Ime: Šifra:    Novi član?    Zaboravljena šifra?

- Fizička hemija
- Kosmonautika
- anatomija
- arhitektura
- astronomija
- bakteriologija
- biohemija
- biologija
- botanika
- defektologija
- ekologija
- eksperimenti
- elektronika
- elektrotehnika
- energetika
- entomologija
- farmacija
- fizika
- fiziologija
- genetika
- geografija
- geologija
- građevinarstvo
- hemija
- industrija
- informatika
- ishrana
- matematika
- mašinstvo
- medicina
- molekularna biologija
- okeanologija
- paleontologija
- pivarstvo
- poljoprivreda
- povrtarstvo
- programi
- programiranje
- psihologija
- robotika
- seizmologija
- stomatologija
- svemir
- tehnologija
- termodinamika
- veterina
- voćarstvo
- vreme
- zdravlje
- zdravstvo
- zoologija
- šumarstvo













CENOVNIK
OZNAKA Cena čitanja CELOG teksta
Besplatno
1 dinar
50 dinara
100 dinara

Ukupno članova: 9112
Najnovi član: uros:dd

Najnoviji tekstovi:

slika Такмичење из програмирања за ученике основних шола (programiranje)
slika Besplatne diskusije S2S iz informacione tehnologije (informatika)
slika Škola u veselim bojama, izvanredan projekat uređenja prostora u OŠ “Filip Kljajić Fića” (škole)
slika Letelica Indije sletela na Mesec (Kosmonautika)
slika Некада је градила Нови Београд, а сада у 101. Вера још трага за новим знањима (ličnosti)
slika Kako prevazići opsesivne misli? (psihologija)
slika Nova knjiga Radovana Lazarevića "Nož Marine R" (književnost)
slika Počeo Festival nauke u sklopu Sajma nauke i tehnike (Festival nauke)
slika Da Festivan nauke bude - BESPLATAN za djake! (Festival nauke)
slika Како заштитити малишане у кризним ситуацијама (psihologija)





REGISTRUJTE SE
i čitajte CELE besplatne tekstove!
Obavestite prijatelja








Pretraži magazin po:
priroda:::industrija
31. mart. 2020.

Istorija pamuka - kako je postao nezamenljiv materijal koji svi nosimo



     
     
      “Belo zlato” kako mnogi drugačije zovu pamuk, danas je najvažnije biljno vlakno koje se najviše koristi u tekstilnoj industriji. Okruženi smo pamukom sa svih strana - od donjeg veša do košulja - svaki komad odeće ili u potpunosti ili delimično sadrži u sebi ovu biljku.
     Ovo ne iznenađuje, s obzirom na to da je garderoba koja se proizvodi od pamuka prijatna i dopušta koži da slobodno diše. Osim toga, ona je cenovno pristupačna i svima dostupna, i u svetu ne postoji samo jedan brend poznat po kvalitetnom pamuku, već se tekstilni proizvođači neprestano nadmeću ko će proizvesti bolji komad.
     Međutim, da li ste se ikada zapitali zašto se pamuk rangira toliko visoko među materijalima i kako je uopšte postao toliko popularan, gotovo nezamenljiv materijal u garderobi koju svi nosimo?
     
      Šta je pamuk?
     
      Pamuk predstavlja meko, biljno vlakno koje se dobija iz semena biljke pamuk. Ovo vlakno raste u žbunovima, u obliku školjke koja se formira oko semena, a poznato je po svom pufnastom izgledu vlakna.
      Vlakna pamuka su u potpunosti sačinjena od celuloze, dok sama biljka raste isključivo u tropskim i subtropskim regijama.
     
      Istorija pamuka: od Meksika do današnjih dana
     
      Niko ne može sa sigurnošću da kaže koliko dugo pamuk postoji. Jedno od najinteresantnijih otkrića nas vraća čak 7.000 godina pre nove ere, u jednu pećinu Meksika, gde su pronađeni verovatno njegovi najstariji ostaci.
      Poznato je da je nešto kasnije, oko 3.000 godine pre nove ere, pamuk postojao u Pakistanu, a gotovo u isto vreme gajen je i u dolini reke Nil u Starom Egiptu.
      U početku, pamuk je bio veoma redak i skup, a njegovo gajenje i branje zahtevalo je težak ručni rad.
      Kada je reč o Evropi, smatra se da je na naš kontinent ovaj materijal stigao oko 800. godine pre nove ere i to zahvaljujući arapskim trgovcima koji su ga prvi put tada doneli. Nešto kasnije, u novoj eri, Kolumbo je tokom svog otkrića Amerike primetio pamuk na Bahamima, a već početkom XVI veka on se koristio skoro svuda na svetu.
      Na širenje proizvodnje pamučnih materijala i garderobe uticala je Industrijska revolucija. Ona je iznedrila i prvi čekrk za pamuk (patent Elija Vitnija) koji je uspešno razdvajao pamuk od njegovog semena, na taj način znatno olakšavajući dotadašnji manuelni posao i smanjujući vreme neophodno za proizvodnju jedne bale pamuka. Ova mašina, omogućila je snabdevanje ogromnom količinom pamuka brzo rastuće tekstilne industrije Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, što je za posledicu imalo brzo rastuće profite ovih zemalja.
      Sa dolaskom mehanizacije u XX veku, ručno branje pamuka je kompletno ukinuto.
      Danas, pamuk se pretežno proizvodi u Indiji, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, a godišnje se širom sveta proizvedu ogromne količine bala ove biljke, od koje se daljom preradom stvaraju materijali koji se koriste u tekstilnoj industriji.
     
      Koje vrste pamuka postoje?
     
      Kao i mnoge druge biljke, tako i pamuk ima svoje vrste. U zavisnosti od nje, dobijaju se kvalitetniji ili manje kvalitetni materijali.
     
      Vrste pamuka su:
  • Gossypium hirsutum je najrasprostranjenija vrsta pamuka na svetu. Oko 90% ukupno proizvedenog pamuka na svetu, predstavlja neku od njegovih sorti. Potiče iz Meksika (zbog čega ga neretko nazivaju “meksički pamuk”), a može se naći i u zemljama Latinske i Centralne Amerike.
  • Gossypium barbadense poznat je još i kao ekstra dugačak pamuk. Njegova specifičnost je u tome što ima dugačka vlakna - preko 34 mm - od kojih se pravi odeća visokog kvaliteta. Mnogi ga znaju još kao Pima ili Egipatski pamuk. Ova vrsta pamuka čini oko 8% ukupne svetske proizvodnje.
  • Gossypium arboreum je vrsta koja se pretežno gaji u Pakistanu i Indiji. Poznat je i kao drvni pamuk, jer raste na grmu koji može da dostigne visinu i do 2m. Ova vrsta čini oko 2% ukupne svetske proizvodnje.
  • Gossypium herbaceum poznat kao Levantski pamuk, uzgaja se predelima Podsaharske Afrike i Arabijskog poluostrva. Ova vrsta pamuka raste u obliku višegodišnjeg grma i čini manje od 2% ukupne svetske proizvodnje.

     
      Nega pamučnih stvari - sve što treba da znate
     
      Važno je znati, da pamuk spada među materijale koji su najlakši za održavanje. Možda je najbolji savet da pratite uputstva koja se nalaze na deklaraciji, ali ipak, postoji nekoliko univerzalnih saveta koje morate znati:
  • Ukoliko perete ručno, perite pamučne stvari u hladnoj vodi. U slučaju da je vaša garderoba bojena, postoji mogućnost da će ona pri potapanju u vruću vodu da oboji sve druge stvari koje se u njoj nalaze.
  • Prevrnite pamučnu garderobu pre pranja. Na taj način ćete zaštititi njen spoljašnji izgled.
  • Ne koristite previše praška za pranje veša. On zna da se zavuče u najskrivenije delove garderobe, te ćete osećati miris buđi.
  • Ne perite džins posle svakog nošenja. Ovo utiče na smanjenje kvaliteta materijala i dovodi do njegovog bržeg cepanja. Najbolje je da ga operete posle nekoliko nošenja ili ukoliko je baš prljav. U svakoj drugoj situaciji, nakon nošnje, stavite ga da se provetri.

      Iako postoji dugo, pamuk je za jako kratko vreme uspeo da napravi pravu pometnju u tekstilnoj industriji. Zahvaljujući nagloj ekspanziji u njegovoj upotebi tokom XIX i XX veka, kao i zbog lakoće održavanja, pristupačnosti i sprečavanja alergijskih reakcija, on je postao veoma popularan među svim ljudima. Ova popularnost će se sasvim sigurno nastaviti, s obzirom na to da ekološka svest ljudi postepeno počinje da raste.

Mateja Panović








AKTIVNI OGLASI:

PosloviNudim znanjeTražim znanje

Najnoviji blogovi:

18. 10. 2022.
Vladan
- Koji su idealni uslovi za rast svekrvinog jezika?
22. 09. 2022.
Vladan
- Šta učiniti kada vam se pred važan događaj pojavi herpes na usni?
30. 06. 2022.
Vladan
- Da li imate isti ukus kao kraljica Elizabeta pri izboru kućnih ljubimaca?
07. 06. 2022.
Vladan
- Prag - najstarija evropska prestonica posmatrana iz drugog ugla
21. 08. 2021.
Vladan
- Kako skuvati savršen pirinač na ringli šporeta?
16. 08. 2021.
Vladan
- Da li sasi voda zaista ubrzava mršavljenje?
29. 03. 2021.
Vladan
- Kako rade Internet pretraživači?
29. 12. 2020.
Vladan
- Šta radi armirač?
30. 11. 2020.
Vladan
- Kako „pasivne kuće“ doprinose energetskoj efikasnosti
23. 11. 2020.
Vladan
- Stvari koje bi trebali da znate ukoliko nameravate da započnete proizvodnju organske hrane




Vaš ID :
Prisutni na sajtu:


 


Ukupno prisutno na sajtu: 54
Prijavljeni: 0 ||| Gosti: 54




© 1999. - 2024.
Digitalna Srbija pravi
Sva prava zadržana ||| All rights reserved
-||-