Ime: Šifra:    Novi član?    Zaboravljena šifra?
Vladan
ID: vladan
Grad: , Srbija
Zanimanje:

Pošalji privatnu poruku

Dodaj u prijatelje

- BLOG
- SLIKE
- PRIJATELJI


SVI BLOGOVI


Godine upisa bloga: 2022 2021 2020

13. 03. 2020.
Ekoloska deratizacija


Pojam deratizacija podrazumeva skup mera i postupaka kojima se štetna populacija glodara suzbija ili svodi na najmanju moguću meru. Deratizacija kao mera suzbijanje glodara važna je zbog mnogobrojnih razloga, a prvenstveno ima epidemiološki, epizotiološki i ekonomski značaj.

Glodari su prenosioci velikog broja zaraznih bolesti, kao što su trihineloza, leptospiroza, besnilo, botulizam, tuberkuloza, pseudotuberkuloza, kuga, lepra, tifus i mnoge druge.

Poznati su kao otporne životinje, inteligentne i lukave, koje se lako prilagođavaju svim uslovima života. Mogu da opstanu i u teškim uslovima, dobri su plivači i skakači, a naseljavaju najrazličitije terene – od kanalizacija i deponija smeća, do ljudiskih staništa. Na šapama i krznu nose mikroorganizme i kontaminiraju sve što dodirnu. Lako i brzo se razmnožavaju i umnožavaju, što ih čini još opasnijim.

Ekonomska šteta koju glodari proizvode se na globalnom nivou broji milijardama evra. Upravo iz nabrojanih razloga deratizacija stambenih i poslovnih prostora je neophodna i neizbežna.

Ciljevi deratizacije

Deratizacija za svoj ultimativni cilj ima smanjenje ili potpuno uništenje štetne populacije glodara, koju mahom čine pacovi, miševi i slični mišoliki glodari.

Pored prevencije epidemija zaraznih bolesti koje su kroz istoriju glodari prenosili, ekonomski aspekt njihovog suzbijanja podjednako je bitan. Glodari se nastanjuju u ljudskim domovima ili poslovnim prostorima u potrazi za hranom. Hraneći se uništavaju i kontaminiraju prehrambene namirnice, izazivajući tako ogromne materijalne štete.

U potrazi za hranom glodari pričinjavaju dodatne probleme, jer su u stanju da svojim oštrim sekutićima progrizu maltene sve vrste materijala – drvo, metal, tkanine, hartiju, plastiku. Mogu oštetiti vodovodne i kanalizacione cevi, električne instalacije, mreže telekomunikacija, nameštaj, zidove.

Kada je šteta koju glodari nanose u pitanju, profesionalci iz službe za deratizaciju Eko-Protect 011 Beograd navode da je u poslednjih par godina bilo situacija kada su određeni kvartovi u Beogradu ostajali bez struje, upravo zbog štete koju su na električnim vodovima naneli pacovi.
Deratizacija je podjednako značajna i kao preventivna, i kao kurativna mera, ukoliko se problem sa glodarima javi.

Mere zaštite od glodara

Štetna populacija glodara se drži pod kontrolom preventivnim i kurativnim merama.

Preventivne mere deratizacije

Prevencija je najbolji lek, a preventivne mere deratizacije podrazumevaju metode koje će sprečiti nastanjivanje i razmnožavanje glodara u određenoj sredini. Preventivne mere uključuju:
· Održavanje higijenskih uslova (redovno čišćenje, dezinfekcija, uklanjanje otpada).
· Čuvanje i skladištenje hrane u ambalaži koju glodari ne mogu da oštete.
· Izgradnju objekata od čvrstog materijala (lim i beton).
· Obezbeđivanje puteva kojim glodari najčešće prolaze u unutrašnjost objekata (zaštitne mreže, poklopci na cevima za kanalizaciju i ventilaciju i slično).

Kurativne mere deratizacije

U nekim slučajevima se dešava da preventivne mere deratizacije zakažu i glodari se ipak pojave na terenu na kojem ne bi smeli biti. Tada se pristupa kurativnim merama, koje se mogu podeliti na fizičke, hemijske i biološke metode.

Fizičke metode

Fizičke metode uključuju upotrebu raznih vrsta zamki i klopki za glodare. Zamke mogu imati jednostavan mamac u vidu hrane, a mogu koristiti i struju, lepkove, smrzavanje. Ovo je najstarija metoda borbe protiv glodara. Ovakve fizičke metode su primitivne i imaju svoje nedostatke.

Kao najbolja fizička metoda pokazalo se instaliranje ultrazvučnih uređaja. Zvučne talase koje ovi uređaji emituju ljudsko uho ne moće da čuje, ali glodari ih registruju. Uznemirava ih i rasteruje, stoga ne ulaze u prostorije koje su zaštićene na ovaj način.

Hemijske metode

Hemijske metode borbe protiv glodara su najpopularnije i najdelotvornije, a uključuju upotrebu otrova (rodenticida). Rodenticidi se najčešće mešaju sa hranom i postavljaju se na mestima gde je primećeno kretanje glodara. Otrove delimo na otrove brzog i sporog delovanja. Kada su mišoliki glodari u pitanju, otrovi sporog delovanja su se pokazali kao bolji izbor, jer lukave životinje šalju „izviđača“ da testira hranu, kako se celo leglo ne bi otrovalo.

Biološke metode

Biološke metode borbe protiv glodara podrazumevaju uključenje prirodnih neprijatelja glodara, kao što su mačke, psi, lisice, ptice grabljivice i druge. Dresura životinja je komplikovana i dugotrajna, stoga se biološke mere retko primenjuju u praksi.

U biološke mere spada i upotreba sterilizanata, koji onemogućuje razmnožavanje glodara.



Ovo Vam se svidja! | | | Ovo Vam se ne svidja!


Tekstovi blogera vladan1 u 2020 godini:

29. 12. 2020.Šta radi armirač?0/0
30. 11. 2020.Kako „pasivne kuće“ doprinose energetskoj efikasnosti1/0
23. 11. 2020.Stvari koje bi trebali da znate ukoliko nameravate da započnete proizvodnju organske hrane1/0
06. 05. 2020.Kakva je procedura za upis u srednju školu?0/0
13. 03. 2020.Ekoloska deratizacija1/0





AKTIVNI OGLASI:

PosloviNudim znanjeTražim znanje

Najnoviji blogovi:

18. 10. 2022.
Vladan
- Koji su idealni uslovi za rast svekrvinog jezika?
22. 09. 2022.
Vladan
- Šta učiniti kada vam se pred važan događaj pojavi herpes na usni?
30. 06. 2022.
Vladan
- Da li imate isti ukus kao kraljica Elizabeta pri izboru kućnih ljubimaca?
07. 06. 2022.
Vladan
- Prag - najstarija evropska prestonica posmatrana iz drugog ugla
21. 08. 2021.
Vladan
- Kako skuvati savršen pirinač na ringli šporeta?
16. 08. 2021.
Vladan
- Da li sasi voda zaista ubrzava mršavljenje?
29. 03. 2021.
Vladan
- Kako rade Internet pretraživači?
29. 12. 2020.
Vladan
- Šta radi armirač?
30. 11. 2020.
Vladan
- Kako „pasivne kuće“ doprinose energetskoj efikasnosti
23. 11. 2020.
Vladan
- Stvari koje bi trebali da znate ukoliko nameravate da započnete proizvodnju organske hrane


Vaš ID :
Prisutni na sajtu:


 


Ukupno prisutno na sajtu: 40
Prijavljeni: 0 ||| Gosti: 40




© 1999. - 2024.
Digitalna Srbija pravi
Sva prava zadržana ||| All rights reserved