Ime: Šifra:    Novi član?    Zaboravljena šifra?




- ICT
- antivirus
- bezbednost
- e-trgovina
- kriminal
- softver
- turizam
- uredjaji










CENOVNIK
OZNAKA Cena čitanja CELOG teksta
Besplatno
1 dinar
50 dinara
100 dinara

Ukupno članova: 9112
Najnovi član: uros:dd

Najnoviji tekstovi:

slika Такмичење из програмирања за ученике основних шола (programiranje)
slika Besplatne diskusije S2S iz informacione tehnologije (informatika)
slika Škola u veselim bojama, izvanredan projekat uređenja prostora u OŠ “Filip Kljajić Fića” (škole)
slika Letelica Indije sletela na Mesec (Kosmonautika)
slika Некада је градила Нови Београд, а сада у 101. Вера још трага за новим знањима (ličnosti)
slika Kako prevazići opsesivne misli? (psihologija)
slika Nova knjiga Radovana Lazarevića "Nož Marine R" (književnost)
slika Počeo Festival nauke u sklopu Sajma nauke i tehnike (Festival nauke)
slika Da Festivan nauke bude - BESPLATAN za djake! (Festival nauke)
slika Како заштитити малишане у кризним ситуацијама (psihologija)





REGISTRUJTE SE
i čitajte CELE besplatne tekstove!
Obavestite prijatelja








Pretraži magazin po:
internet:::antivirus
27. februar. 2011.

INTERVJU: Sergej Novikov


KO SE ČUVA I KASPERSKI GA ČUVA


Nema tog antivirus programa koji će vas potpuno zaštititi od hakerskih napada, ako se vi sami ne štitite i ne vodite računa o tome koje programe preuzimate sa Interneta, kakve formulare popunjavate i koje imejl poruke čitate, rekao je za naučni portal www.ZNANjE. rs direktor istraživackog i analitičkog tima Kaspersky Lab-a za srednju i istočnu Evropu i Afriku, Sergej Novikov.
- Antivirus programi su tu da vas zaštite od aktivnosti malicioznih programa koji će, bez vašeg znanja, da nekome šalju podatke o tome šta imate u kompjuteru i šta na njemu radite ili da rade bilo šta drugo što bi vama moglo da nanese štetu ili neprijatnost, kaže Novikov.
On, takodje, jasno precizira da ljudi koji šalju ili postavljaju zlonamerne programe imaju za krajnji cilj da žrtvi uzmu novac ili da dodju do informacija koje bi na neke oprobane načine mogli da unovče ili da izvuku neku drugu očekivanu korist.
- Obični gradjani uglavnom moraju da se čuvaju od davanja šifara ili bilo kojih drugih podataka koji se koriste, recimo u e-bankingu, za pristup računima, za neka plaćanja usluga ili pri naručivanju robe, što se kasnije može koristiti za neka sasvim druga plaćanja i preusmeravanje novca za koje pravi vlasnik sazna tek kada račun bude u dubokom minusu, kaže Novikov.
Pored toga, kako je rekao, razni zlonamerni programi mogu da koriste kompjuter ili server domaćina za slanje mejlova sumnjivog sadržaja kako bi se sakrio pravi izvor takve poruke. U svemu tome, gledajući sa strane, šteta uglavnom nije suviše velika, ali gledano očima žrtve, to može da bude pogubno.

ČOVEK NA METI


Daleko više štete, kako je rekao Novikov, zlonamerni ljudi prave kada su u pitanju osobe koje su na neki način povezane sa odredjenim korporacijama ili preduzećima čije podatke odredjena grupa ljudi želi da sazna. Tada radnici tih preduzeća postaju mete koje se prate, podmeću im se razni špijunski programi i pokušava se sa totalnim praćenjem svih aktivniosti na personalnom računaru na poslu i kod kuće.

Sergej Novikov gostovao je u Beogradu kao predavač na seminaru koji je povodom 10 godina postojanja organizovalo beogradsko preduzeće SINGI Inženjering, koje tesno saradjuje sa Kasperski laboratorijom i distributer je njihovih programa u Srbiji.
"Uvek volim da dodjem u ovu bratsku i prijateljsku zemlju", rekao je Novikov na početku svog predavanja.
- Tada i najmanji podaci mogu da budu od velike koristi za one koji prate, jer se otkriva okruženje u kojima ti radnici rade, kakve mašine (kompjutere) koriste, koji su im programi instalirani i mnogo što šta drugo što može u velikoj meri da utre putanju ka pravoj informaciji koja se traži, objašnjava Novikov.
Šteta koja nastaje pri takvom napadu je neuporediva u odnosu na obične gradjane, jer zbog takvih aktivnosti mogu da propadnu veliki projekti, pa čak i cele fabrike, ako se konkurencija na vreme dokopa nečega što je trebalo čuvati u najvećoj tajnosti.
Prema njegovim rečima, tako ciljani ljudi uglavnom pripadaju stručnom vrhu firme koja se napada. Ali, napadači pri tome znaju da su oni ujedno i veoma dobro osposobljeni da se zaštite i odbrane od takvih napada, pa se spisak praćenih širi i na ostatak peronala koji čak i ne moraju da budu u direktnom kontaktu sa informacijama koje se traže, ali svakako jesu upoznati sa okruženjem u kome se informacija nalazi.
- Zbog svega toga, medjutim, ne treba od Interneta pobeći glavom bez obzira i sakrivati neke osnovne podatke o sebi kao da je u pitanju državna tajna, sa osmehom konstatuje Novikov.

FIRME NA METI


Špijuniranje kompjutera radnika firme, kako objašnjava stručnjak iz Kasperski laboratorije, nije jedini način atakovanja. U novije vreme pojavili su se i posebno radjeni programi za špijuniranje i ometanje procesa rada u fabrikama koji se direktno ubacuju u fabrički softver. Takve programe može da napravi samo mali broj ljudi u svetu i to ne samostalno, već isključivo u sklopu većih orhganizacija koje imaju za cilj temeljno špijuniranje, a po potrebi i ometanje procesa proizvodnje u ciljanim fabrikama.
- Reč je o programima, tačnije kompjuterskim crvima, od kojih je prvi otkriven u julu prošle godine pod nazivom Stuxnet koji uglavnom napada sisteme za upravljanje industrijskim postrojenjima koji koriste operativni sistem Windows i kontrolni sistem Simens, objašnjava Novikov.
Prema ranijim pisanjima svetskih medija, taj crv otkriven je u kontrolnim centrima iranskih nuklearnih postrojenja i na njegovom otkrivanju učestvovala je upravo laboratorija Kasperski, ali Novikov o tome ne želi da da detaljnije podatke.
- Naš zadatak nije da razmatramo ko je kome i zbog čega postavio odredjeni špijunski program i šta je time hteo da postigne. Naše je da takve maliciozne programe otkrijemo, utvrdimo kako i šta rade i da ih u tome onemogućimo, ne samo u istraživanom sistemu, nego i u svim drugim sistemima koji imaju ili mogu da imaju sličan napad i da napravimo odgovarajuću preventivnu zaštitu da do takve inficiranosti više nikada ne dodje. Ostatak priče prepuštamo onima koji time žele da se bave, bez obzira na zainteresovanost šire čitalačke publike, kaže Novikov uz objašnjenje da se samo tako stiče i održava poverenje kod klijenata.

DRŽAVE NA METI


Na pitanje da li je, po njegovom saznanju, neko preduzeće u Srbiji bilo podvrgnuto takvom špijuniranju, Novikov je rekao da Srbija ne spada u zemlje koje su na meti svetskih hakera.
- Srbija se nalazi na 82. mestu na listi najvećih svetskih žrtava hakera medju državama i ima oko 24 odsto zaraženih kompjutera nekim od poznatih virusa ili drugih malicioznih programa koji kruže Internetom. Poredjenja radi, Irak koji je na prvom mestu od dolaska stranih vojnih trupa, ima 67 odsto zaraženih kompjutera, drugi je Oman sa 57 odsto, treća Rusija sa 54, a četvrto i peto mesto dele Belorusija i SAD sa po 48 odsto zaraženih kompjutera.
Hakerski napadi koje trpe državni sajtovi i sistemi u Srbiji, prema pisanju domaćih medija, uglavnom imaju političku pozadinu i najčešće stižu sa Kosova i iz Albanije, ali i iz nekih bivših jugoslovenskih republika. Cilj takvih napada u najvećem broju slučajeva ogleda se u nanošenju sitne štete ili postavljanje odredjenih parola na stranicama sajta, koja hakeru, ili odredjenoj grupi donosi nematerijalnu satisfakciju.
- Neformalno sam upoznat sa nekim od takvih napada, ali država Srbija za sada nije tražila pomoć od laboratorije Kasperski na nivou na kome bi bilo potrebno angažovanje našeg specijalnog tima, sastavljenog od ljudi iz raznih država širom sveta, tako da verujem da se svi problemi rešavaju sa daleko manje snage i uz pomoć naših saradnika i distributera u Srbiji.
Novikov, medjutim, nema tako ružičaste prognoze za budućnost.
- Kada se hakeri ustreme na nekoga veoma retko odustaju, tako da ne verujem da će ti napadi ikada prestati. Naprotiv, smatram da će oni iz dana u dan biti sve ozbiljniji i sve napredniji, jer i tehnika i softver rapidno napreduju, što hakeri nesumnjivo veoma dobro koriste.
Na pitanje ima li leka protiv kompjuterskih napada u bilo kom obliku, Novikov odgovara da ga neće biti sve dok se u svetu nešto radikalno ne promeni.
- Sajber kriminal, uopšteno gledajući, praktično nema ništa pred sobom što će da ga zaustavi. Ne postoji svetska organizacija ili neka snaga poput policije koja bi mogla da se uhvati u koštac sa svetskim sajber kriminalcima koji imaju izuzetno veliki prostor i mogućnost za sakrivanje, a raspolažu izuzetnim znanjem i dobrom tehnikom koja je svakome sve dostupnija. U sadašnjim okolnostima jedini način borbe je ovo što i radimo programom na program. Za sada, u tome postižemo zavidne uspehe, zaključio je Novikov.

Staniša Krsmanović








AKTIVNI OGLASI:

PosloviNudim znanjeTražim znanje

Najnoviji blogovi:

18. 10. 2022.
Vladan
- Koji su idealni uslovi za rast svekrvinog jezika?
22. 09. 2022.
Vladan
- Šta učiniti kada vam se pred važan događaj pojavi herpes na usni?
30. 06. 2022.
Vladan
- Da li imate isti ukus kao kraljica Elizabeta pri izboru kućnih ljubimaca?
07. 06. 2022.
Vladan
- Prag - najstarija evropska prestonica posmatrana iz drugog ugla
21. 08. 2021.
Vladan
- Kako skuvati savršen pirinač na ringli šporeta?
16. 08. 2021.
Vladan
- Da li sasi voda zaista ubrzava mršavljenje?
29. 03. 2021.
Vladan
- Kako rade Internet pretraživači?
29. 12. 2020.
Vladan
- Šta radi armirač?
30. 11. 2020.
Vladan
- Kako „pasivne kuće“ doprinose energetskoj efikasnosti
23. 11. 2020.
Vladan
- Stvari koje bi trebali da znate ukoliko nameravate da započnete proizvodnju organske hrane




Vaš ID :
Prisutni na sajtu:


 


Ukupno prisutno na sajtu: 126
Prijavljeni: 0 ||| Gosti: 126




© 1999. - 2024.
Digitalna Srbija pravi
Sva prava zadržana ||| All rights reserved
-||-