Upali su kao horda. Nas nekolicinu radnika, koje su zatekli u firmi, sabili su u sobiÄak, koji na sreÄu ima telefon. Ali, zato su nam iskljuÄili kompjuter. Jedna od mlaÄanih Å”efica, drsko se obratila naÅ”em starijem kolegi reÄima: "Diži se matori", a zatim odskakutala do svojih mentora, saopÅ”tivÅ”i im da je "upravo nogirala jednog od ovih bednika".
Ovo je samo jedna od priÄa zaposlenih u Srbiji, koji su podvrgnuti mobingu. Sam termin ima koren u engleskoj reÄi "mob" (agresivna rulja, Äopor) i reÄi "mobbish" (prostaÄki, grubo, vulgarno). Mobing postoji od kada i ljudsko druÅ”tvo, odnosno joÅ” iz životinjskog sveta kada u Äoporu izbacuju najslabijeg. U tom smislu, tranzicija nije iznedrila ovu pojavu, koja je zapravo psiholoÅ”ka odrednica. Jedina razlika u odnosu na prethodne periode je drugaÄiji naziv za mobing: primera radi, u socijalizmu se govorilo "maltretiraju me, mrze, Å”ikaniraju", kaže za privredni portal "Digitalna Srbija" dr sc.med. Mirjana VuksanoviÄ, kliniÄki psiholog.
Äetiri profila mobera
Ona dodaje da postoje Äetiri profila mobera: najpre je željan pažnje (emocionalno nezreo, trudi se da uz sebe drži autoritete preteranom ljubaznoÅ”Äu, prema saradnicima je selektivno ljubazan, posebno u poÄetku prema svojoj žrtvi, saradnike iskoriÅ”Äava, izmiÅ”lja i svaljuje krivicu na druge, Äesto se samosažaljeva, a ako ga otkriju predstavlja se kao žrtva). Zatim radi se o imitatoru (nije profesionalno kvalifikovan, ali tvrdi suprotno jer je u blizini profesionalaca, Äesto "glumi" profesiju kojom želi da se bavi i zahteva zasluge koje mu "pripadaju", lako se isprovocira, manipuliÅ”e drugima, saradnicima Äesto preti, nadreÄenima glumi odanost, a odbacuje ih nakon Å”to ih iskoristi). TreÄi profil mobera je guru (uspeÅ”an je na uskom polju svoje struÄnosti, od saradnika je kao takav priznat, sebiÄan je, zlostavlja sve zbog kojih se oseÄa ugroženim, emocionalno je hladan) i konaÄno psihopata ili sociopata (arogantan i napadaÄki nastrojen prema žrtvama, a prema ostalima drag i ljubazan, hladan i proraÄunat, glumac; za njega ne vrede zakoni i moralne norme, teÅ”ko se razotkriva u nezakonitim aktivnostima, ne pokazuje oseÄaje, sažaljenje i krivicu, a kada ga neko otkrije odmah postaje njegova žrtva i svoja nedela prebacuje na njega).
I normalno je da Äovek sa takvim osobinama, kada se dovede u poziciju da vlada, poÄinje da ih projektuje na okolinu, koja zato strada. Mober je iskompleksirana liÄnost, a iza svake prepotencije stoji impotencija, neznanje, zavist, ljubomora, mržnja. Žrtve su najÄeÅ”Äe visokoobrazovane, visokomoralne i integrisane osobe, koje su na joÅ” veÄem udaru mobera biranih po roÄaÄkoj ili partijskoj liniji. Drugim reÄima, mobinga bi svakako bilo manje kada bi se rukovodioci birali po struÄnosti i znanju. Ovako, na meti mobera su: "poÅ”tenjaci", radnici koji su uoÄili ili prijavili nepravilnosti u radu, telesni invalidi, mladi tek zaposleni i radnici pred penzijom, zatim radnici koji traže bolje uslove rada ili viÅ”e samostalnosti u radu, potom radnici koji nakon dugogodiÅ”njeg besprekornog rada traže priznavanje radnog položaja ili poveÄanje plate, viÅ”ak radne snage, pripadnici manjinskih skupina razliÄite religije, radnici drugaÄijeg etniÄkog porekla, izrazito kreativne liÄnosti, ekscentrici, bolesne osobe i najnoviji radnici.
Horizontalni mobing
Horizontalni mobing se javlja meÄu radnicima, koji su u jednakom položaju na skali hijerarhije u preduzeÄu. OseÄaj ugroženosti, zavist ili ljubomora mogu podstaÄi želju da se eliminiÅ”e neki kolega, posebno ako se misli da to može da dovede do napretka u karijeri mobera, odgovara dr VuksanoviÄ. Äitava grupa radnika zbog nekih unutraÅ”njih problema, napetosti i ljubomore može da izabere jednog radnika "žrtvenog jarca", na kome Äe dokazivati da su sposobniji i jaÄi, sprovodeÄi nad njim razne oblike psihiÄke torture i moralnog maltretiranja.
Vertikalni mobing znaÄi mentalno zlostavljanje radnika koji nisu na istoj hijerarhijskoj lestvici u preduzeÄu. Pritom, može da podrazumeva da pretpostavljeni zlostavlja podreÄenog radnika, zatim jednog po jednog radnika dok ne uniÅ”ti Äitavu grupu (takozvani strateÅ”ki mobing ili "bossing") i kada jedna skupina podreÄenih radnika zlostavlja jednog pretpostavljenog.
Mobing u radnoj sredini najÄeÅ”Äe poÄinje suptilnim primedbama na kvalitet rada zaposlenog, objekta mobinga. Vremenom, takve primedbe dobijaju liÄnu notu, praÄenu ogovaranjima i podsmehom. Ako se ovakvo psihiÄko maltretiranje sprovodi po principu "toplo-hladno" uz ubacivanje i neke pozitivne ocene, "uspeh" mobinga je siguran, jer Äe za dobar deo okoline ostati nezapažen, a biÄe i onih koji Äe poverovati u plasirane priÄe i pridružiti se mobingu. PoÅ”to žrtva mobinga ne može da razume zaÅ”to je neko maltretita "iz Äista mira", poÄeÄe da doživljava psihiÄke krize, stanja anksioznosti i depresije, plaÄa, da bi na kraju doÅ”lo do afektivne tuposti i apatije.
NaÄin zlostavljanje radnika zavisi od "inspiracije" Å”efa agresivca i njegovog raspoloženja. NajÄeÅ”Äe, mober ograniÄava moguÄnost izražavanja žrtve, koja se prekida u razgovoru, zatim izbegava poglede, a ni ne primeÄuje kada žrtva hoÄe neÅ”to da kaže. TakoÄe, žrtva mobinga se stalno izoluje, ignoriÅ”e, prema njoj se ponaÅ”aju kao da ne postoji, premeÅ”taju je u kancelariju udaljenu od kolega, ne pozivaju je na zajedniÄke sastanke i na neformalna druženja kolega. Moberi izmiÅ”ljaju i priÄe o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaraju je, ismevaju, negativno komentariÅ”u liÄne karakteristike žrtve. Naravno, stalno je kritikuju, prigovaraju, vreÄaju, preterano kontroliÅ”u, nisko ocenjuju njen rad i Äesto kažnjavaju.
NaruÅ”avanje liÄnosti i zdravlja
Žrtvi mobinga se ne daju radni zadaci, uzimaju joj se sredstva za rad kao Å”to su telefon, kompjuter (sindrom "praznog stola"). Daju joj se zadaci nesrazmerni obrazovnoj i profesionalnoj kvalifikaciji (ili previÅ”e jednostavni ili teÅ”ki, sa ciljem da žrtva pogreÅ”i). Isti efekat se postiže zatrpavanjem poslovima i odreÄivanjem kratkih rokova za njihovo reÅ”avanje, kao i stalnim menjanjem radnih zadataka.
Mobing se javlja i u obliku napada na zdravlje kada se žrtva prisiljava da radi poslove i zadatke, koji Å”tete njenom zdravlju ili pogorÅ”avaju veÄ naruÅ”eno zdravstveno stanje, ne odobrava joj se godiÅ”nji odmor i slobodni dani, preti se fiziÄkim obraÄunima, verbalno se seksualno zlostavlja. Otuda, mober svesno želi, nanoseÄi Å”tetu radniku, da ga prisili da napusti radnu organizaciju.
Žrtva mobinga, najpre analizira svoje ponaÅ”anje i traži u Äemu je pogreÅ”ila dolazeÄi u neugodnu situaciju. Zatim se razvija oseÄanje stida, smatrajuÄi da je zbog svoje nesposobnosti ili greÅ”ke izložen neprijateljstvu i omalovažavanju, te se povlaÄi u sebe i o svom problemu nikome ne priÄa, Äak ni porodici. Osim depresije, anksioznosti, kriza plaÄa, napada panike, poremeÄaja spavanja, javljaju se i glavobolje, vrtoglavice, gubitak ravnoteže, gastroloÅ”ke smetnje, tahikardija, promene na koži. Žrtva koja do tada nije bila agresivna poÄinje tako da se ponaÅ”a, uz pojavu autodestruktivnosti i samopovreÄivanja, pa i suicida. Nakon agresivnosti sledi pasivizacija i izolacija, ali i pojaÄana upotreba alkohola, duvana, lekova za smirenje, a javljaju se i bulimija i anoreksija, te promene u seksualnom ponaÅ”anju, istiÄe dr VuksanoviÄ.