U godini obeležavanja 150. godišnjice
rodjenja slavnog nau�nika Nikole Tesle, svetu su uveliko dostupni svi
izumi tog velikana, ali je njegov privatni život široj
javnosti, uglavnom, ostao prili�na nepoznanica.
Čovek koji je svojim izumima zadužio �ove�anstvo prvi
put je privukao pažnju još kad je kao šestogodišnji de�ak, stavio
u pogon vatrogasna kola, nakon uzaludnih pokušaja stru�nog osoblja da
to u�ini. Upravo ta zanimljiva uvertira kasnije je od njega napravila
vrhunskog i svetski priznatog izumitelja, koji je u svojim memoarima pisao
da je sazrevao razmišljajući: "Bije me glas da sam jedan od
najvrednijih radnika, a možda i jesam, ukoliko je razmišljanje isto što i
rad, pošto sam mu posvetio sve svoje budne sate".
"Ali, ukoliko se rad shvata kao odredjeno delovanje u odredjeno vreme
prema strogim pravilima, onda sam ja verovatno jedan od najvećih
dokoli�ara", piše Tesla u svojim memoarima.
Rodio se u malom li�kom selu Smiljanu u Vojnoj Krajini 10. jula
1856. godine i najveći deo mladala�kih dana, van školske klupe,
provodio je u majstorisanju i umovanju u bibliotekama oca Milutina i ujaka
Nikole.
Kao sin pravoslavnog sveštenika, Tesla je puno polagao na svoje srpsko poreklo. To je posebno istakao prilikom
svoje jedine posete Beogradu 21. maja 1892. godine, na poziv delegacije Velike škole i Srpskog inženjerskog društva,
kada je u svom �uvenom govoru, izmedju ostalog rekao: "... U meni ima nešto što može biti i obmana, kao što �esto biva kod mladih i oduševljenih ljudi.
Ali, ako budem srećan da ostvarim samo neke od svojih ideja, biće to dobro�instvo za celo �ove�anstvo.
Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi da je to delo jednog Srbina ..."
Poznato je da se Nikola Tesla nikada nije rukovao, ali to nije �inio iz
higijenskih razloga, već zbog toga što je imao fobiju od stati�kog
elektriciteta, smatrajući da rukovanje dovodi do medjusobne razmene
elektromagnetnih talasa.
Teslini kriti�ari govorili su da je homoseksualac, jer se nikada
nije ženio niti je, osim majke i sestara, bilo koja druga dama mogla da
uživa u trenucima sa njim.
On, medjutim, nikada nije hteo da demantuje glasine, ali je u svojim
kratkim beleškama ukazao da je rešio da svoj život posveti radu,
zbog �ega se odrekao "ljubavi i društva dobre žene".
Veliki genije smatrao je da pred oltar treba da izadju književnici i
muzi�ari, jer im brak daje nadahnuće koje ih vodi većem uspehu.
"Pronalaza� ima tako žestoku narav, sa toliko divlje, strasne
osobenosti, da bi morao sve da napusti i da se tako odrekne svoje izabrane
oblasti rada, ako bi se posvetio ženi. A i šteta što je tako -
ponekad se osećam tako usamljenim", pisao je Tesla.
Idealizovao je žene, o �emu svedo�i intervju iz 1924. godine koji
je dao �asopisu "Collier's", kada je ukazao da će "borba žena
završiti u novom polnom poretku, sa ženama kao superiornim" i da je
ženski intelekt pokazao kapacitet za sva mentalna postignuća i
dostignuća muškaraca.
"U generacijama koje slede, taj kapacitet će se proširiti,
prose�na žena će biti toliko dobro obrazovana kao i prose�an muškarac, a
potom i bolje obrazovana... žene će ignorisati prošlost i iznenaditi
civilizaciju sa njihovim progresom", ocenio je on u tom intervjuu.
Tvrdio je da je, još dok je bio dete, "snažnu odvratnost osećao
prema ženskim mindjušama", dok su mu se drugi delovi nakita, poput
narukvica, dopadali "manje ili više, zavisno od svog oblika".
Brojao je korake u šetnji i izra�unavao zapreminu tanjira za supu i
šoljice za kafu i zalogaja hrane, jer kako je objašnjavao,
druga�ije nije mogao da "uživa u jelu".
Sve radnje i postupke koje je ponavljao morali su da budu deljivi sa
tri i ukoliko bi pogrešio, bio je prinudjen da sve po�ne iz po�etka,
�ak i ako je za to bilo potrebno nekoliko sati.
Najviše je voleo knjige. Bio je izuzetno pedantan i na njegovom
radnom stolu nikada nije bilo razbacanih papira niti nekakvih drugih
predmeta koji bi asocirali na nemar.
Besprekorno odeven, precizan i uredan u svakom pogledu, govorio je
brzo i vrlo uverljivo. Bilo je gotovo nezamislivo ne gledati ga u o�i
dok govori.
Veliku pažnju Tesla je posvećivao svom razdeljku - �ešljao se
najmanje sedam puta dnevno.
Glavni razlog njegove ve�ne mladosti mnogi su objašnjavali Teslinom
umerenošću u jelu.
Veliki nau�nik zapravo je smatrao da se većina ljudi "ne samo
hrani telesnim boljkama, nego zapravo sahrani sebe same prekomernim jelom
ili hranom koja im ne odgovara".
Doru�kovao je jednu do dve pinte toplog mleka i nekoliko jaja koje
je sam pripremao, a ru�ak je uvek "preskakao". Za ve�eru je kuvao supu od celera, komad mesa ili živine, krompir i
još neko povrće uz �ašu laganog vina. Desert mu je naj�ešće bila
kriška sira, a na meniju se morala naći i velika sirova jabuka. Veoma osetljiv i izbirljiv u pogledu hrane, Tesla je jeo vrlo malo i
ono što je konzumirao moralo je da bude najbolje.
Jedno vreme ga je obuzimala manija kockanja, a posle toga manija
pušenja i pijenja kafe, ali uspeo je sa tim da se izbori, jer je shvatio
da mu duvan i kafa štete zdravlju.
Svojim izumima zaradio je više od milion dolara, ali mu novac nije
mnogo zna�io i svaki novozaradjeni peni potrošio bi na sledeći izum,
stoji u Teslinim autobiografskim beleškama.