Ime: Šifra:    Novi član?    Zaboravljena šifra?


- akcije
- antropologija
- arheologija
- bankarstvo
- beletristika
- biznis
- ekonomija
- etnografija
- etnologija
- filozofija
- finansije
- gastronomija
- geopolitika
- istorija
- istorija umetnosti
- istraživanja
- jezik
- književnost
- kontrola kvaliteta
- lingvistika
- menadžment
- metodika
- narkomanija
- novinarstvo
- obrazovanje
- pedagogija
- popularna psihologija
- pravo
- psihologija
- religija
- saveti
- slikarstvo
- sociologija
- sport
- srpski jezik
- turizam
- zaštita












CENOVNIK
OZNAKA Cena čitanja CELOG teksta
Besplatno
1 dinar
50 dinara
100 dinara

Ukupno članova: 9046
Najnovi član: dudanena

Najnoviji tekstovi:

slika Kviz 35 (kviz 35)
slika Razvoj emocionalne inteligencije kod dece (psihologija)
slika Dobitnik i rezultati Kviza 34 (Dobitnici i rešenja)
slika Kviz 34 (kviz 34)
slika Znanje kao pasoš za budućnost (ICT)
slika Jedinstveni narod i zemlja Slavena (istorija)
slika Da li je ekcem kod dece povezan sa alergijama i astmom? (medicina)
slika Četvrta industrijska revolucija i proširena realnost na Sinergiji 17 (ICT)
slika Mihail Labkovski: Pustite decu da budu - deca! (psihologija)
slika Isidora Bjelica - Crnogorske princeze (istorija)





REGISTRUJTE SE
i èitajte CELE besplatne tekstove!
Obavestite prijatelja















Pretraži magazin po:
drustvo:::lingvistika
24. mart. 2017.

Neoboriv dokaz lingvista da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski isti jezik


Srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezik pojedinačno ne postoje, smatraju vodeći lingvisti iz te četiri eks-Ju zemlje. To su samo različiti nazivi za naš standardni i zajednički jezik.

Dokaz tome je jednostavan mi se međusobno razumijemo. Da bi to pokazali, lingvisti koji su o ovome raspravljali na tribini Ideologija ispravnog jezika zamolili su nas da njihove izjave prenesemo u izvornom obliku.
Posljednjih desetljeća kruži priča o krađi jezika, koju zagovaraju nacionalisti iz sve četiri zemlje, i to sa istim argumentom ja sam taj jezik imao prvi, a ti si ga meni ukrao. Priča o jeziku je zato prestala bit lingvistička i postavila pitanje uloge jezika u pravljenju naroda, u jačanju i širenju nacionalizma rekla je filolog Snježana Kordić, lingvista iz Osijeka.
Njen kolega, etnolog i antropolog iz Srbije Ivan Čolović, podsjetio je da je jezik prije svega sredstvo za sporazumijevanje, da je nematerijalan i ne može se ukrasti.
Nacionalizam gaji kult jezika kao svetinje, širi mitove o nacionalnom jeziku i slavi ga kao nevidljivu crkvu. Pritom, nacionalizam ne vidi opasnost po jezik u nepismenosti, govoru mržnje ili nasilju nad dijalektima, već čvrsto vezuje jezik za nacionalni identitet. To znači da ako nam Hrvati, Bosanci ili Crnogorci ukradu jezik, oni kradu našu nevidljivu crkvu i dušu, i samim tim nas ugrožavaju objasnio je Čolović i dodao da je jedini cilj svega toga širenje panike i straha, piše Blic.
Od pisama je stvoren još veći problem, koji je u Vukovaru eskalirao i u fizičke sukobe.
Često čujemo kako ćirilicu Srbi moraju da čuvaju kao zjenicu oka svoga, jer ako nestane ćirilica, nestaće srpski jezik, a onda i narod. Čujemo i da ćirilica pripada Srbima, a latinica Hrvatima. Međutim, pisma ne pripadaju narodima, već jezicima koji se na njima pišu. Zato i ćirilica i latinica pripadaju našem jeziku, dakle svakom od ove četiri varijante objasnio je profesor dr Ranko Bugarski, lingvista.
Ni jezici ne pripadaju nekom narodu, već svojim govornicima, dodaju oni.
Ideja o povezanosti naroda i jezika pada kada se ljudi sjete da je njemački materinski jezik ljudima u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a svi su oni pripadnici različitih naroda podsjetila je Kordićeva.
Pravnik i prevodilac iz Zagreba Vuk Perišić napomenuo je da je do krađe jezika ipak došlo.
Jezik je ukraden svima nama ponaosob od strane raznih vlasti. Ukraden je kao naše osobno pravo i sredstvo ne samo komunikacije već i razmišljanja, jer nam je zabranjeno koristiti neke riječi. Kada odem u trgovinu i pazim da neću izgovoriti riječ hiljada, ja više nisam slobodan čovjek rekao je Perišić.
Oni su kao apsurde podjele jezika naveli škole u kojima se izvodi dvostruka nastava na različitim jezicima za đake koji se u školskom dvorištu lako sporazumijevaju, zatim prevode knjiga, titlovanje filmova i serija, kao i izmišljanje novih riječi koje su, naročito u Hrvatskoj, predmet podsmijeha.
Ksenija Rakočević, filološkinja iz Crne Gore, nadala se da će lingvisti u njenoj zemlji, gde crnogorski jezik postoji tek od 2007, učiti na greškama svojih susjeda. No, njihove inovacije bile su radikalne, izmislili su nova slova.
Crnogorski jezik definišu kao autohtoni to znači da on nema nikakvih srodnosti sa ostalim jezicima, pa ni hrvatskim, bosanskim i, najmanje, srpskim. Riječ za pas postala je biža, mesto djevica govore đevica. Lingvisti ne bi smjeli da se bave politikom, ali danas oni idu tamo gdje je novac u prodavanje mitova. Nacionalizam je neodvojiv od finansija, a nacionalistima u lingvistici vetar u leđa daje vlada rekla je Rakočevićeva.

Izvor: vijestiizregije.info


vijestiizregije.info



Zasad nema komentara na ovaj tekst!

AKTIVNI OGLASI:

PosloviNudim znanjeTražim znanje
obuka20
administracija01

Najnoviji blogovi:

08. 02. 2015.
Staniša Krsmanović
- NEZNAM, NEŽELIM, NEMOGU: Ovo su najveće greške u pravopisu srpskog, hrvatskog, bosanskog ili ma-kako-ga-zvali jeziku
17. 01. 2015.
Staniša Krsmanović
- 5 istina koje znaju samo mentalno snažne osobe
22. 12. 2014.
Staniša Krsmanović
- Boris Dežulović: Adio pameti
04. 12. 2014.
Anita Momčilović
- "Noć knjige" 12. decembra 2014. od 17 do 24h
04. 11. 2014.
Anita Momčilović
- Uspešno završen 59. Međunarodni Sajam knjiga u Beogradu
03. 09. 2014.
Staniša Krsmanović
- Шта је полуинтелектуалац?
14. 07. 2014.
- Gde su ljudi?
12. 07. 2014.
Siniša Stamatović
- Multi Language - Univerzalni rečnik reči
16. 06. 2014.
- LUK I LIRA
12. 06. 2014.
- SCIENTIA SEXUALIS




Vaš ID :
Prisutni na sajtu:


 


Ukupno prisutno na sajtu: 14
Prijavljeni: 0 ||| Gosti: 14




© 1999. - 2017.
Digitalna Srbija pravi
1Sva prava zadržana ||| All rights reserved