#1075;&#1072;  "<b>&#1053;&#1077;&#1085;&#1072;&#1095;&#1077;&#1090;&#1072; &#1074;&#1086;&#1076;&#1072;</b>" &#1085;&#1086;&#1074;&#1080;&#1085;&#1072;&#1088;&#1072; <b>&#1044;&#1088;&#1072;&#1075;&#1086;&#1074;&#1072;&#1085;&#1072; &#1051;&#1072;&#1079;&#1077; &#1051;&#1072;&#1079;&#1072;&#1088;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;&#1072;</b>.<br>
<br>     
<b><font color="#e00000">Ovu knjigu možete poručiti pouzećem <a href="index.php?sta=porudzbina&broj=1">OVDE</a>!!!</font><br> 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>KVARAN ZUB - MAGACIN INFEKCIJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=175</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/gradja_zuba.jpg" align="left" width="150">     
<b>Boja uštrcana u zubne desni preplavila je mozak!!!</b>  Ovo je zaključak opsežnog eksperimenta koji je još davno izveo doktor Stortebeker s instituta u Stokholmu, ali, čini se, da i do današnjeg dana mnogi nisu svesni te činjenice i u ustima drže pravo groblje od zuba.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Zašto se Monaliza smeje</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=174</link>
	<category>istorija umetnosti</category>
	<description><![CDATA[<br><img src=slike/monaliza.jpg align=left>          
Naučnici iz Amsterdama pokušali su da odgonetnu jednu od najvećih tajni u istoriji umetnosti i saznaju kroz kakva emotivna stanja je prolazila čuvena Djokonda dok je pozirala još čuvenijem umetniku Leonardu Da Vinčiju i od čega je sazdan njen tajanstveni osmeh koji ju je i proslavio.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>TRAŽENJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=173</link>
	<category>SF priča</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/art9.jpg" alt="1" width="250"><br>


     Rodna planeta nas blizanaca, Simona i Majka Farata, jedna je od najlepših 

u glaksiji. Planeta je samo blago nagnuta, tako da smena godišnjih doba skoro 

ne postoji. Praktično, u umerenom pojasu je večno proleće. Sunce našeg sistema 

nije ni blizu ni daleko od rodne planete. Okean, na čijoj smo obali odrasli, 

prekriva oko 60% površine. Planina iznad grada obično je prekrivena ljubičastim 

oblacima. Atmosfera sa nešto manje kiseonika produžava život i smiruje njegov 

tempo. Ali malo smo mogli uživati u lepoti prirode.<br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Pamidorac)</author>
	</item><item> 		
	<title>ROBOTIKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=172</link>
	<category>robotika</category>
	<description><![CDATA[<div align="center"><b>SEMINARSKI RAD </b><br>
iz Uvoda u informacione sisteme<br><br>
Tema: <b><h1>Robotika</h1></b><br>
<img src="slike/robotika.jpg">
<br><br>
UNIVERZITET SINGIDUNUM<br>
FAKULTET ZA POSLOVNU INFORMATIKU<br>
<br><br>
Student: <b>Vesna Marić</b>	<br><br>

Maj, 2005<br>
<br><br>
<b>Word document<br>
24 strane sa slikama<br>
zip file, 389 KB<br>
</b>
</div>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vesna Marić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Namet za zagadjenje</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=171</link>
	<category>propisi</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/zagadjenje.jpg" align="left" width="150">     
Vlada Republike
Srbije prihvatila je predlog Uprave za zaštitu
životne sredine i donela uredbu prema kojoj će
zagadjivači plaćati odredjenu naknadu zbog
ugrožavanja i zagadjivanja životne sredine.
<br>     Taj namet plaćaće preduzeća i vlasnici automobila.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>MOZAK KAO APOTEKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=170</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/placebo.jpg" align="right" width="100">
<ul type="disc">
	<li><b>Može li čovek sam sebe da leči bez lekova?</b></li>
	<li><b>Uticajem na mu-opiodne receptore u mozgu placebo lekovi izazivaju smanjenje ili čak otklanjanje simptoma bola.</b></li>
</ul>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Zameni mi ulje, please!</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=169</link>
	<category>uredjaji</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/onstar3.jpg" align="left" width="100">     Novi uredjaj OnStara, instaliran u automobilima General motorsa, jednom mesečno e-mailom obaveštava vlasnike o stanju njihovih četvorotočkaša.


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>OSEĆANJA KOČE BIZNIS</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=168</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/biznis.jpg" align="left" width="100">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Poslovna poslovica “<b>Rizik čini kapital, ali i vodi u propast!</b>” veoma često padne na pamet većini biznismena u trenucima kada treba da donesu neku važnu odluku. Koja će od ponudjenih opcija više uticati na njih i da li će ući u neizvesnu investiciju zavisi isključivo od njihovih emocija i stanja njihovog mozga, kažu američki naučnici.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Inženjerske aktivnosti i obaveze u zaštiti životne sredine</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=167</link>
	<category>vesti</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
U organizaciji udruženja inženjera Beograda danas je u Skupštini grada počela druga dvodnevna konferencija pod nazivom "Inženjerske aktivnosti i obaveze u zaštiti životne sredine" na kojoj će se razmatrati primena četiri nova zakona iz oblasti zaštite životne sredine.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>ASIMO - Novo japansko čudo</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=166</link>
	<category>robotika</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/asimo1.jpg" align="left">     Japanska fabrika automobila "<B>Honda</B>" je 13. decembra predstavila svetskoj javnosti "robota partnera", popularno nazvanog "<I><B>Asimo</B></I>" koji je najnovije dostignuće svetske robotike.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Znanje)</author>
	</item><item> 		
	<title>I psi umeju da se smeju</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=165</link>
	<category>zoologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/dog_smile1.jpg" align="left">     
"Pseći život" možda i nije tako loš, s obzirom na to da su stručnjaci utvrdili da i psi umeju da se smeju i da zvuk koji pritom emituju umiruje ostale pripadnike njihove vrste.

<br>     
Tom problematikom prva je počela da se bavi Patriša Simone iz regionalne službe za zaštitu životinja u Spokejnu u državi Vašington, koja je posle niza eksperimenata utvrdila da se psi ustvari smeju dok dahću, a da to uglavnom rade dok se igraju ili kada izražavaju radost. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>SRPSKA "MUNJA"</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=164</link>
	<category>naoružanje</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/munja.jpg" ><br>Stručnjaci Vojske Srbije i Crne Gore (VSCG) su na veoma originalan način preuredili tenk T-55 i od te borbene mašine, uz realativno mala ulaganja, napravili univerzalno inženjerijsko vozilo "<B>munja</B>" (<B>VIU-55</B>). 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kopaonik gubi status nacionalnog parka</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=163</link>
	<category>urbanizam</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/kopaonik1.jpg" alt="Kopaonik" align="left">
     Kada bi se sada
odredjivalo koje teritorije u Srbiji treba da dobiju
status nacionalnog parka, "Kopaonik bi bio pod velikim
znakom pitanja", kaže direktor
Zavoda za zaštitu prirode Srbije <B>Lidija Amidžić</B>.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kviz br 1</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=162</link>
	<category>kviz 1</category>
	<description><![CDATA[Izvlačenje 15. decembra <br><br>
<b>NAGRADE</b>:<br><br>
<img src="slike/TN_000.jpg"><br>
- <b>5 DVD "Karadjordje i Srpska revolucija"</b><br>
(DVD sadrži četiri epizode dokumentarne filmske serije u ukupnom trajanju od 210 minuta.
Prva epizoda "<B>Šuma ti je mati</B>", druga "<B>Isti Djordje svuda dopiraše</B>", Treća "<B>Beograde, Šumadije glavo</B>"
i četvrta "<B>Djordje, svet je začudio slavom</B>". <br>
Izdavač: Udruženje "<b>Topola film</b>", Beograd")
<br><br>
- <b>5</b> pretplata u iznosu od <b>100</b> dinara.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>Neutronski sistem "Siegma 3E3" otkriva i analizira eksploziv</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=161</link>
	<category>terorizam</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/het1.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Sistem nazvan "<b>Siegma 3E3</b>", montiran na visokopokretnom robotu <B>ANDROS Mark 5</b>, najnovija je verzija proizvoda HiEnergy Technologies. Daljinski upravljan preko optičkog kabla otpornog na elektronske i druge smetnje i mehanička oštećenja, robot može da priđe do sumnjivog predmeta i da u veoma kratkom vremenskom periodu prvo odredi da li je reč o eksplozivu, a zatim, utvrdi njegov hemijski sastav, odnosno vrstu i, na kraju, da proceni njegovu težinu.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Balkan protiv terorizma</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=160</link>
	<category>vojska</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/het1.jpg" align="left"><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;	Centar za proučavanje terorizma iz Beograda organizuje od 25 - 27. novembra regionalnu konferenciju na kojoj će se govoriti  o Balkanu kao tranzitnom području na kome su smeštene mnoge baze za obuku terorista. Učesnici skupa posebnu pažnju u tome će posvetiti primeni novih tehnologija, posebno nuklearnih, u protivterorističkoj borbi. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;    U okviru konferencije biće prikazan rad robota - detektora eksploziva i uređaja za otkrivanje eksploziva u vozilima, proizvod  firme HiEnergy Technologies. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>30 godina Defektološkog fakulteta</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=159</link>
	<category>održani</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Defektološki fakultet u Beogradu, u okviru proslave 30 godina postojanja, organizovao je dvodnevni medjunarodni skup defektologa pod nazivom "<b>Specijalna edukacija i rehabilitacija - koraci i iskoraci</b>", koji je održan 14. i 15 novembra u Sava centru.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;	<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;	
<font color=red>Redakcija naučnog portala "<b>ZNANjE.co.yu</b>" dobila je od dekana Defektološkog fakulteta odobrenje da objavi SVE referate sa tog skupa, što ćemo uskoro učiniti</font>


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Rusi prave zamenu za Habl</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=158</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/habl.jpg align=left><br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rusi veruju da će kosmički teleskop Habl (Hubble) do 2008. godine ili prestati da postoji ili će se njegov opseg predaje informacija znatno umanjiti, pa su odlučili da do te godine realizuju projekat pod nazivom Svetska kosmička opservatorija «Ultraviolet» koja će uz pomoć medjunarodnog satelita izučavati udaljene galaksije u ultraljubičastom dijapazonu spektra.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>I N F O R M A T O R za preduzetnike [2]</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=157</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<br>
s a d r ž a j:
<br>
<br>
1.  Izvoz bez plaćanja PDV<br>
2. Mali akcionari i berzanski posrednici<br>
3. Porez na dodatu vrednost<br>
4. Pravila ponašanja u telefonskom razgovoru - telefonska komunikacija<br>
5. Poslovna komunikacija<br>
6. Virusni marketing putem e-mail poruka<br>
7. Pitanja i odgovori<br>
<br><br>
Format: <b>word document</b><br>
Ukupno: <b>7 stranica</b><br>
Veličina: <b>17 Kb</b><br><br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladica Ignjatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Robotizovana bubašvaba</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=156</link>
	<category>robotika</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/bubarobot.jpg align=left>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Grupa načnika iz Francuske, Belgije i Švajcarske razvila je tokom trogodišnjeg istraživanja robotića u obliku bubašvabe, koji oponaša prave
insekte.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mikro)</author>
	</item><item> 		
	<title>INFORMATOR ZA PREDUZETNIKE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=155</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
1.       Analiza tržista
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.       Kakvi su menadžeri potrebni srpskoj privredi?
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3.       Zadruge kao tržišni privredni subjekat
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.       Stambena zadruga
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5.       Zemljoradnička zadruga
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
6.       Prenos udela trećem licu u društvu sa ograničenom odgovornošću
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7.       Carinski tranzitni sistem
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8.       Kada koristiti konsalting usluge?
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9.       Engleski jezik u poslovnoj komunikaciji
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10.   Pitanja i odgovori 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
1. fizikalna terapija i rehabilitacija 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. otkup mleka
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Format: <b>word document</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ukupno: <b>11 strana</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Veličina: <b>24 Kb</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladica Ignjatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>UPUTSTVO ZA IZRADU BIZNIS PLANA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=154</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[S a d r ž a j<br><br>
 


1. <b>Uvod</b><br>
2. <b>Biznis plan</b><br>
2.1	  Šta je biznis plan<br>
2.2	  Zašto biznis plan<br>
2.3	  Koliko treba da bude dugačak biznis plan<br>
2.4	  Definišite ciljeve<br>
2.5	  Važne predpostavke<br>
2.6	  Sadržaj biznis plana<br>
2.7	  Kako da NE pišete biznis plan<br>
2.8	  SWOT analiza<br>
2.9	  Iskoristite podatke iz SWOT  analize<br>
<br>
3. <b>Primeri metodoligija izrade biznis plana</b><br>
3.1	Metodologija Privredne komore<br>
3.2	Tipični nemački model<br>
3.3	Tipičan američki model<br>
3.4	UNIDO<br>
3.5	Svetska banka<br>
3.6	SEAF analiza<br>
3.7 Fond za razvoj<br>
<br>
4. <b>Zaključak</b><br>
5. <b>Prilog</b>: Forma biznis plana po metodologiji Prvredne komore<br>
6. <b>Literatura</b><br>
<br>
Beograd 2004
<br>
<br>

Format: <b>word document</b><br>
Ukupno: <b>36 stranica</b><br>
Veličina: <b>50 Kb</b>
<br><br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladica Ignjatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Objavljen QuarkXpress 6.5</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=153</link>
	<category>programiranje</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kompanija Quark najavila je verziju 6.5 QuarkXpressa, poznatog programa za stono izdavaštvo, koja se može preuzeti sa njihove Web
lokacije.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Poslednja dva modula moći će da se preuzmu besplatno.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mikro)</author>
	</item><item> 		
	<title>HP-ov multimedijski 17-inčni prenosivi računar</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=152</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/zd8000.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
HP je predstavio nov 17-inčni multimedijski prenosivi računar i samostalni digitalni video rikorder. Nov računar je opremljen Microsoftovim 
Windowsom XP Media Center Edition 2005.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

HP-ova serija računara oznake Media Center zd8000 pojaviće se u prodaji 15. decembra sa nekoliko varijanti opreme, sa cenom od 1399 USD za osnovni model. Namenjena je studentima, porodicama i kućnim korisnicima. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mikro)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kloniranje čoveka</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=151</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/klon.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Velika Britanija je prva evropska zemlja koja je naučnicima izdala dozvolu za kloniranje ljudskog embriona. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Dozvola je 3. novembra 2004. godine izdata ekipi stručnjaka sa Univerziteta Njukasl, čiji je šef Miodrag Stojković, naučnik iz Srbije.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B92)</author>
	</item><item> 		
	<title>Centar Beograda nezdrav za život</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=150</link>
	<category>ekologija</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/beograd.jpg align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
"Kada neko kupuje zemlju, stan ili kuću, mora da zna kakvi su ekološki uslovi na tom području", tvrdi direktor Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja Slobodan Tošović i dodaje da će ekološki okvir biti jedan od parametara za procenu vrednovanja zemljišta.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Beta)</author>
	</item><item> 		
	<title>Novi metodi u operaciji srca</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=149</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/srce.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Iako se smatra da su opercije na srcu najopasnije, kardiolozi dečije bolnice u Tiršovoj demantuju ta verovanja. Oni sada operišu srce bez ožiljaka, a dete već dan nakon intervencije može da normalno živi i ide u školu. Jedno od dece koja su podvrgnuta novoj intervenciji je osamnaestogodišnja Marina. Njena mama Ljiljana kaže da joj je pre otprilike godinu dana otkrivena ozbiljna urođena srčana mana. "U zadnje vreme to su bile nesvestice, a nedavno joj je čak i pozlilo u školi kada se i onesvestila. Lekari su rekli da je operacija neizbežna", kaže Marijina majka.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Senka Vlatković)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1043;&#1045;&#1054;&#1058;&#1045;&#1056;&#1052;&#1040;&#1051;&#1053;&#1048; &#1055;&#1051;&#1040;&#1057;&#1058;&#1045;&#1053;&#1048;&#1062;&#1048;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=148</link>
	<category>termodinamika</category>
	<description><![CDATA[&#1060;&#1040;&#1050;&#1059;&#1051;&#1058;&#1045;&#1058; &#1058;&#1045;&#1061;&#1053;&#1048;&#1063;&#1050;&#1048;&#1061; &#1053;&#1040;&#1059;&#1050;&#1040; &#1059; &#1050;&#1054;&#1057;&#1054;&#1042;&#1057;&#1050;&#1054;&#1032; &#1052;&#1048;&#1058;&#1056;&#1054;&#1042;&#1048;&#1062;&#1048;
<br><br>
<big>
&#1055;&#1056;&#1054;&#1032;&#1045;&#1050;&#1040;&#1058; &#1043;&#1056;&#1045;&#1032;&#1040;&#1034;&#1040; &#1055;&#1051;&#1040;&#1057;&#1058;&#1045;&#1053;&#1048;&#1050;&#1040; &#1055;&#1056;&#1048;&#1051;&#1048;&#1050;&#1054;&#1052; &#1048;&#1057;&#1050;&#1054;&#1056;&#1048;&#1064;&#1035;&#1045;&#1034;&#1040; &#1043;&#1045;&#1054;&#1058;&#1045;&#1056;&#1052;&#1040;&#1051;&#1053;&#1045; &#1042;&#1054;&#1044;&#1045; &#1059; &#1032;&#1054;&#1064;&#1040;&#1053;&#1048;&#1063;&#1050;&#1054;&#1032; &#1041;&#1040;&#1034;&#1048;
</big>
<br><br><br>
<b>&#1055;&#1088;&#1077;&#1076;&#1084;&#1077;&#1090;: &#1055;&#1088;&#1086;&#1112;&#1077;&#1082;&#1090;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1091; &#1093;&#1077;&#1084;&#1080;&#1112;&#1089;&#1082;&#1086;&#1112; &#1080;&#1085;&#1076;&#1091;&#1089;&#1090;&#1088;&#1080;&#1112;&#1080;
</b>
<br><br>
&#1057;&#1090;&#1091;&#1076;&#1077;&#1085;&#1090;: <b>&#1043;&#1086;&#1088;&#1072;&#1085; &#1042;&#1080;&#1088;&#1080;&#1112;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;</b> &#1073;&#1088;.&#1080;&#1085;&#1076;.4374/98.
<br>
&#1055;&#1088;&#1086;&#1092;&#1077;&#1089;&#1086;&#1088;: <b>&#1084;&#1088;.&#1057;&#1074;&#1077;&#1090;&#1086;&#1084;&#1080;&#1088; &#1052;&#1080;&#1083;&#1086;&#1112;&#1077;&#1074;&#1080;&#1115;</b>
<br>
&#1050;&#1086;&#1089;&#1086;&#1074;&#1089;&#1082;&#1072; &#1052;&#1080;&#1090;&#1088;&#1086;&#1074;&#1080;&#1094;&#1072;, &#1054;&#1082;&#1090;&#1086;&#1073;&#1072;&#1088; 2004 
<br>
<br>
&#1060;&#1086;&#1088;&#1084;&#1072;&#1090;: <b>WORD document</b>
<br>
&#1091;&#1082;&#1091;&#1087;&#1085;&#1086;: <b>17 &#1089;&#1090;&#1088;&#1072;&#1085;&#1080;&#1094;&#1072;</b>
<br>
&#1042;&#1077;&#1083;&#1080;&#1095;&#1080;&#1085;&#1072;: <b>135 Kb</b>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Goran Virijević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ko je napisao 5 Mojsijevih knjiga</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=147</link>
	<category>religija</category>
	<description><![CDATA[SEMINARSKI RAD
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
TEMA: <b>MOJSIJEVO AUTORSTVO PETOKNJIŽJA</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<img src="slike/mojsije.jpg" align="left">
PREDMET: <b>STARI ZAVET 1</b>
PROFESOR: <b>IVAN VAJDLE</b>                                  
STUDENT: <b>ŽELJKO STANOJEVIĆ</b>                
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

<b>Iz sadržaja</b>:
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
         Petoknjižje predstavlja celinu podeljenu u pet knjiga. Prema rečima kojima počinje, Jevreji su imenovali svaku od knjiga, i to: 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Berešit</b> -  1. Knjiga Mojsijeva ili Postanje
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Šemot</b> -  2. Knjiga Mojsijeva ili Izlazak
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Vajikra</b> - 3. Knjiga Mojsijeva ili Zakonik Levita
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Bamidbar</b> - 4. Knjiga Mojsijeva ili Brojevi
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Devarim</b> - 5. Knjiga Mojsijeva ili Ponovljeni zakon
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
         Zbirno, Petoknjižje se originalno naziva »<b>Tora</b>«, što na hebrejskom jeziku znači: zakon, pravilo, učenje, vera…
Tora obrađuje postanak sveta i čoveka, zatim najstarije izraelske tradicije, u okviru kojih su život jevrejskih praotaca, bežanje iz egipatskog ropstva, put kroz pustinju, kao i zbornik zakona i liturgijskih propisa. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Format: <b>Word document</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ukupno: <b>4 strane</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Veličina:<b> 11 Kb</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Željko Stanojević)</author>
	</item><item> 		
	<title>NAČINI TUMAČENJA SVETOG PISMA U PRAVOSLAVLJU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=146</link>
	<category>religija</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/sveti_Sava.jpg" align="left">
Iz sadržaja:
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ono što je bilo presudno u krštenju, ne samo Srba nego i svih Slovena, jeste nastanak <i>slovenskog pisma</i>, 
azbuke, odnosno glagoljice i ćirilice, polovinom 9. veka. Postanak pismenosti kod Slovena nerazlučivo je 
vezan za primanje hrišćanstva na narodnom jeziku. S pravom je već davno konstatovano da su prve reči koje 
su uopšte napisane na slovenskom jeziku i pismu bile upravo reči iz Svetog pisma: "<b>U početku beše Reč, i 
Reč beše u Boga, i Reč beše Bog... i bez njih ništa ne postade što je postalo...</b>".
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
 Na slovenski jezik je 
odmah sa grčkog jezika prevođeno Sveto pismo, kao i neophodne bogoslužbene knjige. Prema tome, dubinska 
hristijanizacija je počela ne na grčkom, još manje na latinskom, nego na narodnom, slovenskom Jeziku koji 
je po zastupljenosti u tadašnjem svetu bio na trećem mestu, odmah posle grčkog i latinskog jezika. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Važna 
je, isto tako, i činjenica da su Srbi primili hrišćanstvo u vreme srpskog kneza Mutimira, u vreme kada 
je Vizantijom vladao car Vasilije I Makedonac (867-886), a carigradski patrijarh bio Fotije, po čijem su 
blagoslovu Sveta braća i njihovi učenici i naslednici vršili konačnu hristijanizaciju Južnih Slovena.

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Format: <b>Word document</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ukupno: <b>16 strana</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Veličina:<b> 34 Kb</b>


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Željko Stanojević)</author>
	</item><item> 		
	<title>TESTIMONIA 4Q175 – analiza prevoda</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=145</link>
	<category>religija</category>
	<description><![CDATA[SEMINARSKI RAD<br><br>
TEMA: TESTIMONIA 4Q175 – analiza prevoda<br>
PREDMET: KANON I PREVODI 1<br>
PROFESOR: mr BRANKO BJELAJAC<br>                           
STUDENT: ŽELJKO STANOJEVIĆ<br>          
U Beogradu 2002<br>
<br><br>
Iz sadržaja:<br><br>
<div align="center">
                                                                <b>KUMRAN 
                                   (lokacija, istraživanja, rukopisi, nomenklatura)</b>
</div>
<img src="slike/4QTestimonia.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Istočno od Jerusalima, u pravcu Jordana, prostire se Mrtvo more, koje svojom 
istočnom obalom zapljuskuje državu Jordan a zapadnom staru - novu državu Izrael. Na 
Izraelskoj obali, inače veoma stenovitoj, uzdižu se ruševine <b>Kirbet Kumrana</b>. Kumran 
je smešten na beloj lapornoj terasi udaljenoj oko 2 km. od Mrtvog mora. Same zidine  
Kumrana, danas, ne odaju naročiti utisak. Upadljiva je kula veoma širokih zidova, 
potom nekoliko rezervoara za vodu, koji su međusobno povezani mrežom kanala. 
Između ruševina i Mrtvog mora, na lapornoj terasi, smešteno je veliko groblje sa oko 
1200 grobova. Oko ruševina Kumranskih zidina, među stenama, primetne su brojne 
pećine. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;       Upravo su u tim pećinama 1947. god. otkriveni mnogi spisi na starojevrejskom i 
aramejskom jeziku, zapisani na različitim materijalima. Okolnosti oko otkrivanja ovih 
drevnih zapisa već su ušle u legendu. Izvorno otkriće se pripisuje jednom beduinskom 
čobaninu Muhamed ad-Dibu. Tražeći izgubljenu kozu, primetio je na jednoj od stena 
otvor, unutar kojeg se prostirala velika prostorija-pećina. Kasnije je u istoj otkrio više 
posuda različitih veličina u kojima su se nalazile kožne rolne sa zapisima na
starojevrejskom jeziku. <img src="slike/kumran.jpg" align="right">
Kako je vreme prolazilo, ovo je mesto u tadašnjoj Palestini pod 
engleskom upravom, izazivalo sve veće interesovanje, kako trgovaca i krijumčara 
starinama tako i mnogih naučnika. Prvo zvanično saopštenje o otkrivanju drevnih 
spisa, objavljeno je od strane univerziteta Jeil, nakon analize prvopronađenih spisa od 
strane profesora Vilijema Olbrajta sa univerziteta Džon Hopkins. Ubrzo, u samom 
Kumranu ali i u obližnjim područjima (Wadi Murabaat i sl.) pronalaze se mnogi drugi 
spisi. Prelazeći iz ruke u ruku, iz države u državu, od različitih institucija do bazara, 
mnogi spisi su zauvek oštećeni pa čak i izgubljeni. Međutim, veliki broj njih, ostao je 
sačuvan i do danas. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Za teologiju kao nauku najvažniji pronađeni spisi su zapravo prepisi 
biblijskih knjiga, koji i čine gotovo četvrtinu celokupnog otkrivenog materijala. Među 
biblijskim rukopisima zastupljene su knjige ili delovi knjiga kako iz Pentateuha, tako i iz 
Proročkih knjiga i Spisa. Od nekanonskih knjiga, važnije pronađene su: <b>Tuvija</b>, <b>Sirah</b>, 
<b>Jeremijino pismo</b>, <b>Knjiga Jubileja</b>, <b>Knjiga Henohova</b>, <b>Apokrif Geneze</b>, <b>Nabonidova Molitva</b>... 
Od komentara biblijskih knjiga zastupljeni su <b>Komentar Habakuka</b>, <b><font color="#ff0000">Testimonia</font></b> itd. među 
spisima sektaša tu su: <b>Pravilo zajednice</b> *14, <b>Himne zahvalnosti</b> *15, <b>Pravilo ratovanja</b> i dr.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Format: <b>WORD document</b><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ukupno: <b>9 strana</b><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Veličina: <b>28 Kb</b><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Željko Stanojević)</author>
	</item><item> 		
	<title>JEVREJSKA APOKALIPTIČKA LITERATURA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=144</link>
	<category>religija</category>
	<description><![CDATA[<br><b>SEMINARSKI RAD</b> sa <b>Teološkog fakulteta</b> u Novom Sadu<br><br>

predmet: <b>Uvod u Novi zavet 1</b><br>
profesor: <b>mr Jan Franka</b><br>
student:   <b>Željko Stanojević</b><br>
<br><br><br>  
<b><div align="center">SADRŽAJ</div></b>
<br><br>
1.	<b>APOKALIPTIKA</b> – definicija i osnovne karakteristike<br>
2.	<b>ISTORIJSKE OKOLNOSTI</b>: vreme nastanka i istorijske okolnosti u periodu nastajanja jevrejske apokaliptike<br>
3.	<b>NAČINI I RAZLOZI NASTAJANJA JEVREJSKE APOKALIPTIKE</b><br>
4.	<b>KARAKTERISTIKE JEVREJSKE APOKALIPTIKE</b><br>
5.	<b>KUMRAN I JEVREJSKA APOKALIPSA</b><br>
6.	<b>POZNATIJA JEVREJSKA APOKALIPTIČKA DELA</b><br>
7.   <b>UTICAJ APOKALIPTIČKE JEVREJSKE KNJIŽEVNOSTI NA NAČIN RAZMIŠLJANJA U ISUSOVOM VREMENU</b><br>
8.   <b>LITERATURA</b><br><br><br>

Format: <b>WORD document</b><br>
Ukupno: <b>22 strane</b><br>
Veličina: <b>30 Kb</b><br>
<br><br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Željko Stanojević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Rafinerija i Petrohemija truju Pančevce</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=143</link>
	<category>atmosfera</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/pancevo.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Prema izveštaju Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju o zagađenju vazduha u Pančevu, glavni zagađivači opasnim materijama u tom gradu su Rafinerija i Petrohemija. Istraživački tim je poslao izveštaj Vladi Srbije, a šef tog tima, <b>Dragana Đorđević</b> je izjavila da Rafinerija nafte Pančevo svakodnevno zagađuje otrovnim materijama – benzenom, tulenom i ksilenom. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B 92)</author>
	</item><item> 		
	<title>F R A N Š I Z I N G</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=142</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[Opis privredno-pravnog posla sa primerima
ugovora  robnog i uslužnog franšizinga

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Format: <b>WORD document</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ukupno: <b>11 strana</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Veličina: <b>22 Kb</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladica Ignjatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1055;&#1088;&#1077;&#1076;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1096;&#1090;&#1074;&#1086; &#1080; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1087;&#1086;&#1089;&#1083;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; - &#1084;&#1086;&#1075;&#1091;&#1115;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;   &#1079;&#1072;   &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1080; &#1087;&#1086;&#1076;&#1091;&#1093;&#1074;&#1072;&#1090;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=141</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

<b>&#1057;     &#1072;     &#1076;     &#1088;    &#1078;    &#1072;     &#1112;</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
1.	<b>&#1059;&#1074;&#1086;&#1076;</b>										    2
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.	<b>&#1055;&#1088;&#1077;&#1076;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1096;&#1090;&#1074;&#1086;</b>	2
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.1.	&#1044;&#1077;&#1092;&#1080;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072;&#1114;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1096;&#1090;&#1074;&#1072;						    2
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.2.	&#1054; &#1084;&#1072;&#1083;&#1086;&#1084; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;&#1091;								    3
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.3.	&#1054;&#1076;&#1083;&#1080;&#1082;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1082;&#1072; – &#1084;&#1072;&#1083;&#1080;&#1093; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;&#1084;&#1077;&#1085;&#1072;				    3
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.4.	&#1054;&#1088;&#1075;&#1072;&#1085;&#1080;&#1079;&#1072;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072; &#1084;&#1072;&#1083;&#1086;&#1075; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072;						    4
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.5.	&#1055;&#1086;&#1090;&#1077;&#1085;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072;&#1083;&#1080; &#1084;&#1072;&#1083;&#1086;&#1075; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072;						    4
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.6.	&#1048;&#1079;&#1073;&#1086;&#1088; &#1076;&#1077;&#1083;&#1072;&#1090;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; 								    4
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.7.	&#1048;&#1079;&#1073;&#1086;&#1088; &#1083;&#1086;&#1082;&#1072;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077;								    5
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.8.	&#1048;&#1079;&#1075;&#1088;&#1072;&#1076;&#1114;&#1072; &#1091;&#1089;&#1087;&#1077;&#1096;&#1085;&#1086;&#1075; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072;						    5
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2.8.1.	&#1087;&#1088;&#1086;&#1075;&#1088;&#1072;&#1084; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1072; &#1091;&#1089;&#1087;&#1077;&#1096;&#1085;&#1086;&#1075; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072;					    5
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3.	<b>&#1055;&#1086;&#1076;&#1088;&#1096;&#1082;&#1072; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1091; &#1084;&#1072;&#1083;&#1086;&#1075; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;&#1072; &#1091; &#1085;&#1072;&#1096;&#1086;&#1112; &#1079;&#1077;&#1084;&#1113;&#1080;</b>				    6
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3.1.	&#1052;&#1080;&#1089;&#1080;&#1112;&#1072; &#1072;&#1075;&#1077;&#1085;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077; &#1052;&#1057;&#1055;							    6
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3.2.	&#1053;&#1072;&#1091;&#1082;&#1072; &#1080; &#1087;&#1088;&#1086;&#1085;&#1072;&#1083;&#1072;&#1079;&#1072;&#1096;&#1090;&#1074;&#1086; &#1091; &#1092;&#1091;&#1085;&#1082;&#1094;&#1080;&#1112;&#1080; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1096;&#1090;&#1074;&#1072;			    6
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.	<b>&#1048;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1087;&#1086;&#1089;&#1083;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; – &#1084;&#1086;&#1075;&#1091;&#1115;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090; &#1079;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1080; &#1087;&#1086;&#1076;&#1091;&#1093;&#1074;&#1072;&#1090;</b>		    7
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.1.	&#1048;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1073;&#1080;&#1079;&#1085;&#1080;&#1089;- &#1086;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1077;							    8
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.	&#1053;&#1072;&#1087;&#1083;&#1072;&#1090;&#1072; &#1087;&#1088;&#1086;&#1080;&#1079;&#1074;&#1086;&#1076;&#1072; &#1080; &#1091;&#1089;&#1083;&#1091;&#1075;&#1072; &#1087;&#1091;&#1090;&#1077;&#1084;  &#1048;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; – &#1089;&#1077;&#1088;&#1074;&#1080;&#1089;&#1072; 2CheckOut         9
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.1.	&#1059;&#1074;&#1086;&#1076;									    9
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.2.	&#1055;&#1086;&#1089;&#1077;&#1076;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1087;&#1083;&#1072;&#1090;&#1085;&#1080;&#1093; &#1082;&#1072;&#1088;&#1090;&#1080;&#1094;&#1072; &#1082;&#1086;&#1076; &#1085;&#1072;&#1089;				    9
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.3.	&#1054;&#1089;&#1085;&#1086;&#1074;&#1085;&#1077; &#1082;&#1072;&#1088;&#1072;&#1082;&#1090;&#1077;&#1088;&#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1082;&#1077; &#1089;&#1077;&#1088;&#1074;&#1080;&#1089;&#1072; 2CheckOut			  10
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.4.	&#1044;&#1086;&#1076;&#1072;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1085;&#1072;&#1087;&#1083;&#1072;&#1090;&#1077; &#1085;&#1072; &#1089;&#1072;&#1112;&#1090;						  10
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.5.	&#1055;&#1088;&#1086;&#1074;&#1077;&#1088;&#1072; &#1087;&#1086;&#1076;&#1072;&#1090;&#1072;&#1082;&#1072; &#1086; &#1085;&#1072;&#1087;&#1083;&#1072;&#1090;&#1080;					  11
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.6.	&#1050;&#1072;&#1082;&#1086; &#1074;&#1072;&#1084; &#1089;&#1090;&#1080;&#1078;&#1091; &#1085;&#1072;&#1087;&#1083;&#1072;&#1115;&#1077;&#1085;&#1072; &#1089;&#1088;&#1077;&#1076;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072;?				  11
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.7.	&#1055;&#1088;&#1086;&#1076;&#1072;&#1112;&#1072; &#1087;&#1088;&#1077;&#1082;&#1086; &#1076;&#1080;&#1083;&#1077;&#1088;&#1072; &#1080; &#1085;&#1072;&#1087;&#1083;&#1072;&#1090;&#1072; &#1080;&#1079; &#1080;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1088;&#1072;&#1085;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072;			  12
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.2.8.	&#1041;&#1077;&#1079;&#1075;&#1086;&#1090;&#1086;&#1074;&#1080;&#1085;&#1089;&#1082;&#1086; &#1087;&#1083;&#1072;&#1115;&#1072;&#1114;&#1077; &#1080;&#1079; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1082;&#1086; &#1048;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090;&#1072;		  13
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.3.	&#1060;&#1086;&#1088;&#1084;&#1080;&#1088;&#1072;&#1114;&#1077; &#1048;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1090;&#1080;&#1084;&#1072;							  14
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.4.	&#1048;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1087;&#1088;&#1086;&#1076;&#1072;&#1112;&#1072;: &#1057;&#1090;&#1077;&#1087;&#1077;&#1085; &#1082;&#1086;&#1085;&#1074;&#1077;&#1088;&#1079;&#1080;&#1112;&#1077; &#1080; &#1087;&#1086;&#1074;&#1088;&#1072;&#1090;&#1072;&#1082; &#1080;&#1085;&#1074;&#1077;&#1089;&#1090;&#1080;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077;					  16
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.5.	&#1047;&#1072;&#1085;&#1080;&#1084;&#1113;&#1080;&#1074;&#1072; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1089;&#1090;&#1072;&#1090;&#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1082;&#1072; &#1080; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1074;&#1080;&#1106;&#1072;&#1114;&#1072;				  22 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.6.	&#1055;&#1086;&#1089;&#1083;&#1086;&#1074;&#1085;&#1080; &#1084;&#1086;&#1076;&#1077;&#1083; www.arhaicum.com -&#1089;&#1090;&#1091;&#1076;&#1080;&#1112;&#1072; &#1089;&#1083;&#1091;&#1095;&#1072;&#1112;&#1072;			  23
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.7.	&#1057;&#1090;&#1091;&#1076;&#1080;&#1112;&#1072; &#1089;&#1083;&#1091;&#1095;&#1072;&#1112;&#1072; www.yumama.com &#1085;&#1072; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090;&#1091;-
              &#1087;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1088; &#1086;&#1085;&#1083;&#1072;&#1112;&#1085; &#1072;&#1091;&#1090;&#1086;&#1084;&#1072;&#1090;&#1080;&#1079;&#1072;&#1094;&#1080;&#1112;&#1077;						  25
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.8.	&#1040;&#1076;&#1084;&#1080;&#1085;&#1080;&#1089;&#1090;&#1072;&#1088;&#1090;&#1080;&#1074;&#1085;&#1077; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1072;&#1091;&#1090;&#1086;&#1084;&#1072;&#1090;&#1080;&#1079;&#1086;&#1074;&#1072;&#1085;&#1086;&#1075; &#1089;&#1072;&#1112;&#1090;&#1072;			  26
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.9.	&#1041;&#1091;&#1076;&#1091;&#1115;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090; &#1089;&#1090;&#1072;&#1094;&#1080;&#1086;&#1085;&#1072;&#1088;&#1085;&#1080;&#1093; &#1089;&#1072;&#1112;&#1090;&#1086;&#1074;&#1072;						  27
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.10.	Web &#1089;&#1077;&#1088;&#1074;&#1080;&#1089;&#1080;								  27
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4.11.	&#1064;&#1090;&#1072; &#1079;&#1072;&#1082;&#1113;&#1091;&#1095;&#1091;&#1112;&#1077;&#1084;&#1086;							  28
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5.	<b>&#1048;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1082;&#1088;&#1089;&#1090;&#1072;&#1088;&#1080;&#1094;&#1072;: &#1055;&#1088;&#1080;&#1084;&#1077;&#1088; &#1087;&#1088;&#1077;&#1076;&#1091;&#1079;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1086;&#1075; &#1087;&#1086;&#1076;&#1091;&#1093;&#1074;&#1072;&#1090;&#1072; &#1091;  &#1086;&#1073;&#1083;&#1072;&#1089;&#1090;&#1080; &#1080;&#1085;&#1090;&#1077;&#1088;&#1085;&#1077;&#1090; &#1087;&#1086;&#1089;&#1083;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1072;</b> 		  28
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5.1	&#1048;&#1076;&#1077;&#1112;&#1072;										  28
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5.2	&#1062;&#1080;&#1113;&#1077;&#1074;&#1080;									  29
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5.3	&#1059;&#1089;&#1083;&#1091;&#1075;&#1077;									  29
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5.4	&#1055;&#1086;&#1075;&#1083;&#1077;&#1076; &#1091; &#1073;&#1091;&#1076;&#1091;&#1115;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;							  30
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5.5	&#1054;&#1089;&#1074;&#1088;&#1090;									  30
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
6.	<b>&#1047;&#1072;&#1082;&#1113;&#1091;&#1095;&#1072;&#1082;</b>										  31
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7.	<b>&#1055;&#1088;&#1080;&#1083;&#1086;&#1075;: “&#1055;&#1086;&#1089;&#1083;&#1086;&#1074;&#1085;&#1080; &#1082;&#1086;&#1076;&#1077;&#1082;&#1089;” &#1091;&#1076;&#1088;&#1091;&#1078;&#1077;&#1114;&#1072; &#1089;&#1088;&#1087;&#1089;&#1082;&#1080;&#1093; &#1079;&#1072;&#1085;&#1072;&#1090;&#1083;&#1080;&#1112;&#1072; &#1080;&#1079; 1911. &#1075;&#1086;&#1076;&#1080;&#1085;&#1077;</b>									  33
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8.	<b>&#1051;&#1080;&#1090;&#1077;&#1088;&#1072;&#1090;&#1091;&#1088;&#1072;</b>									  34
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<a href="berza/celi/preduzetnik.zip">Snimi ceo tekst</a><br>
Format: <b>WORD document</b><br>
Ukupnp <b>38 stranica</b><br>
Velicina: <b>65 Kb</b><br>
<br><br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladica Ignjatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Elementi brandinga i inovacija u malom biznisu</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=140</link>
	<category>menadžment</category>
	<description><![CDATA[<b>S  A  D  R  Ž  A  J</b>
<br>     
<br>     
<br>     
1.	<b>Uvod</b><br>     
2.	<b>O brandingu</b><br>     
3.	<b>Trgovačke marke i inovacije</b><br>     
3.1	Šta je trgovačka marka (brand)
<br>     
3.2	Brandovi i inovacije – završni pregled
<br>     
3.3	Brandovi i web
<br>     
4.	<b>Case study</b><br>     
5.	<b>Inovacije i branding na WEB-u</b><br>     
5.1	Šta je sledeće?<br>     
5.2	Startna <br>     
5.3	Tržišne mogućnosti i utakmice<br>     
5.4	Od ideje do realnosti<br>     
5.5	Vredni predlozi<br>     
5.6	Model prihoda<br>     
5.7	Traženje kapitala<br>     
5.8	Stavljanje novca u rad<br>     
5.9	Potreba za ubrzavanjem rasta<br>     
5.10. Pitanja<br>     
6.	<b>Zaključak</b><br>     
7.	<b>Literatura</b>
<br>     
<br>     

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vladica Ignjatović)</author>
	</item><item> 		
	<title>KAKO ZAŠTITITI ALBATROSE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=139</link>
	<category>ekologija</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/albatros.jpg align="left"> <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Veruje se da se više od 300.000 morskih ptica, uključujući 100.000 albatrosa, udavi pošto se zakači za ribarske udice s mamcima. 
Izveštaj "Tragom okeanskih lutalica" zajednički su uradile britanske organizacije za zaštitu ptica "Birdlajf internešenel" i Kraljevsko udruženje za zaštitu ptica.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (SRNA)</author>
	</item><item> 		
	<title>KAKO SU SPAVALI DINOSAURUSI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=138</link>
	<category>paleontologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/dinosaurus.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Peking</b> -- Naučnici su na pragu otkrića o tome kao su spavali dinosaurusi. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (SRNA)</author>
	</item><item> 		
	<title>Hitachijeve i Toshibine nove gorive ćelije</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=137</link>
	<category>elektrotehnika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/goriva_celija.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kompanije Hitachi i Toshiba predstavile su ove nedelje prototipove novih gorivih ćelija za široku primenu, čija bi komercijalna proizvodnja mogla da počne već sledeće godine.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B. S. (Mikro))</author>
	</item><item> 		
	<title>NOVI DOKAZI O VODI NA MARSU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=136</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/mars.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Istraživačke sonde su na Marsu našle nove dokaze da je u nizijama i na planinama te planete bilo vode u velikim količinama. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (SRNA)</author>
	</item><item> 		
	<title>Epson razvija elektronski papir i velike ekrane</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=135</link>
	<category>elektrotehnika</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kompanija Seiko Epson razvija e-papir koji može da se smota i razmota, i tako zameni klasične novine i časopise.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Povezivanjem na računar, ovakav papir bi mogao, na primer, da preuzme neku prezentaciju, koja bi posle mogla da se koristi na sastancima; više 
papira bi moglo da se poveže i da se čita kao knjiga. Preuzimanje sadržaja bi trajalo vrlo kratko, i moglo bi da se obavi i bežičnim putem, čak i preko mobilnih telefona.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mikro)</author>
	</item><item> 		
	<title>PROSTORIJE U PROIZVODNJI PARENTERALNIH PREPARATA </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=134</link>
	<category>farmacija</category>
	<description><![CDATA[<div align="center">
UNIVERZITET U BEOGRADU<br>
FARMACEUTSKI FAKULTET<br>
<br><br>
DIPLOMSKI RAD
<br><br>
PROSTORIJE U PROIZVODNJI PARENTERALNIH PREPARATA
<br><br>
STUDENT:<br>
<b>Ana Radosavljević</b>
<br><br>

MENTOR:<br>
Docent <b>Dr Milica Jovanović</b>
<br><br>
Beograd, 2003
</div>
<br><br>
Ukupno 36 stranica<br>
Veličina: 337 Kb<br>
<br><br><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ana Radosavljević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Egipat i kulturno-istorijski spomenici</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=133</link>
	<category>turizam</category>
	<description><![CDATA[<div align="center">POLITEHNIČKA AKEDEMIJA<br>
VIŠA TURISTIČKA ŠKOLA<br>
<br><br>
DIPLOMSKI RAD
<br>TEMA: <b>Egipat i kulturno-istorijski spomenici</b>
<br><br><br>
Kandidat:
<br>Ana Kašić 350/96
<br><br>
Mentor:<br>
Prof. Mr Vesna Bajić		   	      		
<br><br>
Beograd, 2003.
</div>
<br>Ukupno 39 stranica sa 14 slika<br>
veličina: 2,5 Mb
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ana Kašić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Metodika razvoja govora</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=132</link>
	<category>metodika</category>
	<description><![CDATA[<div align="center">	
<b>&#1042;&#1048;&#1064;&#1040; &#1064;&#1050;&#1054;&#1051;&#1040; &#1047;&#1040; &#1054;&#1041;&#1056;&#1040;&#1047;&#1054;&#1042;&#1040;&#1034;&#1045; &#1042;&#1040;&#1057;&#1055;&#1048;&#1058;&#1040;&#1063;&#1040; - &#1041;&#1045;&#1054;&#1043;&#1056;&#1040;&#1044;</b>
<br><br><br>
<big><b>&#1044;&#1048;&#1055;&#1051;&#1054;&#1052;&#1057;&#1050;&#1048; &#1056;&#1040;&#1044;<br>
&#1080;&#1079; &#1084;&#1077;&#1090;&#1086;&#1076;&#1080;&#1082;&#1077; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1072; &#1075;&#1086;&#1074;&#1086;&#1088;&#1072;</b>
<br></big>
							&#1050;&#1040;&#1053;&#1044;&#1048;&#1044;&#1040;&#1058;:<br>
								<b>&#1048;&#1083;&#1080;&#1115; &#1040;&#1085;&#1072;</b><br>
								1892/2001<br>
<br>Beograd, 2003
</div>
<br>
&#1057;&#1040;&#1044;&#1056;&#1046;&#1040;&#1032;:
<br>
I &#1059;&#1042;&#1054;&#1044; – &#1053;&#1040;&#1056;&#1054;&#1044;&#1053;&#1040; (&#1059;&#1057;&#1052;&#1045;&#1053;&#1040;) &#1050;&#1034;&#1048;&#1046;&#1045;&#1042;&#1053;&#1054;&#1057;&#1058;		
<br><br>
1.1. &#1055;&#1086;&#1089;&#1083;&#1086;&#1074;&#1080;&#1094;&#1077; 								<br>
1.2. &#1048;&#1079;&#1088;&#1077;&#1082;&#1077;								<br>
1.3. &#1047;&#1072;&#1075;&#1086;&#1085;&#1077;&#1090;&#1082;&#1077;								<br>
1.4. &#1041;&#1088;&#1079;&#1072;&#1083;&#1080;&#1094;&#1077;								<br>
1.5. &#1056;&#1077;&#1106;&#1072;&#1083;&#1080;&#1094;&#1077;								<br>
1.6. &#1056;&#1072;&#1079;&#1073;&#1088;&#1072;&#1112;&#1072;&#1083;&#1080;&#1094;&#1077;							<br>
1.7. &#1056;&#1091;&#1075;&#1072;&#1083;&#1080;&#1094;&#1077;								<br>
1.8. &#1059;&#1089;&#1087;&#1072;&#1074;&#1072;&#1085;&#1082;&#1077;								<br>
1.9. &#1055;&#1088;&#1086;&#1093;&#1086;&#1076;&#1072;&#1083;&#1080;&#1094;&#1077;							<br>
1.10. &#1062;&#1091;&#1087;&#1072;&#1074;&#1082;&#1077;								<br>
1.11. &#1058;&#1072;&#1085;&#1091;&#1096;&#1072;&#1113;&#1082;&#1077;							<br>
1.12. &#1064;&#1072;&#1113;&#1080;&#1074;&#1077; &#1087;&#1088;&#1080;&#1087;&#1086;&#1074;&#1077;&#1090;&#1082;&#1077;						<br>
1.13. &#1041;&#1072;&#1089;&#1085;&#1077;								<br>
1.14. &#1055;&#1088;&#1080;&#1095;&#1077; &#1086; &#1078;&#1080;&#1074;&#1086;&#1090;&#1080;&#1114;&#1072;&#1084;&#1072;						<br>
1.15. &#1041;&#1072;&#1112;&#1082;&#1077;									<br>
<br><br>
II &#1047;&#1053;&#1040;&#1063;&#1040;&#1032; &#1048; &#1052;&#1054;&#1043;&#1059;&#1035;&#1053;&#1054;&#1057;&#1058;&#1048; &#1050;&#1054;&#1056;&#1048;&#1064;&#1035;&#1045;&#1034;&#1040; &#1053;&#1040;&#1056;&#1054;&#1044;&#1053;&#1048;&#1061;
   &#1059;&#1052;&#1054;&#1058;&#1042;&#1054;&#1056;&#1048;&#1053;&#1040; &#1047;&#1040; &#1056;&#1040;&#1047;&#1042;&#1054;&#1032; &#1043;&#1054;&#1042;&#1054;&#1056;&#1040;			<br>
<br>
2.1. &#1044;&#1077;&#1083;&#1086;&#1074;&#1072;&#1114;&#1077; &#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1080;&#1093; &#1091;&#1084;&#1086;&#1090;&#1074;&#1086;&#1088;&#1080;&#1085;&#1072; &#1085;&#1072; &#1084;&#1080;&#1096;&#1113;&#1077;&#1114;&#1077;
       &#1080; &#1075;&#1086;&#1074;&#1086;&#1088;								<br>
2.2. &#1059;&#1083;&#1086;&#1075;&#1072; &#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1095;&#1072; &#1091; &#1087;&#1088;&#1080;&#1087;&#1088;&#1077;&#1084;&#1080; &#1080; &#1082;&#1086;&#1088;&#1080;&#1096;&#1115;&#1077;&#1114;&#1091;
       &#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1080;&#1093; &#1091;&#1084;&#1086;&#1090;&#1074;&#1086;&#1088;&#1080;&#1085;&#1072;					<br>
2.3. &#1052;&#1086;&#1075;&#1091;&#1115;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1082;&#1086;&#1088;&#1080;&#1096;&#1115;&#1077;&#1114;&#1072; &#1073;&#1072;&#1089;&#1085;&#1080; &#1086;&#1076; &#1089;&#1090;&#1088;&#1072;&#1085;&#1077;
       &#1074;&#1072;&#1089;&#1087;&#1080;&#1090;&#1072;&#1095;&#1072;							<br>
2.4. &#1050;&#1086;&#1088;&#1080;&#1096;&#1115;&#1077;&#1114;&#1077; &#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1080;&#1093; &#1091;&#1084;&#1086;&#1090;&#1074;&#1086;&#1088;&#1080;&#1085;&#1072; &#1079;&#1072; &#1088;&#1072;&#1079;&#1083;&#1080;&#1095;&#1080;&#1090;&#1077; 
       &#1094;&#1080;&#1113;&#1077;&#1074;&#1077; &#1091; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1091; &#1075;&#1086;&#1074;&#1086;&#1088;&#1072; &#1076;&#1077;&#1094;&#1077; &#1091; &#1074;&#1088;&#1090;&#1080;&#1115;&#1091;	<br>
2.5. &#1056;&#1072;&#1079;&#1083;&#1080;&#1095;&#1080;&#1090;&#1077; &#1084;&#1077;&#1090;&#1086;&#1076;&#1077; &#1088;&#1072;&#1076;&#1072; &#1091; &#1082;&#1086;&#1088;&#1080;&#1096;&#1115;&#1077;&#1114;&#1091; &#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1085;&#1080;&#1093; 
       &#1091;&#1084;&#1086;&#1090;&#1074;&#1086;&#1088;&#1080;&#1085;&#1072; &#1091; &#1088;&#1072;&#1076;&#1091; &#1085;&#1072; &#1088;&#1072;&#1079;&#1074;&#1086;&#1112;&#1091; &#1075;&#1086;&#1074;&#1086;&#1088;&#1072;		<br>
<br>
&#1045;&#1052;&#1055;&#1048;&#1056;&#1048;&#1032;&#1057;&#1050;&#1048; &#1044;&#1045;&#1054;							<br>
<br>
&#1047;&#1040;&#1050;&#1033;&#1059;&#1063;&#1040;&#1050;								<br>
<br>
&#1051;&#1048;&#1058;&#1045;&#1056;&#1040;&#1058;&#1059;&#1056;&#1040;								<br>

<br><br>
Ukupuno 31 strana<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ana Ilić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Spasavanje sibirskog (amurskog) tigra</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=131</link>
	<category>zoologija</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/sibirski_tigar.jpg align=left>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
     U kineskoj oblasti Heilongdjiang, na severoistoku zemlje, otvorena je specijalna bolnica za sibirske (amurske) tigrove, koji, prema podacima Svetskog fonda za prirodu, spadaju medju deset najugroženijih životinjskih vrsta. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Osvajanje svemira</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=130</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/astronaut1.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<span class="medjunaslov">Amerikanci idu na Merkur, Rusi izučavaju Sunce, a Kinezi regrutuju gimnazijalke za let u kosmos</span>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>NLO ponovo u modi</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=129</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/nlo.gif" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Neidentifikovani leteći objekti (NLO) ponovo pobudjuju svetsku javnost, a priče o "malim zelenim" ponovo pune stranice svetske štampe posle pojavljivanja jednog letećeg tanjira koji je u dva navrata, u razmaku od deset dana, nadletao rafinerije u turskoj provinciji Mersin.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Umro Frensis Krik, otac "šifre života"</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=128</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/krikDNK.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
U Kaliforniji je u 88. godini umro britanski naučnik <b>Fransis Krik</b>, koji je zajedno sa Amerikancem <b>Džemsom Votsonom</b> 1962. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, za otkriće strukture dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ultrazvučni S.O.S.</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=127</link>
	<category>zoologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/veverica.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Istraživači sa kanadskog univerziteta u <b>Manitobi</b> otkrili su nedavno da severoamerička vrsta veverica <b><i>Spermofilus riccardsonii</i></b> koristi ultrazvuk da bi pripadnike svoje vrste upozorila na opasnost.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Katarina Pleština)</author>
	</item><item> 		
	<title>Hranom protiv raka</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=126</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<table width="200" border="0" bgcolor="#F0F0F0" bordercolor="#808080" summary="" align="right">
	<tr>
		<td align="center">
<img src="slike/brokula.jpg"><br>Brokula<br>
		</td>
	</tr>
</table>
<br>     
Odavno je poznato da se mnoge bolesti mogu izlečiti ili zalečiti sprovodjenjem odredjenog režima ishrane i uvodjenjem u jelovnik nekih biljaka koje služe i kao hrana i kao lek. Naučnici širom sveta svakodnevno pokušavaju da utvrde kada i za koje bolesti treba koristiti neke biljke, a kad ih izbegavati.


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kosmički turizam</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=125</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/zvezturist.gif align=left> 

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kosmički turizam je postao toliko stvaran i pristupačan da u njemu, koliko sutra, možete učestvovati i Vi koji čitate ove redove. Dovoljno je samo da učestvujete u nekoj nagradnoj igri, poput nedavno održane "folksvagenove" lutrije u Brazilu, na kojoj je put u svemir dobila 24 - godišnja kozmetičarka Andjela Takesava.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Arheološko nalazište u Crkvinama</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=124</link>
	<category>arheologija</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Nekoliko ostataka raznih predmeta koji potiču iz drevne civilizacije, ostaci porušene crkve, 55 nekropola, nakit i jedan vlastelinski grob iz srednjovekovnog perioda nadjeni su sredinom jula u stambenom naselju Crkvine na periferiji Bajine Bašte.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Trojanac Backdoor-CGT</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=123</link>
	<category>internet</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Backdoor-CGT je novi trojanac na Internetu koji stiže kao neželjena poruka elektronske
pošte, a aktivira se kada korisnik Microsoftovog Outlook Expressa klikne na hiperlink u poruci. 


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Internet geto za Makedoniju</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=122</link>
	<category>internet</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Biro za izvoznu administraciju SAD stavio je Makedoniju na listu zemalja koje zloupotrebljavaju Internet i zbog toga joj preti potpuna izolacija, odnosno Internet geto.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ciskov Ginisov rekord </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=121</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/cisko.gif align=left>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
SAN HOZE, Kalifornija,  jul 2004. – Kompanija Cisco Systems, Inc. je objavila da je organizacija Guinness World Records potvrdila da je Cisco Carrier Routing System (CRS-1) Internet ruter najvećeg kapaciteta koji je ikada realizovan, sa brzinom od 92 terabita (92 triliona bitova u sekundi) ukupnog protoka, dizajniran da omogući do 100 puta veći kapacitet od ranijih uređaja. Cisco CRS-1 time postaje prva mrežna tehnologija koju priznaje organizacija Guinness World Records, svetski autoritet za rekordna dostignuća. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Meta Jurca)</author>
	</item><item> 		
	<title>EPIZODA KOJA NIJE SNIMLJENA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=120</link>
	<category>SF priča</category>
	<description><![CDATA[<img SRC="slike/prica.jpg" width=150 align=left>
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Nebo ne mogu vezati žicom, mislio je Maks dok se šetao opsednutim gradom.

Predivni zalasci sunca bili su konstanta tokom cele istorije Svemira i

tu se ništa nije izmenilo. Tako je bilo i sada. Napolju je bilo oko 90

farenhajta, ali suv vazduh je umanjivao vrućinu. Crno kožno odelo privlačilo

je poslednje zrake sunca, ali Maks je na to bio navikao. Na njegovim grudima

bila je ploča slična onoj kakvu su nosili Rimljani. Rupa na sred ploče

skupljala je zrake u žižu i tako činila novo sunce na Maksovim grudima.

Tu se jednom davno zaglavila strela Horde. Tada je ovaj oklop spasao Maksu

život.&nbsp;


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Pamidorac)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ramanudžan - SAMOUKI GENIJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=119</link>
	<category>matematika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/ramanujan.jpg" align="left" />    <b>Srinivaša Ramanudžan</b>,
        jedna je od najromantičnijih figura u istoriji matematike, rodio se 1887. u malom mestu
        u južnoj Indiji. Njegov izvanredan matematički talenat zapažen je vrlo rano i on je
        sa 16 godina dobio stipendiju da bi nastavio studije u Madrasu. Medjutim, njegova
        prevelika zaokupljenost matematikom rezultirala je neuspehom već na ispitima prve godine
        tako da je izgubio stipendiju i prekinuo školovanje. 
        <br />


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Zorica Vlačić)</author>
	</item><item> 		
	<title>CASSINI OBLIJEĆE SATURN</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=118</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/cassini.jpg align=left>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Cassini-Huygens misija počeo je svoje četverogodišnje putovanje oko Saturna u četvrtak, 1. srpnja, s ciljem da prouči taj planet i mnoge njegove mjesece koji su pod utjecajem njegove ogromne gravitacijske sile. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Sandra Domazet)</author>
	</item><item> 		
	<title>Veliki letnji kviz</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=117</link>
	<category>VLK</category>
	<description><![CDATA[<b>Poštovani čitaoci,</b><br> pred Vama je deset pitanja na koja treba da odgovorite tako što ćete traženu reč (odgovor) ukucati u prazno polje, označeno plavom bojom.<br>
Klikom na dugme "Pošalji", saznaćete da li ste i na koja pitanja dali tačne odgovore.<br>
<b>Želimo Vam puno uspeha!</b>


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>AH, TAJ HOLESTEROL !</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=116</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br>     
<img src="slike/holesterol.gif" align="left">
<br>     Holesterol je materija slična masti i sastavni je dio svake ćelije u ljudskom telu. Izuzetno je važan za čoveka jer je potreban za sintezu vitamina D, neophodan  je za apsorpciju masnih kiselina iz tankog creva, a bez njega nemoguća sinteza polnih hormona. Holesterol u  krvi potiče iz dva izvora: iz jetre gde se stvara (endogeni) i iz hrane (egzogeni).


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>NOVO DOBA KOSMONAUTIKE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=115</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/privatni_svemirac.jpg align=left>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Prva privatna svemirska letelica "<b>Space ship one</b>" sletela u pustinju Mohave 21. juna 2004. godine posle leta na visini iznad 100 kilometara, što predstavlja granicu na kojoj prestaje zemljina orbita i počinje svemir, i time započela, može se slobodno reći, jedno novo doba kosmonautike.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Crv Zafi.B štiti viruse</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=114</link>
	<category>internet</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Nekoliko antivirusnih kompanija obavestilo je javnost da se pojavio novi crv pod imenom <b>Zafi.B</b> koji napada i zatvara antivirusne programe na računaru, a koji korisnicima stiže kao priložena datoteka
elektronske pošte sa nastavkom <b>.pif</b>, <b>.exe</b> ili <b>.com</b>.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kotrljajni ležajevi nove generacije</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=113</link>
	<category>mašinstvo</category>
	<description><![CDATA[<div align="center"><table width="90%" border="1">
	<tr>
		<td><img src="slike/lager1.jpg"></td>
		<td><span class="medjunaslov">Hibridni ležaj sa samo jednom keramičkom kuglicom
</span><span class="tekst">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Keramička kuglica svojom tvrdom površinom ravna stazu kotrljanja čime povećava tribološke osobine celog ležaja. Za ugradnju ovog ležaja umesto konvencijalnog nisu potrebni nikakvi dodatni uslovi.
</span></td>
</tr><tr>
		<td><img src="slike/lager2.jpg"></td>
		<td><span class="medjunaslov"> Hibridni ležaj sa svim kuglicama (kotrljajnim elementima) od keramike
</span><span class="tekst">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ovaj ležaj je potpuno električno izolovan jer su spoljašnji i unutrašnji metalni prsten razdvojeni materijalom koji ne provodi elektricitet. Centrifugalna sila je manja jer keramika ima manju specifičnu težinu od metala, a kotrljajne staze se održavaju u perfektnom stanju i u uslovima teške kontaminacije. I ova vrsta ležaja može se ugraditi umesto bilo kog klasičnog ležaja bez dodatnih uslova.
</span></td>
</tr><tr>
		<td><img src="slike/lager3.jpg"></td>
		<td> <span class="medjunaslov">Potpuno keramički ležaj
</span><span class="tekst">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
U odnosu na ležaj sa keramičkim kuglicama (kotrljajnim elementima) i metalnim prstenovima, ovaj ležaj ima dodatnu osobinu da je potpuno neosetljiv na koroziju. Može da radi u uslovima vrlo visokih temperatura, lošeg podmazivnja i teške kontaminacije. Primena kompletno keramičkog ležaja je moguća uz ispunjenje posebnih konstrukcionih zahteva.
</span></td>
	</tr>
</table>
</div>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Intelligent Roadway Solutions za oblast saobraćaja </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=112</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/cisko.gif" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Rešenja kompanije Cisco snižavaju troškove poslovanja, poboljšavaju bezbednost i smanjuju zagušenja saobraćaja, tvrde Uprava za autoputeve Nju Džersija i Uprava saobrćaja države Utah.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Meta Jurca)</author>
	</item><item> 		
	<title>Helicobacter pylori</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=111</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br>
<img src="slike/helikobakter.gif" align="left">
<span class="medjunaslov">KRIVAC ZA ČIR NA ŽELUCU</span><br><br>

<br>     Ranih osamdesetih, doktori Barry Marshall i Robin Waren iz Australije,

otkrili su u stomačnoj sredini pacijenata sa hroničnim gastritisom i

peptickim ulkusom, bičastu, spiralno oblikovanu bakteriju, koja se

održava u životu, u neprijatnoj sredini stomaka i dudenuma,

skrivajući se u sluzi i neutrališući stomačnu kiselinu u svom

lokalnom okruženju. Umesto prepisivanja mleka za redukovanje

stomačne kiseline, otada se uspešno koriste antibiotici u tretmanu

čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu.


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>GRADJA NAŠEG TELA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=110</link>
	<category>anatomija</category>
	<description><![CDATA[<span class=medjunaslov">Kako ćelije funckionišu</span><br><br>
<img src="slike/dna2.jpg" alt="geni" width="102" height="117" align="left">
  &nbsp; &nbsp; &nbsp;Na mikroskopskom nivou, svi smo mi sastavljeni od ćelija.

 Pogledajte se u ogledalu &ndash; ono što vidite je oko 10 milijardi ćelija podeljenih

 na oko 200 različitih tipova. Naši su mišići sačinjeni od mišićnih ćelija,

 jetra od ćelija jetre; postoje čak veoma specijalizovane vrste ćelija koje

 sačinjavaju gledj naših zuba ili prozračna sočiva naših očiju!<br>
<div align=right"><b>Priredila:</b></div>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Vera Raškov)</author>
	</item><item> 		
	<title>Mister mind</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=109</link>
	<category>igrice</category>
	<description><![CDATA[Zanimljiva igra pogadjanja slučajno izabranog  četvorocifrenog broja uz pomoć obaveštenja koliko cifara i koliko pozicija je pogodjeno pri svakom pokušaju.<br><br>
<center><b>Probajte!</b></center>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>XII kongres psihijatara Srbije i Crne Gore</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=108</link>
	<category>psihijatrija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/psihijatri.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
U Herceg Novom, od 13. do 17. juna održaće se XII kongres psihijatara Srbije i Crne Gore, pod nazivom "<b>U duhu saradnje i tolerancije</b>". 	
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<span class="podnaslov">Medijski sponzor XII kongresa psihijatara Srbije i Crne Gore :</span>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<img src="oprema/logotip.gif" align="center">


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Irak zatražio Internet domen</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=107</link>
	<category>internet</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/irak.gif" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Američka privremena administracija u Iraku i predstavnici prelazne iračke vlade zatražili su od Internet korporacije za dodeljena imena i 
brojeve(ICANN) da Irak dobije domen .iq. 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mikro)</author>
	</item><item> 		
	<title>Čitač misli</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=106</link>
	<category>igrice</category>
	<description><![CDATA[Ako ste pomislili da u eri kompjuterske tehnologije možete da mislite šta Vam je volja, a da niko ne zna šta se mota po Vašoj glavi - grdno ste se prevarili. Ovaj test će Vam pokazati koliko grešite !!!


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>"Tolstojevo oslobadjanje"</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=105</link>
	<category>biografije</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/tolstojevo_osl.jpg" align="left">"<b>Nepodnošljiv je svačiji ljudski život - dok se ne pronadje njegov smisao</b>", piše Ivan 
Aleksejevič Bunjin  u knjizi "<b>Tolstojevo oslobadjanje</b>" objavljenoj u okviru biblioteke "Prizma" u izdanju izdavačke kuće "Paideia".]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Aleksandar Djurić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Postupak spravljanja visoko kvalitetne rakije šljivovice</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=104</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/rakija.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Uspeh u proizvodnji šljivovice najboljeg kvaliteta usko je vezan za sortiment šljive, kvalitet plodova, vreme i način berbe, priprema plodova, način fermentacije komine, svojstva uredjaja za destilaciju i buradi, način dozrevanja i starenje pića.

<font color=#e00000>Autor je apsolvent tehnologije Fakulteta tehničkih nauka u Kosovskoj Mitrovici</font>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Goran Virijević)</author>
	</item><item> 		
	<title>TEST MEMORIJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=103</link>
	<category>igrice</category>
	<description><![CDATA[Proverite svoju memoriju

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ukrštenica broj 2</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=102</link>
	<category>ukrštenica</category>
	<description><![CDATA[
Ukrštene reči <span class=medjunaslov>broj 2</span>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>novi Cisco Carrier Routing System</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=101</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/cisko.gif" align="right"><span class="nadnaslov">
Inovacija omogućuje davaocima usluga da u domovima i kancelarijama svih veličina pružaju uzbudljive nove komunikacione usluge</span>
<br><br><br>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
SAN HOZE, maj 2004. - Cisco Systems, Inc. je najavio <b>Cisco Carrier Routing System </b>(Cisco CRS-1), novu klasu sistema za rutiranje dizajniranu za kontinualni rad sistema, povećanu fleksibilnost usluga i maksimalni životni vek sistema davalaca telekomunikacionih usluga i istraživačkih organizacija. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Meta Jurca)</author>
	</item><item> 		
	<title>OPASNE "NAVIKE"</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=100</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<span class="nadnaslov">Zavisnost - bolest današnjice</span><br><br>
<img src="slike/zavisnost.jpg" align="left"><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedan od najvećih paradoksa 20. veka je i taj što je uporedo sa razvojem 
psihologije i psihijatrije dolazilo do sve većih psihičkih oboljenja stanovnika razvijenijih zemalja. Takodje,  
psihički poremećaji su iz godine u godinu dobijali nove dijagnoze, a takav trend nastavljen je i prvih godina ovog veka.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>NAUKA I PSEUDONAUKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=99</link>
	<category>istraživanja</category>
	<description><![CDATA[<img SRC="slike/pseudo.jpg" align="left">
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Pitanje kako razgraničiti nauku od pseudonauke mučilo je ne samo istraživače
i naučnike tokom godina, nego i obične ljude, posebno kada se radi o istraživanjima
koja nisu dovedena do kraja.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ljubica Šuković)</author>
	</item><item> 		
	<title>MARIJA TEREZIJA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=98</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/marija2.jpg" align=left>
<span class="medjunaslov">Rođena: 13. maja 1717. u Beču<br>
Umrla: 29. novembra 1780. u Beču </span>
<br>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>fun, clean &amp; real</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=97</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<span class="nadnaslov">Magnetizam oglašavanja na Internetu</span><br><br>
<b>Iskustvo vredno pažnje</b><br><br>

<img SRC="slike/pogledmala.jpg" align="left">
<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Legenda kaže da ako muškarac uspe da <i>zasmeje</i> ženu, verovatno je
devet desetina njegovog posla oko osvajanja your-place-or-mine obavljeno.
Po nekom istraživanju šta žene posle tridesete traže od muškaraca na prvom
mestu od svih mogućih epiteta i karakternih osobina bilo je – <b>čist</b>.
Da li je ovo <i>stvarno</i>?

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Žana Poliakov)</author>
	</item><item> 		
	<title>BRZA PROVERA GENA </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=96</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/dna2.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković"</b> opremljen je Aparatom za amplifikaciju regiona DNK i RNK (cDNK) u realnom vremenu
<b>ABI PRISM 7000 Sequence Detection System</b> koji omogućava najpreciznu kvantifikaciju ciljnih molekula DNK (gena) i RNK merenjem proizvoda  
amplifikacije u svakom trenutku reakcije. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Petrović Miodrag)</author>
	</item><item> 		
	<title>M-21 - čudo od puške</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=95</link>
	<category>naoružanje</category>
	<description><![CDATA[<span class="medjunaslov">PEŠADINAC KAO OKLOPNIK</span><br><br><br>
<img src="slike/puska.jpg" width=250 align="left">
     Pešadijske jedinice Vojske

Srbije i Crne Gore, sudeći po uspešnim, poodmaklim, ispitivanjima biće uskoro

naoružane novom automatskom puškom "M-21" kalibra 5,56 milimetara, sa ugradjenim

podcevnim bacačem granata kalibra 40 milimetara i novim sistemom za upravljenje

vatrom (SUV), poslednje, treće generacije.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Bebama prija masaža</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=94</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/beba.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Masaža, odnosno maženje bebe 

 veoma je blagotvorna i bitna za njen razvoj, fizički i psihički, 

 izmedju ostalog i zato što je čulo dodira jedno od prvih čula koje 

 se razvija kod fetusa i preko koga stiče prva saznanja o okolini.     
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>PRAANTIBIOTIK - Kontroverzni lek za kancerogena i virusna oboljenja</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=93</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/sanitet.gif" align=left>
    
"Imao sam rak u poodmaklom stadijumu, sa metastazama, koji je uzimao maha
uprkos terapijama u zvaničnim medicinskim ustanovama. Stručnjaci, koji
su me takoreći otpisali, danas se čude kako sam uopšte živ", kaže akademik
<b>Aleksandar
Marinčić</b>, jedan od nekoliko hiljada pacijenata koji ozdravljenje i
život duguju beogradskom lekaru i naučniku <b>Lazaru Tomaševiću</b>. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milica Knežević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Mendeljejev periodni sistem elemenata</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=92</link>
	<category>hemija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/mendeleev.jpg"><br>
<span class="tekst">Dmitri Mendeleev (1834-1907)</span> 


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ukrštenica broj 1</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=91</link>
	<category>ukrštenica</category>
	<description><![CDATA[Elektronske ukrštene reči broj 1


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Intel predstavio procesor Dothan za prenosive računare</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=90</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Intel je početkom maja predstavio novu verziju procesora Pentium M za prenosive računare, pod radnim nazivom Dothan. ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mikro)</author>
	</item><item> 		
	<title>Grafiti - "slika iznutra" </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=89</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/grafiti.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;           
Prema oceni češkog psihologa <b>Regine Čalupove</b>, potreba za samoizražavanjem i umetnička čežnja za lepotom nalaze se na dnu liste razloga zbog kojih tinejdžeri posežu za sprejevima i crtaju grafite na fasadama zgrada.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Neuspeh genetskog modifikovanja?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=88</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/gio.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ekološka organizacija Prijatelji Zemlje pokrenula je još jednu kampanju s tvrdnjom da u poslednjih 10 godina velike svetske firme specijalizovane za biotehnologije nisu uspele dokažu prednosti genetski izmenjenih organizama (GIO) i da ih nametnu na svetskom tržištu.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1052;&#1040;&#1053;&#1040;&#1057;&#1058;&#1048;&#1056; &#1061;&#1048;&#1051;&#1040;&#1053;&#1044;&#1040;&#1056;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=87</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/hilandar.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&#1052;&#1072;&#1085;&#1072;&#1089;&#1090;&#1080;&#1088; &#1061;&#1080;&#1083;&#1072;&#1085;&#1076;&#1072;&#1088; &#1089;&#1077; &#1085;&#1072;&#1083;&#1072;&#1079;&#1080; &#1085;&#1072; &#1085;&#1072; &#1090;&#1077;&#1088;&#1080;&#1090;&#1086;&#1088;&#1080;&#1112;&#1080; &#1057;&#1074;&#1077;&#1090;&#1077; &#1043;&#1086;&#1088;&#1077; <b>(&#1040;&#947;&#953;&#1086;&#957; &#1054;&#961;&#1086;&#962;)</b>, &#1082;&#1086;&#1112;&#1072; &#1089;&#1077; &#1087;&#1088;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;&#1088;&#1077; &#1085;&#1072; &#1085;&#1072;&#1112;&#1074;&#1077;&#1115;&#1077;&#1084; &#1076;&#1077;&#1083;&#1091; &#1087;&#1086;&#1083;&#1091;&#1086;&#1089;&#1090;&#1088;&#1074;&#1072; &#1040;&#1090;&#1086;&#1089; <b>(&#1040;&#964;&#1086;&#962;)</b>, &#1091; &#1089;&#1077;&#1074;&#1077;&#1088;&#1085;&#1086;&#1084; &#1076;&#1077;&#1083;&#1091; &#1045;&#1075;&#1077;&#1112;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1084;&#1086;&#1088;&#1072;. &#1057;&#1074;&#1077;&#1090;&#1072; &#1043;&#1086;&#1088;&#1072; &#1080;&#1084;&#1072; &#1077;&#1082;&#1089;-&#1090;&#1077;&#1088;&#1080;&#1090;&#1086;&#1088;&#1080;&#1112;&#1072;&#1083;&#1085;&#1080; &#1089;&#1090;&#1072;&#1090;&#1091;&#1089;, &#1080; &#1076;&#1072;&#1085;&#1072;&#1089; &#1077;&#1075;&#1079;&#1080;&#1089;&#1090;&#1080;&#1088;&#1072; &#1087;&#1088;&#1080;&#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1074;&#1072;&#1112;&#1091;&#1115;&#1080; &#1089;&#1077; &#1090;&#1088;&#1072;&#1076;&#1080;&#1094;&#1080;&#1112;&#1072; &#1080;&#1079; &#1074;&#1088;&#1077;&#1084;&#1077;&#1085;&#1072; &#1088;&#1072;&#1085;&#1086;&#1075; &#1087;&#1077;&#1088;&#1080;&#1086;&#1076;&#1072; &#1093;&#1088;&#1080;&#1096;&#1115;&#1072;&#1085;&#1089;&#1090;&#1074;&#1072;.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1048;&#1075;&#1086;&#1088; &#1052;&#1086;&#1112;&#1089;&#1080;&#1083;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>Gagarin - pionir kosmosa</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=86</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<small><font color="red">Povodom 12. aprila, Svetskog dana vazduhoplovstva i kosmonautike</font></small><br><br><br>
<img src="slike/gagarin.jpg" align="left">

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Sve je počelo 12. aprila 1961. godine, u 09.07 sati po moskovskom vremenu kada je sa kosmodroma <b>Bajkonur</b>, u tadašnjem SSSR, put svemira krenuo kosmički brod "<b>Vastok</b>". U metalnoj lopti, prvom svemirskom brodu sa ljudskom posadom, nalazio se pilot Jurij Gagarin.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>INTERAKTIVNI BEOGRAD XV VEKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=85</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/600.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<i><b>U okviru obeležavanja 600 godina od prvog proglašenja Beograda za srpsku prestonicu 17. aprila u 19.00 sati u Barutani na Kalemegdanu biće predstavljen projekat INTERAKTIVNI BEOGRAD XV VEKA koji predstavlja najsavremeniju trodimenzionalnu projekciju sa interaktivnim učešćem posetioca:</b></i>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (BLUMEN GROUP)</author>
	</item><item> 		
	<title>Šansa za nove članove EU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=84</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[Michael Ganser, podpredsednik kompanije Cisco u centralnoj i istočnoj Evropi, o prilici koja se ukazuje istočno evropskim zemljama da prestignu svoje zapadne susede.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Meta Jurca)</author>
	</item><item> 		
	<title>IMA LI ZMAJA U TVRĐAVI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=83</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/600.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Povodom proslave 600 godina otkako je Beograd prvi put u istoriji proglašen srpskom prestonicom, od 16. do 19. aprila održaće se čitav niz kulturnih, sportskih i drugih manifestacija. Medju njima, je i svojevrsna istorijsko-naučna igra za decu pod nazivom "IMA LI ZMAJA U TVRDJAVI" u kojoj će najmladji Beogradjani saznati puno detalja iz istorije rodnog grada, ali i biti u situaciji da osvoje neku od lepih nagrada.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Prenosimo osnovnu koncepciju igre koju je osmislio odbor za proslavu tog jubileja.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ceo CD na glavi čiode</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=82</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
          Zahvaljujući tehnologiji HAMR biće postignut kapacitet 50 Tb po kvadratnom inču, što je 50 puta više od dosadašnjih kapaciteta. To znači da će kapacitet čvrstog diska biti od 1 do 10 TB, a dimenzije manje od jednog inča, što će omogućiti njegovu ugradnju u mobilni telefon.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Nikola Marković)</author>
	</item><item> 		
	<title>Registar kase i isti uslovi poslovanja za sve</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=81</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Prema izmenjenoj i dopunjenoj uredbi o načinu evidentiranja prometa preko registar kasa  sa fiskalnom memorijom poslednji rok za nihovo uvođenje je 15 april, saopšteno je u Vladi Republike Srbije.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Nikola Marković)</author>
	</item><item> 		
	<title>ICT trendovi na CeBIT-u</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=80</link>
	<category>ICT</category>
	<description><![CDATA[<br>     
Na stručnoj tribini koju su organizovali Društvo za informatiku Srbije i Udruženje informatičkih delatnosti pri Privrednoj komori Srbije govorilo se o ICT trendovima koji su karakterisali najveću izložbu računara  CeBIT 2004 koja je održana od 18 do 24 marta u Hanoveru. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Nikola Marković)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kyocera Finecam S3: pristupačan kvalitet...</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=79</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/KyoceraFinecamS3x.jpg" align="left"> Zašto jeste i zašto nam se nije svidela kamera <b>Kyocera Finecam S3</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ranko Jurjević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Novo rešenje za prenos video zapisa za poslovne primene</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=78</link>
	<category>elektrotehnika</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/ciscko.gif align=left>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Kombinacija videa po zahtevu, videa u realnom vremenu i alatki za saradnju dramatično unapređuje važne poslovne procese.<br>
Ponuda preporučene arhitekture za izgradnju i realizaciju napredne komunikacione infrastrukture na bazi IP protokola
</b>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Meta Jurca)</author>
	</item><item> 		
	<title>Determinante II i III reda s primjenom na sistem jednačina</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=77</link>
	<category>matematika</category>
	<description><![CDATA[<b>Referat</b>

<br>word dokument 25 stranica
<br><br>(autor je magistar matematike i asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici)

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Darko Mitrović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Proporcije i procentni račun sa primjenama</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=76</link>
	<category>matematika</category>
	<description><![CDATA[
Prirodno-matematički fakultet - Podgorica<br>
2003. godina<br>
<br>word dokument, 30 strana]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Saša Krivaćević)</author>
	</item><item> 		
	<title>SEDNA – planeta sa senkom</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=75</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/sedna.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Uz pomoć svemirskog teleskopa "Spicer"  (Spitzer), koji je NASA lansirala avgusta 2003. godine, astronomi su otkrili objekat koji su neki stručnjaci, prvenstveno oni koji su ga otkrili, odmah svrstali u kategoriju planeta, nazvali ga <b>SEDNA</b>, prema eskimskoj boginji mora i svet izvestili o senzacionalnom otkriću. Medjutim, posle splašnjavanja prvih euforističnih reakcija pokazalo se da to otkriće ima mnogo nedostataka i nedorečenosti, a da sama procedura promovisanja nove planete ima niz (recimo) propusta.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>SEDAM SVETSKIH ČUDA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=74</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<img SRC="slike/cudo/piramide.jpg" width=100>
<img SRC="slike/cudo/vrtovi.jpg" width=100>
<img SRC="slike/cudo/artemida4.jpg" width=100>
<img SRC="slike/cudo/mauzolej2.jpg" width=100>
<img SRC="slike/cudo/rodos.jpg" width=100>
<img SRC="slike/cudo/svetionik.jpg" width=100>
<img SRC="slike/cudo/olimp.jpg" width=100>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>IG NOBEL NAGRADA ZA BLESAVE IZUME</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=73</link>
	<category>nagrade</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Harvard -- Svake godine se, uoči dodele prave Nobelove nagrade, dodeljuje Ig Nobelova nagrada za najbesmislenija istraživanja.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Ove godine, nagradu dodeljuju istaknuti naučnici iz sledećih oblasti: hemija, fizika, matematika, informatika, kao i nagrade za književnost ili mir. Nagrada se sastoji od ručno izrađenih kipova koji se raspadaju za četiri nedelje i nanometarski komadići zlata, a dodeljuje se na harvardskom univerzitetu.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (B92)</author>
	</item><item> 		
	<title>&#1042;&#1086;&#1078;&#1076; &#1050;&#1072;&#1088;&#1072;&#1106;&#1086;&#1088;&#1106;&#1077;</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=72</link>
	<category>istorija</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/djole.jpg align=left>
<br>     &#1050;&#1072;&#1088;&#1072;&#1106;&#1086;&#1088;&#1106;&#1077; &#1055;&#1077;&#1090;&#1088;&#1086;&#1074;&#1080;&#1115; (1762 - 1817), &#1074;&#1086;&#1078;&#1076; &#1091;&#1089;&#1090;&#1072;&#1085;&#1080;&#1095;&#1082;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077; 1804 - 1813, &#1087;&#1086;&#1082;&#1088;&#1077;&#1090;&#1072;&#1095; &#1073;&#1086;&#1088;&#1073;&#1077; &#1079;&#1072; &#1082;&#1086;&#1085;&#1072;&#1095;&#1085;&#1086; &#1086;&#1089;&#1083;&#1086;&#1073;&#1086;&#1106;&#1077;&#1114;&#1077; &#1089;&#1088;&#1087;&#1089;&#1082;&#1086;&#1075; &#1085;&#1072;&#1088;&#1086;&#1076;&#1072; &#1086;&#1076; &#1090;&#1091;&#1088;&#1089;&#1082;&#1077; &#1074;&#1083;&#1072;&#1089;&#1090;&#1080; &#1080; &#1079;&#1072;&#1095;&#1077;&#1090;&#1085;&#1080;&#1082; &#1076;&#1088;&#1078;&#1072;&#1074;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080; &#1086;&#1073;&#1085;&#1086;&#1074;&#1113;&#1077;&#1085;&#1077; &#1057;&#1088;&#1073;&#1080;&#1112;&#1077;. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (&#1044;&#1088;&#1072;&#1075;&#1086;&#1089;&#1083;&#1072;&#1074; &#1042;&#1072;&#1089;&#1080;&#1115;)</author>
	</item><item> 		
	<title>STOP narkomaniji</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=71</link>
	<category>narkomanija</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/ubod.jpg align=right> 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Narkomanija, jedna od najvećih pošasti današnjice, svoje negativne posledice ostavlja u svim segmentima društvenog i porodičnog života.
Da bi se to zlo, koliko toliko smanjilo i predupredilo, našim čitaocima nudimo najosnovnije podatke o 
najčešće korišćenim drogama i posledicama koje one izazivaju.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Uvod u mreže</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=70</link>
	<category>ICT</category>
	<description><![CDATA[
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Pre konfigurisanja mreže, mrežni admistrator mora da utvrdi neke uslove koji su joj potrebni. Medju te uslove spadaju broj računara koje preduzeće poseduje, zahtevi preduzeća i naravno finansiski uslovi preduzeća. Kada utvdi sve ove uslove on tada može da se odlučili koju će se vrstu mreže da primeni:
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;-	<b>BNC mrežu</b> (mrežu magistrale)
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;-	<b>Star Mrežu</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;-	<b>Token Ring</b>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ranko Jurjević)</author>
	</item><item> 		
	<title>PSIHOLOGIJA SREĆE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=69</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/smeh.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
     Cilj nove grane nuke, nazvane <b>Pozitivna psihologija</b> ili <b>Nauka zadovoljstva</b> jeste traženje odgovora na pitanje zašto neki ljudi svoj život prožive srećno, dok su drugi predodredjeni za nevolje, nezadovoljstvo i potištenost. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>FITOTERAPIJA – LEČENJE BILJEM</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=68</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<table border="0" cellpadding="5" cellspacing="1" bgcolor="#336699" summary="" align="right">
	<tr>
		<td bgcolor="#FFFFFF" align="center" valign="middle"><img src=slike/hajducica.jpg><br>Hajdučka trava - <i>achilea millefolium</i></td>
	</tr>
</table> 


<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Uvođenjem lekovitog bilja u Vaš život poboljšaće se Vaše zdravstveno stanje, ako to želite pronaćićete čitave grupe biljaka koje združeno aktivno deluju na savladavanje obolenja nekih vitalih organa, problema u metabolizmu, varenju, estetskim problemima, nekim kožnim oboljenjima, preteranoj težini ili nedovoljnoj snazi, odvikavanju od alkohola, pušenja i ostalih štetnih navika...  
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Stela Strsoglavec)</author>
	</item><item> 		
	<title>Projekat SH3 - modernizacija starih haubica </title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=67</link>
	<category>naoružanje</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/upe41B5.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
U projektu modernizacije starih haubica pod nazivom SH3 glavni akcenat stavljen je na povećanje dometa kod već zastarelih orudja - jugoslovenske haubice M56 i američke haubice M2A1, obe kalibra 105 milimetara, pri čemu izmene treba da budu minimalne, a osnovne borbene performanse nepromenjene.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>"KRON" iz frižidera?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=66</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/card15.jpg align=left>
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Pretpostavlja se da su kućni frižideri dobrim delom odgovorni za znatno povećanje broja stomačnih oboljena i Kronove bolesti, u zemljama Zapada, jer su naučnici utvrdili vezu izmedju opšte upotrebe frižidera i industrijskih postrojenja za hladjenje sa sve češćom pojavom Koronove bolesti kod genetski predisponiranih osoba.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Elektronska trgovina</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=65</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[
<img SRC="slike/potpis.jpg" align="left">
<br>     Elektronska trgovina svake godine mnogostruko se uvećava, pa neke procene ukazuju da će za nekoliko godina novčani obrt roba i usluga dostići iznos
od nekoliko stotina milijardi dolara. Sa tom vrstom trgovine i globalizacijom
svetske trgovine, otvaraju se brojna pravna pitanja vezna za regulisanje
elektronskog potpisa, kvaliteta proizvoda i usluga, zaštitu potrošača i
intelektualne svojine, ali i borbu protiv kompjuterskog kriminala.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Janko Lilić)</author>
	</item><item> 		
	<title>The bat</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=64</link>
	<category>programi</category>
	<description><![CDATA[<img SRC="slike/thebat.png" width=150 align="left">

<p>     Godine 1997. grupa ruskih programera okupila
se u jedan tim pod nazivom «Ritlabs». Najpopularniji proizvod koji su napravili
namenjen je za manipulaciju elektronskom poštom, a zove se The Bat! (slepi
miš). Taj program je vrlo brzo dospeo na sam vrh najkorišćenijih programa. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Nikola Kosanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kisele kiše</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=63</link>
	<category>atmosfera</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/kisse.jpg" align="left">
&nbsp;&nbsp;&nbsp; Termin "kisela

kiša" označava vrstu zagadjenja - a u hemiju ga je polovinom 19. veka "uveo"

škotski hemičar Robert Angus Smit (Smith). Čestice toksičnih metala, kao

sastavni deo kiselih kiša, kroz vodu dolaze u voće, povrće i meso i, mada

ne utiču na životinje, one često ozbiljno ugrožavaju ljude koji se tim

mesom hrane. ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Maja Radovanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>VULKANI - POTENCIJALNE UBICE SVETA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=62</link>
	<category>geografija</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/vulkan.jpg" align="left">
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U unutrašnjem omotaču Zemlje nalaze se ogromne količine ugljenika koji bi mogao da bude oslobodjen u atmosferu prilikom erupcija vulkana i uništiti dobar deo života na planeti, tvrdi grupa nemačkih naučnika iz grada Tibingena.     
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kraljevski nevidljivi ples</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=61</link>
	<category>etnografija</category>
	<description><![CDATA[
<img src=slike/ples.jpg align=left>
Tradicionalna ceremonija započinje kada vladar udje na sveto mesto u Ludzidzini, 16 km jugoistočno od metropole, a sastoji se u tome da kralj prvo jednom pljune na istok, a onda na zapad, čime se označava kraj tekuće godine i početak nove. Posle toga, prvi čovek države treba da odigra famozni "nevidljivi ples".]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>STOP alkoholizmu?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=60</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[
<img src=slike/alkos.jpg align=left>

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Protein u mozgu, pod nazivom "<b>slo-1</b>", smatra se glavnim krivcem za upadanje u pijano stanje svakog živog bića, pa i čoveka, smatraju američki naučnici koji su nedavno otkrili taj protein.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Drogomer</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=59</link>
	<category>narkomanija</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/drager.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Srpska saobraćajna policija, će pored uobičajne kontrole alkoholisanosti vozača, zahvaljujući najsavremenijem uredjaju, "droga  test" nemačkog proizvodžača "Dreger" uskoro na drumovima kontrolisati i da li su vozači pod dejstvom kanabisa, kokaina, ekstazija, amfetamina, opijata...
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Kad se NASA prepadne</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=58</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/zemlja2.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>Vašington </b>-- Američki astronomi su početkom januara bili na ivici objavljivanja globalne uzbune zbog mogućeg sudara Zemlje sa asteoroidom, prenosi Bi-Bi-Si meseci po dana kasnije(?!). 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Savremeni vojnički kazan</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=57</link>
	<category>oprema</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/kujna.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Na ovogodišnjem sajmu naoružanja i vojne opreme u Beogradu "Partner 2004" pažnju inostranih vojnih sručnjaka, posebno onih iz mnogoljudnih azijskih zemalja, privukla je pokretna vojnička kuhinja, prvenstveno zbog njenih veoma dobrih tehničkih karakteristika, ali i zbog velikog dijapazona primenljivosti i u vojne i u civilne svrhe.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>  Nedostižno bogatstvo</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=56</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/zvezda.gif" align="left">

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
          Dragulj od 10 milijardi trilijardi triliona karata koji je 
nedavno otkriven i nazvan "<b>Lusi</b>", prema pesmi Bitlsa "<b>Lucy In The Sky With Diamonds</b>", predstavlja do sada najveći dijamant ikada pronadjen. Jedini problem u dokopavanju tog bogatstva je činjenica da je "Lusi" od nas daleko čak 50 svetlosnih godina.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Video Telefonija</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=55</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/ciscko.gif" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<b>SAN HOZE, Kalifornija, 18. februar 2004. </b>– Cisco Systems® je najavio novi talas primamljivih proizvoda i rešenja za svoj sistem Internet Protocol (IP) Communications koji u punoj meri koriste objedinjenu mrežu za prenos glasa, video zapisa i podataka radi dostizanja iskustva komunikacije obogaćene medijima.   
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Meta Jurca)</author>
	</item><item> 		
	<title>Primena retardanata u voćarstvu</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=54</link>
	<category>voćarstvo</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/jabuke.jpg" width=200 align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Idealan voćnjak predstavlja skup gusto rasadjenih niskih voćaka sa skromnom zelenom masom i slabom razgranatošću, ali sa obiljem krupnih i sočnih plodova. Savremeno voćarstvo upravo tome teži.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Stela Strsoglavec)</author>
	</item><item> 		
	<title>Šta je to DVD?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=53</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[
Tehnologija izrade i princip rada DVD]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>3D MONITORI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=52</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/3D.jpg" align="right">
3D MONITORI:<br>
<br>
- Holografski<br>
- Kupolasti<br>
- Trodimenzionalni LCD TFT<br>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Nadežda Veljković)</author>
	</item><item> 		
	<title>Vegetarijanstvo – ZA i PROTIV</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=51</link>
	<category>ishrana</category>
	<description><![CDATA[
Pitanje koje se često postavlja jeste da li ovakav način ishrane osigurava dovoljne količine nutricijenata?
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>SLONOVI NIKAD NE ZABORAVLJAJU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=50</link>
	<category>zoologija</category>
	<description><![CDATA[
Najnovija naučna istraživanja

pokazala su da slonovi nikada ne zaboravljaju. Mirise, a posebno zvuke,

koje jednom osete ili čuju, doživotno pamte i uvek mogu na osnovu toga

da odrede da li njihovom krdu preti opasnost ili ne. Da ne poseduju taj

dar prirode ta životinjska vrsta bi odavno izumrla, zaključili su istraživači.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mirjana Vuksan)</author>
	</item><item> 		
	<title>LAJANJE ODSEČENE GLAVE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=49</link>
	<category>eksperimenti</category>
	<description><![CDATA[
<i> Sledeći članak daje prikaz eksperimenata koje su izveli dr. S.S. Brukhonenko i S. I. Čečulinin, na Naučnom Institutu za Hemiju  i Farmaciju u Moskvi  (Farmakološki i Terapeutski Odsek) za nacionalnu ekonomiju Sovjetske Unije.<br>



								REDAKCIJA</i>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Bakterije - RUDARI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=48</link>
	<category>bakteriologija</category>
	<description><![CDATA[<span class="tekst">
<img src="slike/Geo_metalli.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mikrobiolozi sa Univerziteta u Masačusetsu otkrili su neobičnu taktiku preživljavanja kojom se služi bakterija geobacter metallireducens. Ta bakterija se često javlja u prirodi i
hrani se metalima, posebno gvožđem i oksidima mangana, a mikrobiolog Derek Lovlej (Lovley) i njegove kolege otkrili su da ona može da se kreće i tražiti metale kojima se hrani. ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Katarina Pleština)</author>
	</item><item> 		
	<title>NOVA IGRA LEPTIRA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=47</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[
<img SRC="slike/leptir.jpg" align="left">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Da li ste razmišljali o reklamiranju pomoću par hiljada leptira koji

na krilima nose vaš logo? 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Katarina Pleština)</author>
	</item><item> 		
	<title>ŠTA SE S ČIM (NE) SLAŽE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=46</link>
	<category>povrtarstvo</category>
	<description><![CDATA[
    Prilikom sastavljana godišnjeg plana

za setvu trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da se neke biljne vrste uspešnije

razvijaju i rastu u prisustvu drugih biljaka koje ih štite od bolesti i

štetočina, ali svakako treba imati u vidu i činjenicu da pojedine biljne

vrste ometaju rast i razviće drugih. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milica Milenković)</author>
	</item><item> 		
	<title>Rano otkrivanje steonosti ultrasonografijom</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=45</link>
	<category>veterina</category>
	<description><![CDATA[Stručnjaci veterinarske medicine
koji se bave problemima reprodukcije životinja, ispitujući nove mogućnosti, preuzeli su od lekara humane medicine ultrazvučnu
dijagnostiku.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Nirvot)</author>
	</item><item> 		
	<title>POTENCIJALI BAKTERIJA MLEČNE KISELINE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=44</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[
<center>
<table BORDER=0 CELLPADDING=4 WIDTH="100%" BGCOLOR="#FFFFFF" >
<tr>
<td><span class="nadnaslov">Tehnologija izrade kiselomlečnih proizvoda:</span>
<p><span class="naslov">POTENCIJALI BAKTERIJA MLEČNE KISELINE</span></td>
<td ALIGN=CENTER VALIGN=CENTER><a href="http://www.beogene.bg.ac.yu"><img SRC="slike/IMGGI-logo.gif" height=64 width=62></a>
<br><span class="tekst"><a href="http://www.beogene.bg.ac.yu/">Institut

za molekularnu genetiku <br>i genetičko

inženjerstvo <br>u

Beogradu</a></span></td>
</tr>
</table></center>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Ljubiša Topisirović)</author>
	</item><item> 		
	<title>ZADOVOLJSTVO U PENI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=43</link>
	<category>pivarstvo</category>
	<description><![CDATA[<img src="http://www.znanje.co.yu/slike/pivo.jpg" align=left>
<span class="nadnaslov">Istorija i tehnologija proizvodnje piva</span>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (SANU)</author>
	</item><item> 		
	<title>Koštana srž pomaže oporavak srca</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=42</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/srcka.jpg" align="left">
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Nova, eksperimentalna terapija ubrizgavanja ćelija koštane srži u oštećeno srčano tkivo pokazala je prve uspešne rezultate, što medicinskim stručnjacima i srčanim bolesnicima budi nove nade za uspešno izlečenje. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Stela Strsoglavec)</author>
	</item><item> 		
	<title>Haubica "nora"</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=41</link>
	<category>naoružanje</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/nora.jpg" align="left"> 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Zahvaljujući primeni poluautomatskog vertikalno-klinastog zatvarača, najveća brzina gadjanja dva puta je veća od brzine gadjanja američke haubice M-198 kalibara 155 milimetara iz koje se mogu ispaljivati čak i nuklearni projektili.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>DA LI JE INTERNET ZAISTA BLAGOSLOV ZA DEMOKRATIJU?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=40</link>
	<category>sociologija</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/art13.jpg" align=left> 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;U poslednje vreme sve više socijalnih stručnjaka pokušava da pronadje odgovor na pitanje koje se samo nametnulo napretkom dve velike civilizacijske tekovine - Da li je internet čudesni napredak za demokratiju?
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Novo inteligentno, skalabilno svičing rešenje iz Ciska</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=39</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/cisko.gif align=left>
<b>Novi Ciscov pristupni Metro
svič serije Catalyst 3750, Cisco 7600 serija i poboljšanja serije Catalyst
6500 omogućuju klijentima iz klase preduzeća profitabilnu realizaciju
usluga</b>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Meta Jurca)</author>
	</item><item> 		
	<title>POHOD NA MARS</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=38</link>
	<category>svemir</category>
	<description><![CDATA[
Evropska letelica u orbiti oko Marsa prvi  put je nesumljivo potvrdila postojanje vode na površini te 
planete, objavila je Europska svemirska agencija (ESA). 
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Amerikanci, koji su takodje poslali letelice na tu planetu, imaju odredjene tehni&#269;ke probleme.

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<div align="right">Priredila</div>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Sveti Sava</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=37</link>
	<category>religija</category>
	<description><![CDATA[
<br>     
Sava je puno putovao po narodu, delio savete, upućivao i podučavao. Učio je svoj narod šta je to ljubav, 
mirenje, praštanje, znanje, istinoljublje, čast, dostojanstvo. Plemenio dušu Srbije vrlinama izvornog 
Hrišćanstva sa Istoka, koje je propovedao na razumljiv način, i tako je nastao poseban vid pravoslavlja 
—  svetosavlje. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Liove algebre i grupe</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=36</link>
	<category>matematika</category>
	<description><![CDATA[<b>UNIVERZITET  CRNE  GORE<br>
PRIRODNO – MATEMATI&#268;KI FAKULTET<br>
ODSJEK: MATEMATIKA<br>
</b>
<br><br><br>
Seminarski rad

<br><br><br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Zorica Vlačić)</author>
	</item><item> 		
	<title>FEROMONI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=35</link>
	<category>hemija</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Uzimaju&#263;i u obzir sve vrste, feromoni se naj&#269;eš&#263;e koriste za seksualno privla&#269;enje, prenošenje poruke o 
uzbuni ili bekstvu, i da bi se obeležila teritorija. U mnogim neobi&#269;nim akcijama životinja (npr. prskanje 
mokra&#263;e uvis i unazad kod tigrova i ma&#269;aka, propinjanje uz stabljike trave kod ze&#269;eva, trljanje 
facijalnih žlezda o gran&#269;ce kod jelena) danas vidimo primenu feromona za ozna&#269;avanje teritorije.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Prof. E. D. Morgan)</author>
	</item><item> 		
	<title>Genska terapija – da ili ne ?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=34</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ve&#263;ina istraživanja do sada bila je usmerena na to da se gen dovede do željene destinacije, a zatim i da 
prodre u &#263;eliju. Sami geni ne mogu probiti &#263;elijsku membranu pa je glavnina napora bila usmerena na to 
da se &#263;elija prosto "prevari" da prihvati strane gene.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Stela Strsoglavec)</author>
	</item><item> 		
	<title>AMBULANTNO LEČENJE RAKA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=33</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; 
Najnovija metoda lečenja raka, koju je patentirala elektroinženjer i profesor hemije na Rajs (Rice) Univerzitetu u Hjustonu <b> Naomi Halas</b>, omogućava da se rak u potpunosti izleči pri samo jednoj poseti lekaru, a zasniva se na prženju obolelih ćelija uz pomoć sitnih kuglica od zlata i stakla, takozvanih  "nanosfera" koje se zagrevaju običnom ultracrvenom svetlošću koja nimalo ne oštećuje zdravo tkivo. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Stela Strsoglavec)</author>
	</item><item> 		
	<title>DUGA - Nebeska igra svetla</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=32</link>
	<category>fizika</category>
	<description><![CDATA[
<img src="slike/Duga/duga.jpg">
<span class="tekst">

<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Gotovo da nema &#269;oveka koji ne oseti

neku neobjašnjivu toplinu dok posmara dugu, jedan od najlepših prirodnih

fenomena, ali retko ko zna kako ona nastaje i šta se sve dogadja sa svetlom

pre nego što na nebu napravi taj bravurozni luk u jednom ili više izdanja.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>AROMATERAPIJA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=31</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<br>     <br>     
<img src="slike/aromaterapija.jpg" border="0" align="left" ><br><b>Šta je aromaterapija?</b>
<br>     <br>     
Aromaterapija je metoda lečenja u kojoj se koriste eterična ulja kao sredstvo za suzbijanje bolesti ili njenih simptoma. Po nomenklaturi, svrstava se u grupu fitoterapije (lečenje biljem).  

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>GRČKA FILOZOFIJA I RANO HRIŠĆANSTVO</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=30</link>
	<category>filozofija</category>
	<description><![CDATA[<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Hrišćanstvo nastaje kao judaistička sekta koja je u odredjenom dogadjaju videla ispunjenje najave date još u Starom Zavetu. To je prva religija koja za osnivača ima samog boga. Njen razvoj je bio mukotrpan, što zbog samog jevrejstva, koje odbacuje Hrista i osudjuje novu sektu, što zbog progona u Rimu zbog nepoklanjanja idolima i nepriznavanja cara za boga.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
	Ipak je jevrejska istrajnost učinila svoje u ovim "novim ljudima", i oni su svojim moralom nadvisili sve tadašnje religije i pravce, što im je osiguralo veliku popularnost. Počevši kao religija siromašnih, hrišćanstvo je lako steklo veliki broj pristalica nudeći relativno lak put do spasenja i otvarajući se ka svim ljudima bez razlike.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
(word dokument, 16 strana)
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milan Dobričić)</author>
	</item><item> 		
	<title>SEMJUEL BEKET : ČEKAJUĆI GODOA</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=29</link>
	<category>književnost</category>
	<description><![CDATA[Analiza drame "Čekajući Godoa"<br>

<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Drama "Čekajući Godoa" spada već u klasike, ma kako to paradoksalno zvučalo. Ali, delo koje se toliko mnogo izučavalo i koje je nebrojeno puta bilo tema naučnih radova u potpunosti ispunjava ono značenje termina "klasično" koje se odnosi na bitan uticaj u tradiciji.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Milan Dobričić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Deblji muškarci manje skloni samoubistvu</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=28</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[<br><img src="slike/debeljko.jpg" align="left" width="100">     Muškarci koji su pre 20. godine imali višak kilograma manje su skloni samoubistvu nego njihovi vitki vršnjaci, pokazalo je jedno istraživanje, čije je rezultate je prenela švedska sstampa. 
<br>     	Ovo istraživanje, vodjeno 30 godina na uzorku od 1,3 miliona mladića koji su se odazvali pozivu za služenje vojnog roka, razlikuje se od istraživanja sprovedenih nad ženskom populacijom kod koje je višak kilograma, suprotno jačem polu, čest uzrok depresiji.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (www.ZNANjE.co.yu)</author>
	</item><item> 		
	<title>Aditivi - DA ili NE?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=27</link>
	<category>ishrana</category>
	<description><![CDATA[<b>PROFIT VAŽNIJI OD ŽIVOTA</b>

Spisak opasnih aditiva koji imaju zakonsko odobrenje za upotrebu



]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Okvirni oblici pripovedanja u Glišićevim pripovetkama</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=26</link>
	<category>književnost</category>
	<description><![CDATA[Filološki fakultet<br>
Univerziteta u Beogradu
<br><br><br>
<b>Okvirni oblici pripovedanja u Glišićevim pripovetkama</b>
<br><br><br>
<div align="right">Student:</div>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miljana Alempijević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Tehnologija prečišćavanja otpadnih voda</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=25</link>
	<category>vode</category>
	<description><![CDATA[<b>FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA<br>
U KOSOVSKOJ MITROVICI<br>
<br>
<br>
PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA POSTROJENJA STAKLENIH VLAKANA FIRME "ETEX" U BALJEVCU na IBRU
<br>
<br>
<br>
PREDMET:</b> Tehnologija prečišćavanja otpadnih voda
<br>
<br>
STUDENT: 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Goran Virijević)</author>
	</item><item> 		
	<title>Na korupciju nisu imuni ni bogati, ni siromašni</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=24</link>
	<category>ekonomija</category>
	<description><![CDATA[
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Indeks korupcije (<b>CPI</b>), prema istraživanju <b>Transparency International</b> (TI) za 2003, ukazuje 
da nivo korupcije u 70 odsto od 133 zemlje sveta ima indeks koji je ispod 5, dok je kod polovine zemalja 
u razvoju taj rezultat ispod 3.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Janko Lilić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Biološko oružje - idealno za teroriste</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=23</link>
	<category>vojska</category>
	<description><![CDATA[
Predstavljamo knjigu BIOLOŠKO ORUŽJE od grupe autora u izdanju <b>Vojnoizdava&#269;kog zavoda</b>]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Novica Andrić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Ne plašite se STRAHA !</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=22</link>
	<category>psihologija</category>
	<description><![CDATA[
Svaki &#269;ovek ponekad oseti paniku, neprijatan ose&#263;aj u stomaku, užasnu toplinu, suva usta, ubrzan puls, 
telo obliveno znojem, utrnule ruke. Kod zdravog &#269;oveka ti simptomi prolaze veoma brzo, ali kod obolelih 
ne postoji mogu&#263;nost ovladavanja ose&#263;anjima i postupcima, iako su oni sasvim svesni da im ne preti 
nikakva realna opasnost.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>EKSKLUZIVNO !!!</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=21</link>
	<category>fizika</category>
	<description><![CDATA[
<span class="nadnaslov">U specijalnoj izjavi za ZNANjE akademik ANN Veljko Vuji&#269;i&#263; tvrdi:</span><br>

<br>     <i><b>"Njutn nije jedinstveno formulisao opšti zakon gravitacije, kao što je to prihva&#263;eno u fizici, niti je faktor proporcionalnosti u njegovim formulama sila gravitacije jedna i jedina univerzalna konstanta".</i></b>  
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Veljko Vujičić)</author>
	</item><item> 		
	<title>Iznenadjenje: Pokloni Redakcije</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=20</link>
	<category>obaveštenje</category>
	<description><![CDATA[Povodom po&#269;etka rada Pretplatni&#269;kog servisa, Redakcija &#269;asopisa "<b>www.ZNANjE.co.yu</b>" poklonila je nekoliko besplatnih pretplata &#269;itaocima koji su se još u pripremnom periodu prijavili kao pretplatnici.
<br>
Dodeljena je po jedna nagrada za pretplatnike koji su se prijavili na iznos od 1.000 i 500 dinara i po tri nagrade na iznose od 200 i 100 dinara.
<Pogledajte spisak nagradjenih !
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>ODREĐIVANJE STRUJA I GUBITAKA SNAGE <b>HERMETIČKE</b> NIKAL-KADMIJUM ELEKTROLITIČKE ĆELIJE U PRELAZNOM REŽIMU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=19</link>
	<category>elektrotehnika</category>
	<description><![CDATA[FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
TEHNOLOŠKI ODSEK
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
KOSOVSKA MITROVICA
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Student: <b>Milić Mladen</b>
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Mentor rada: doc. dr Andreja Tododrović
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;


ODREĐIVANJE STRUJA I GUBITAKA SNAGE <b>HERMETIČKE</b> NIKAL-KADMIJUM ELEKTROLITIČKE ĆELIJE U PRELAZNOM REŽIMU

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mladen Milić)</author>
	</item><item> 		
	<title>ODREĐIVANJE STRUJA, PADOVA NAPONA I ELEKTROMOTORNE SILE <b>NEHERMETIČKE</b> NIKAL-KADMIJUM ELEKTROLITIČKE ĆELIJE U PRELAZNOM REŽIMU</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=18</link>
	<category>elektrotehnika</category>
	<description><![CDATA[FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
TEHNOLOŠKI ODSEK
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
KOSOVSKA MITROVICA
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Student: <b>Virijević Goran</b>
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Mentor rada: doc. dr Andreja Tododrović
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;


ODREĐIVANJE STRUJA, PADOVA NAPONA I ELEKTROMOTORNE SILE <b>NEHERMETIČKE</b> NIKAL-KADMIJUM ELEKTROLITIČKE ĆELIJE U PRELAZNOM REŽIMU

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Goran Virijević)</author>
	</item><item> 		
	<title>BOŽIĆ I BADNJI DAN</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=17</link>
	<category>religija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/jesus.jpg" align="left"><br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Kako i zašto slavimo Božić i Badnji dan
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>ŠTA NAS RAZLIKUJE OD SUSEDA?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=16</link>
	<category>sociologija</category>
	<description><![CDATA[
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Stanovništvo Srbije i Crne Gore smatra je da je naša država neprivla&#269;na,
neuredna, glupa, staromodna i bez cilja. Takodje smatraju da je više netolerantna
nego tolerantna, više spora nego brza, više svadjala&#269;ka nego miroljubiva,
više neobrazovana nego obrazovana, ali i više optimisti&#269;na i zabavna,
nego pesimisti&#269;na i ozbiljna, pokazali su rezultati istraživanje medjunarodne
marketinške agencije GfK u Beogradu.
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jugosloveni
smatraju da su nam Sjedinjene Ameri&#269;ke Države neprijatelj "broj jedan"
(&#269;ak jedna tre&#263;ina ispitanika), dok se kao zemlje neprijatelji navode i
Albanija, Nema&#269;ka i Hrvatska. Kao prijatelje vidimo Gr&#269;ku (jedna &#269;etvrtina
ispitanika), Rusiju, Francusku, Italiju, Kinu itd. Zanimljivo je da veliki
procenat ispitanika smatra da smo sami sebi najve&#263;i neprijatelji.&nbsp;
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Mirjana Vuksan)</author>
	</item><item> 		
	<title>ANTRAKS (Bacillus Anthracis) - širi strah</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=15</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/antraks.jpg" width=250>
<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Zarazna bolest antraks, u našem narodu poznatija kao "crni prišt" 
postala je veoma interesantna za javnost otkako su teroristi po&#269;eli da poštom šalju spore izaziva&#269;a 
te bolesti pojedincima širom sveta. Strah koji je nastao posle toga sasvim je opravdan, jer je antraks 
prili&#269;no opasna i smrtonosna bolest ukoliko se ne preduzmu odgovaraju&#263;e mere u prevenciji i le&#269;enju 
zaraženih. Slede&#263;a pitanja i odgovori &#269;itaocima &#263;e verovatno pružiti mnogo jasniju sliku o celoj 
situaciji vezanoj za ove teroristi&#269;ke aktivnosti.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>DOLINA SMRTI 21</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=14</link>
	<category>SF priča</category>
	<description><![CDATA[
<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bilo je 100 farenhajta u Dolini Smrti. 
U improvizovanom skloništu vojnici Narodne Oslobodila&#269;ke Armije igrali su šah. Kim &#268;ang je sa belim 
figurama imao velike izglede da pobedi. Onda je Tsung Nail ubacio crnog skaka&#269;a iza linije belih piona. 
Šah-šeh... ]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Pamidorac)</author>
	</item><item> 		
	<title>UTICAJ PSIHOLOŠKIH FAKTORA NA NAŠE STRANAČKO OPREDELJENJE</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=13</link>
	<category>antropologija</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/izbori.jpg align=left>  <BR>     
<BR>     

Kako je čovek razumno i odgovorno biće, očekivalo bi se da u njegovoj stranačkoj naklonosti odlučuje glas njegovog razuma. Medjutim, kao da se bira 
izmedju različitih fudbalskih timova, kod nas se stranke uglavnom izabiraju ne, na osnovu svojih ekonomskih rešenja, programa borbe protiv korupcije ili demokratskih opredeljenja, već na osnovu slabosti koje one svojom ideologijom 
pobudjuju kod svojih glasača. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miloš Bogdanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Severnoj Americi preti epidemija sifilisa</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=12</link>
	<category>medicina</category>
	<description><![CDATA[<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mada je sifilis prakti&#269;no iskorenjen u Severnoj Americi, zdravstvene vlasti Vankuvera u Kanadi upozorile su na veliki porast broja obolelih od te bolesti. Lekari &#269;ak strahuju da bi to moglo da se pretvori u pravu epidemiju.

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Jeleni u SAD narušavaju eko sistem</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=11</link>
	<category>zoologija</category>
	<description><![CDATA[
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Svake godine 150 ljudi u Americi smrtno strada u milion i po nesre&#263;a koje su izazvali jeleni. Prema istraživanju osiguravaju&#263;e organizacije zadužene za bezbednost na putevima, štete prouzrokovane u tim nesre&#263;ama iznose 1,1 milijardi dolara.]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>IZVOD IZ  STAVA POVODOM PREDLOGA ZAKONA O NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DELATNOSTI</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=10</link>
	<category>reagovanja</category>
	<description><![CDATA[<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ovaj krajnje sublimisani tekst povodom predloga Zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti koji je nedeljiv od Politike naučno-tehnološkog razvoja, odnosi se na nekoliko aspekata od suštinskog značaja za sređivanje velikih neprilika u ovoj sferi razvojne politike Srbije.
                           <div align="right"> autor: <br>     predsednik <br>Inženjerske akademije <br>Srbije i Crne Gore <br>Akademik </div>

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Miomir Vukobratović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Cisco Tehnologija u hotelu Bellevue u Manili</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=9</link>
	<category>elektronika</category>
	<description><![CDATA[
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Bellevue Manila Hotel, prvi poslovni hotel sa punom uslugom u mestu Filinvest Corporate City, Alabang, primenio je mrežna rešenja kompanije Cisco Systems® kako bi svojim gostima u svih 222 sobe pružio brzu vezu sa Internetom.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Tunel do Afrike</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=8</link>
	<category>saobraćaj</category>
	<description><![CDATA[
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
U kratkom saopštenju za javnost, posle razgovora sa marokanskim kolegom, španski ministar za razvoj je precizirao da projekat predvidja izgradnju 
dva uporedna tunela, dugačka po 39 kilometara, da je na mestu gde će se oni graditi more duboko "samo" 300 metara i da je dogovoren preliminaran trogodišnji plan rada.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Obeležen Svetski dan močvarnih područja</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=7</link>
	<category>ekologija</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/wetland.jpg" align="left">Svečanim naučnim skupom u Zavodu za zaštitu prirode Srbije Ministarstvo nauke i životne sredine obeležilo je Svetski dan močvarnih područja pod sloganom "<b>U suočavanju sa siromaštvom - vlažna područja su linija života</b>".
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Novi Internet</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=6</link>
	<category>internet</category>
	<description><![CDATA[
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Grupa istraživa&#269;a radi na izradi novog Interneta, koji bi trebalo da bude
pristupa&#269;niji, brži i bezbedniji.
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Novi rekord brze železnice 581 km/h</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=5</link>
	<category>saobraćaj</category>
	<description><![CDATA[
Japanski stručnjaci za brze železnice postigli su novi uspeh, jer je njihov voz na magnetnu levitaciju "Maglev" oborio sopstveni rekord u brzini dostigavši 581 kilometar na čas.
<BR>     


]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>Malina</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=4</link>
	<category>poljoprivreda</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/malina.jpg align=left>
Vrste malina i tehnologija formiranja malinjaka]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>Skoro 50 odsto biljnih vrsta će uskoro izumreti</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=3</link>
	<category>botanika</category>
	<description><![CDATA[<img src=slike/cvet.jpg align="left"> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Do sada se pretpostavljalo da je u svetu ugroženo oko 13 odsto biljnih vrsta, ali su najnovija istraživanja pokazala da se taj procenat penje na čak 47 odsto. 

]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Staniša Krsmanović)</author>
	</item><item> 		
	<title>I mušice senile?</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=2</link>
	<category>genetika</category>
	<description><![CDATA[
<BR>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Prvi put u istoriji, naučnici su utvrdili da još neka životinja, van reda sisara, pati od staračke senilnosti. 
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (ZNANjE)</author>
	</item><item> 		
	<title>U Srbiji više od 600.000 kompjutera</title>
	<link>http://www.znanje.rs/index.php?sta=otvor&amp;tekst=1</link>
	<category>internet</category>
	<description><![CDATA[<img src="slike/srbkom.jpg" align=left>
     
Prema podacima koje je objavila Privredna komora Srbije, oko 1,35 miliona korisnika u Srbiji poseduje više od 600.000
kompjutera, medu kojima je oko 500.000 korisnika Interneta.<br>
]]></description>
	<author> stkrsman@yahoo.co.uk (Olgica Krsmanović)</author>
	</item>	
</channel>
</rss>

