Kada bi se sada
odredjivalo koje teritorije u Srbiji treba da dobiju
status nacionalnog parka, "Kopaonik bi bio pod velikim
znakom pitanja", kaže direktor
Zavoda za zaštitu prirode Srbije Lidija Amidžić.
"Kopaonik je toliko napadnut divljom gradnjom i
toliko trpi posledice neplanskog i neorganizovanog
širenja urbanizma na njegovom vrhu da je došao na
samu granicu zadovoljavanja kriterijuma neophodnih za
dobijanje tog statusa", rekla je ona.
Osnovni problemi koji su, po njenim rečima, našu
najlepšu planinu i jedini pravi skijaški centar
doveli u takvu poziciju jesu hir lokalnih moćnika,
politika nezameranja lokalnih političara koju vode
prema "značajnim" gradjanima i nestručnost ljudi
koji su iz političkih razloga dovedeni na odgovorne
pozicije.
"Krajnje je vreme da se struka odvoji od politike i
da u ovoj zemlji počne da se dosledno primenjuje
zakon", rekla je Amidžićeva.
Ona je istakla da su i sadašnji i predjašnji
zakoni veoma dobri u pogledu zaštite nacionalnog
prirodnog dobra, ali da se u praksi zakon ni malo ne
poštuje niti se presude o izvršenju sprovode.
"Uvek se stane kod izvršenja. Objekti koji su
nelegalno podignuti se ne ruše, iako za to postoje
sudska rešenja, a onda, vrlo brzo, uz njih niknu
novi, još veći objekti, pa se posle toga pristupi
nekim regulacionim planovima i na kraju se sve to
legalizuje", rekla je zamenik direktora Zavoda
Sladjana Krasulja, ističući da je takva praksa
prisutna svuda po Srbiji, a ne samo na Kopaoniku i
ostalim nacionalnim parkovima.
"Posebno je ugrožena Ovčarsko-kablarska klisura
gde kuće niču gotovo preko noći, a da pri tome
apsolutno niko ne brine ni o pratećoj infrastrukturi,
ni o kanalizaciji, ni o eroziji zemljišta, ni o
uništavanju biopotencijala", rekla je Amidžićeva
ističući da je Zavod od Ministarstva za nauku i
zaštitu životne sredine i Ministarstva za kapitalne
investicije zatražio da pod hitno preduzmu zakonske
mere kako bi se tom haosu stalo na put.
"Ukoliko se to ne učini, doći ćemo u veoma
nezgodnu situaciju kada su u pitanju odredbe koje
naša zemlja mora da ispuni za ulazak u Evropsku
uniju", rekla je Amidžić.
Ona je podsetila da Evropa traži da bar 11 odsto
teritorije svake države bude pod zaštitom, a da je u
Srbiji zaštićeno svega 6,5 odsto.
"Nekima je, na žalost, i to mnogo, pa smo nedavno
dobili zahtev od trojice poslanika u Skupštini
opštine Bajina Bašta da se iz nacionalnog parka na
Tari izuzmu privatni posedi i da pod zaštitom bude
samo državno zemljište", rekla je Amidžićeva.
"Pitam se samo da li iko razmišlja na šta bi
ličio takav nacionalni park, nalik švajcarskom siru,
a bojim se da o tome ne misle ni oni kojima je to
obaveza", rekla je Amidzićeva.