Na beogradskim fakultetima narednih godina Äe se, zbog pooÅ”travanja režima studiranja, osetno smanjiti broj studenata.
Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, a u skladu sa principima Bolonjske deklaracije, pravo da se Å”koluju o troÅ”ku države imaÄe samo najbolji studenti. TakoÄe, studenti viÅ”e neÄe "juriti" uslov za upis u narednu godinu, a ispit Äe moÄi da polažu najviÅ”e tri puta. Studentske organizacije zameraju da se fakulteti sporo reformiÅ”u i da obim gradiva nije smanjen.
Na Fakultetu organizacionih nauka u proseku se studira Ŕest godina, ali za oko 800 redovnih studenata to nije bilo dovoljno da dobiju i diplomu.
Na nivou Beogradskog univerziteta, taj prosek je Äak veÄi od osam godina. Kako bi se smanjio broj "veÄitih studenata", prema novom zakonskom reÅ”enju, studenti Äe morati ubrzano da polože zaostale ispite.
"Svi oni kojima je istekao apsolventski staž su u obavezi da do 30. septembra zavrÅ”e fakultet ili Äe morati da preÄu na nov nastavni plan i program. To znaÄi da Äe dobiti od 4 do 7 novih predmeta", rekao je za B92 Milan MartiÄ, prodekan FON-a.
Profesor Sima AvramoviÄ, koji je uÄestvovao u pripremi Zakona, kaže da je problem veÄitih studenata konstantan problem i da nikome zakonom ne možete zabraniti da studira. Ipak, on navodi da od sada studenti viÅ”e neÄe moÄi da prenose ispite u narednu godinu.
"Verovatno Äe doÄi do neke prirodne selekcije onih koji neÄe moÄi da izdrže taj tempo, trÄi se sada jedna mnogo teža trka nego Å”to je to bio sluÄaj i ohrabrujuÄe je Å”to je to dosta studenata shvatilo. VeÄ posle januarskog roka, možemo videti veliki broj izuzetno vrednih studenata, koji su napravili sjajan rezultat", kaže AvramoviÄ.
GostujuÄi u Vestima u 10 na TV B92, rektor Beogradskog univerziteta Branko KovaÄeviÄ izjavio je da je Zakon o visokom obrazovanju dobar i u skladu sa zakonima u Evropskoj uniji.
On kaže da je stari sistem Å”kolovanja dozvoljavao studentima dugogodiÅ”nje studiranje i da je to, izmeÄu ostalog, bio jedan od razloga za raspad sistema.
"Nema uslovnog upisa. Kad vi kažete da neko treba neÅ”to uslovno da upiÅ”e, to znaÄi da ste vi veÄ priznali da plan koji ste napravili ne valja, da je predimenzionisan i da to ne može da se uradi u tom roku", kaže on.
"Uslovni upis kao kategorija i pojam ne postoje nigde, nego gradivo treba da bude taÄno onoliko koliko studenti mogu da savladaju za taj period i koji je u skladu s tim uzrastom i znanjem. Studenti moraju da rade malo drugaÄije", kaže on.
Studentske organizacije napominju da zakon ne bi bio problem da se reforma na fakultetima sprovela do kraja. Umesto smanjenja obima gradiva, fakulteti su samo podelili velike ispite.
"Da li je realno da jedan student zavrÅ”i za godinu dana obim gradiva za koji je ranije proseÄno bilo potrebno 2 i po do 3 godine? Studenti koji su sada prva godina, uglavnom su uslovljeni da oÄiste godinu", kaže Nemanja StamenÄiÄ iz Studentske unije Srbije.
"To znaÄi da Äe jako malo studenata upisati godinu - oni koji su natproseÄni, a ostali padaju na samofinansiranje", kaže on.
Na FON-u oÄekuju da Äe se za dve godine prosek studiranja smanjiti sa Å”est na Äetiri do pet godina.